Metodologija nas uči da najprije trebamo baciti pogled unatrag da bi kvalitetno mogli gledati i zamišljati budućnost, u ovom slučaju što će biti i kako će izgledati naš grad u budućnosti i od kojih aktivnosti će živjeti Puležani. To znači analizirati što je bio i kakav je bio naš grad u prošlosti, čime su se najviše bavili i od kojih aktivnosti su živjeli njegovi stanovnici, a nakon toga to isto utvrditi za sadašnjost. Tek tada smo stvorili temelj za projiciranje vizije grada u budućnosti. No, prije toga korisno je definirati okolna područja koja Pula danas može servisirati svojom snagom, sadržajima, uslugama i općenito svojim kapacitetom.

Na crtežu Istre s kružnicama kojima je središte Pula vrlo se jasno vide tri osnovna područja utjecaja. Manji krug prikazuje područje u kojem Pula u potpunosti pokriva sve potrebe stanovnika okolnih naselja (gospodarskih, obrazovnih, zdravstvenih i inih potreba stanovnika i drugih subjekata toga područja). Srednji krug prikazuje područje u kojem Pula pokriva dio potreba stanovnika, ali je još uvijek ona dominantan subjekt u zadovoljavanju tih potreba. Za utjecaj u trećem, najudaljenijem krugu, Pula se natječe s drugim gradovima na širem području (u konkretnom slučaju to su Rijeka na sjeveroistoku i Kopar i Trst na sjeverozapadu). Dakako da to nije samo tako geometrijski definirano, već je jako ovisno i o zemljopisnim i političkim zadatostima nekog područja (rijeke, planine, političko-administrativne granice i sl.).

Promatrajući crtež s krugovima evidentno je da više od 2/3 površine krugova u sve tri varijante pokriva more. Iz tog razloga tvrdim da je more najvažniji, dapače presudan čimbenik razvoja grada! Ono što se dešava s morem, u moru, na moru, oko mora i vezano za more je presudno za razvoj Pule. More je to koje uzdiže i razvija i/ili gasi i urušava grad. Iz toga proizlazi da je i za budući razvoj grada presudan odnos Pule s morem. Da budem potpuno jasan, nema razvoja Pule bez jakih aktivnosti usmjerenih moru, pod morem, na moru, oko mora i/ili u vezi s morem. More je Puli zadato i ono uvjetuje njen rast i njen pad.

Ta tvrdnja se provjerava, pa ujedno i dokazuje analizom glavnih djelatnosti grada od daleke prošlosti (prije 2.000 godina) pa sve do danas. U tu svrhu će ponajbolje poslužiti crtež kojeg sam nazvao "Pulska SINUSOIDA" koji zorno prikazuje kretanja broja stanovnika grada u rasponu od dva tisućljeća.

Svoj prvi blistavi razvoj Pula (tadašnja Colonia Pietas Iulia Pola) je imala u vrijeme Rimskog carstva. Tu važnost je grad održao još nekoliko stoljeća nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva. Grad koji je imao manje kazalište kapaciteta 5.000 sjedećih mjesta, veliko kazalište kapaciteta 10.000 mjesta, amfiteatar kapaciteta 20.000 mjesta, u kojem je bio zatočen Rasparagan, u kojemu se (najvjerojatnije) sudilo Krispu, sinu svemoćnog rimskog cara Konstantina Velikog i u kojem je on (najvjerojatnije) i pogubljen, je očito bio velik, važan i kapacitiran centar moći. Što je to bilo presudno da se Pula razvila u grad s tada impresivnih tridesetak tisuća stanovnika? Odgovor, prema prethodnoj tvrdnji, moramo potražiti i pronaći u moru, ne na kopnu. Dva su elementa definirala temelj njegove važnosti: zemljopisno-prometna pozicija i izvor pitke vode. Naime, u to vrijeme su trgovački brodovi najviše plovili uzduž obale. Upravo su se na špicu Istre križali smjerovi linija plovidbe brodova koji su dolazili iz Dalmacije (općenito sa istočne strane Jadranskog mora) s brodovima koji su stizali sa zapadne strane istoga mora, a nastavljali su putovanje prema istoku-jugoistoku-jugu.

Prometna čvorišta su od pamtivijeka bila osnova nastanka i razvoja naselja i gradova, pa tako i Pule. Dug i zaštićeni pulski zaljev pružao je k tome brodovima sigurnost jer su se u nj mogli skloniti za nemirna vremena. Druga velika komparativna prednost i vrijednost Pule se krila u nimfeju podno Arene do molova uz koje su pristajali brodovi koji su se tako u samoj luci smještenom mogli snabdjeti dragocjenom pitkom vodom.

Nakon razdoblja Rima slijedilo je razdoblje Bizanta, do pred kraj VIII. Stoljeća, koje je ostavilo jedva vidljive tragove ali u kojem je razdoblju Pula zadržala svoju veličinu i značaj.

Do 1331. godine slijedi turbulentno razdoblje smjenjivanja vlasti nad Pulom: Franačko carstvo, ingerenciju Akvilejski centr moći, te razni plemići i njihove obitelji. No, Pula je još uvijek, kako ju opisuje putopisac 1154. godine "? velik, lijep, naseljeni grad s uvijek pripravnim brodovljem?" (D. Dukovski: "Povijest Pule"). Znakovito je da u tom kratkom opisu Pule putopisac posebno putem riječi "brodovlje" naglašava važnost mora za grad.

S dominacijom Venecije ovo uspješno razdoblje za Pulu završava i započinje njeno propadanje. Svakako su tome doprinijele ekonomsko-političke odluke Mletačke republike koja je jako centralizirala sve što je mogla. Tu su užasno pogibeljne zarazne bolesti (kuga i malarija). Također i turska osvajanja koja su poremetila trgovinu, naročito onu na istoku Sredozemnog mora, a i otkriće Amerike koje je pomaklo težište trgovine morem sa Sredozemlja na oceane. Međutim, još je jedan značajan pronalazak definitivno zabio zadnji čavao u lijes pulskog propadanja.

Bio je to pronalazak ili bolje reći korištenje kompasa u Europi koje je započelo sredinom XII. stoljeća, a koji je poprimio današnji oblik u XIV. stoljeću. On je u potpunosti oslobodio brodove nužnosti dužobalne plovidbe i dao je i manje vještim kapetanima sigurnost orijentacije čak i na otvorenom moru. U svakom slučaju iz svih navedenih razloga Pula više nije bila presudno križište, sjecište pomorskih ruta. K tome brodovi su postajali sve veći i mogli su nositi dovoljno veliku količinu pitke vode i za duža putovanja, pa snabdijevanje u pulskoj luci nije više bilo nužno. To sve uzrokuje totalnu propast grada, pa stanovništvo Pule prilikom Napoleonovih osvajanja pada na jedva nekoliko stotina duša. (Nastavlja se u idućem broju)

Povezane vijesti

• Počela sezona kupanja u Poreču
• More na istarskim plažama izvrsne kakvoće
• More ugodno, spasioci spremni, kupača - premalo