Lovro Blažević (Snimio Milivoj Mijošek)
Devetnaestogodišnji Lovro Blažević među uspješnijim je maturantima pulske Gimnazije koji je riješio 86,67 posto ispita iz politike i gospodarstva, osvojio 52 boda i zauzeo sedmo mjesto na državnoj razini. Ispit je, prisjeća se, trajao sat i pol i u tom je roku valjalo riješiti 60 zadataka.
- Bilo je 30 pitanja s opcijama a, b i c, među kojima je bio samo jedan točan odgovor, te 30 pitanja na koje se moralo odgovoriti bez opcije biranja. Iznenadio me rezultat: očekivao sam da će biti malo lošiji. Nisam se toliko pripremao, bio sam dosta redovit za vrijeme školske godine, ispit nije bio težak, pomoglo mi je predznanje. Bilo je dosta pitanja iz Ustava koji nisam stigao pročitati: imao sam isječke iz Ustava u priručniku koji mi je preporučila profesorica. Trebalo je, na primjer, odgovoriti da se za rješenje određenog problema treba obratiti pučkoj pravobraniteljici, a ne Centru za socijalnu skrb, kao što sam odgovorio. Dosta ljudi je vrlo rano napustilo učionicu jer nisu znali ili su jednostavno željeli na brzinu riješiti test. Ispit nije bio težak kad se sjetim što su nas sve mogli pitati. Bila su pitanja o funkcioniranju hrvatskog pravosuđa, o djelokrugu i ovlastima Sabora, predsjednika Hrvatske i Vlade, kaže Blažević.
Na maturi je riješio 86 posto ispita iz hrvatskog i engleskog jezika (A razina), dok je iz matematike (B razina) dogurao do 88 posto. Za vrijeme školovanja sudjelovao je i na natjecanjima: u 3. razredu osvojio je drugo mjesto iz hrvatskog jezika na županijskoj razini i malo je nedostajalo da prođe i na državni nivo.
Ovaj Puljanin, ljubitelj loptačkih sportova, koji je sva četiri razreda Opće gimnazije završio s odličnim uspjehom, upisao je studij poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje je bio osmi od 970 studenata na listi.
- Odlučio sam se za Zagreb zato što smatram da je studij tamo puno jači nego u Puli. Ekonomski fakultet u Zagrebu jedan je od najstarijih i najuglednijih u Hrvatskoj. Osim toga, htio sam otići u Zagreb, promijeniti sredinu. Još nisam odlučio hoću li se vratiti u Pulu nakon studija, ali planiram pokrenuti nekakav samostalan posao. Nije mi plan zapošljavanje u nekoj firmi, ne bih rekao da ne volim autoritet, ali puno bolje funkcioniram kad sam određujem što ću i koliko raditi. Osoba sam koju ograničavaju naredbe i neke striktne zapovijedi, kaže.
Razmišljao je i o selidbi u inozemstvo nakon fakulteta, ali još nije odlučio. Ima li već sad ideju čime bi se njegova privatna tvrtka bavila?
- Nemam još jasnu viziju, to će biti nešto što će tržište u tom trenutku najviše trebati, što će mi biti zanimljivo, a što će odgovarati potrebama tržišta i biti profitabilno, kaže pulski maturant. Kad je riječ o početnom kapitalu, kaže da će vjerojatno vlastitim radom doći do njega. "Bilo bi mi bezveze da mi roditelji osiguraju budućnost jer to nije način na koji želim funkcionirati", objašnjava.
Kad bi sad bio u prilici osnovati tvrtku, čime bi se bavila, zanima nas.
- Trenutno je dosta u porastu wellness industrija, mislim na teretane, sportske centre, preparate za njegu kože, zdravu prehranu. Vjerojatno bi bilo nešto u tom kontekstu, tu uvijek ima posla, kaže Lovro.
Ne zabrinjava ga, međutim, što su ekonomisti svih stupnjeva obrazovanja na tržištu u velikom suficitu.
- To je istina. No, osnovni je problem što puno ljudi upisuje ekonomiju jer ne znaju što bi točno htjeli pa upišu čisto da nešto završe zato što su najveće kvote i najveći broj ljudi može upisati taj studij. Poznajem barem sedam ljudi koji su ove godine upisali ekonomiju u Puli i Rijeci zato što nisu bili sigurni što žele. Posljednjih godinu i pol imao sam samo jednu opciju - poslovnu ekonomiju. Znao sam što želim i gurao sam prema tom cilju. Iako sam bio svjestan da imam odlične ocjene i da ću upisati željeni fakultet, potrudio sam se oko državne mature, ali ipak mi je najviše pomoglo predznanje. Ranije sam razmišljao i o studijima odnosa s javnošću na Fakultetu političkih znanosti, te o psihologiji. Kako je prevagnula ekonomija? Shvatio sam da jednog dana želim biti u mogućnosti priuštiti si sve što želim. Kad sam shvatio da želim raditi s brojevima, to je postala vrlo jednostavna odluka, zaključuje Lovro.
Osim ekonomskih predmeta, voli strane jezike, iako i iz prirodoslovnih predmeta uz malo truda postiže, kako kaže, vrhunski uspjeh. "Podosta sam zadovoljan profesorima i razinom usvojenog znanja u Gimnaziji. Većina profesora vrlo je savjesno radila svoj posao i prenijela mi puno znanja. Neki su mi prirasli srcu i uvijek će mi ostati u dobrom sjećanju", podcrtava pulski maturant.