SAZNAJEMO

KORONA SE PROMIJENILA: U pulskoj bolnici završavaju sve mlađi pacijenti, većina ih mora na kisik, a tu su i druge zabrinjavajuće novosti

| Autor: Patricija SOFTIĆ
Irena Hrstić (snimio M. MIJOŠEK)

Irena Hrstić (snimio M. MIJOŠEK)


Dok su prije na hospitalizaciji u pulskoj bolnici završavali uglavnom pacijenti starosti preko 70 godina, sada su tu sve češće i oni od jedna preko 60.

Nadalje, više od 70 posto onih koji završe u bolnici s koronom trebaju terapiju kisikom, ističe ravnateljica Irena Hrstić. Premda se u kuloarskim razgovorima spominju i neki neuobičajeni simptomi kod zaraženih osoba, kao što su osip po tijelu, simptomi slični konjuktivitisu i bol u očima, za sada nema službene potvrde jesu li takvi simptomi uopće povezani s Covidom ili ne, jer u pulskoj bolnici nisu zamijećeni. No, zato se trenutno pokazuje jedna druga zabrinjavajuća slika bolesti, a to je puno brže pogoršanje stanja bolesnika nego što je to do sada bio slučaj.

- U zadnje vrijeme vidimo kod nekih pacijenata izrazito naglo pogoršanje stanja. Dinamika razvoja kliničke slike kod osoba koje već imaju upalu pluća zbog Covida, pa su morale biti hospitalizirane, je jako brza i mijenja se iz sata u sat. Znači, ne govorimo o blagim simptomima, koji podsjećaju na prehladu ili grlobolju, nego o slučajevima kada pacijentu treba kisik. Imajući to na umu, svjesni smo da nam se odjednom može dogoditi da s nula dođemo na nekoliko pacijenata na respiratoru. Nažalost, nepredvidiv je taj klinički tijek ovaj put. Do sada smo znali ako je nekom pacijentu unutar 24 sata krenulo na bolje, tako bi se obično i nastavilo. Međutim, sada vidimo da moramo biti oprezniji dulje vrijeme, jer se stanje jako naglo zna pogoršati, upozorila je dr. Hrstić.

Jedan od problema koji se javlja već neko vrijeme je i taj što mnoge osobe, možda i ne znajući da su zaražene, ignoriraju simptome upale pluća te nastavljaju sa svojim svakodnevnim aktivnostima. Nerijetko, nažalost, dok ne bude prekasno. Kako je istaknula i sama dr. Hrstić, zdrave ili relativno zdrave osobe češće će puno kasnije reagirati na određene simptome i kasnije se javiti svom liječniku nego kronični bolesnici ili osobe koje češće pobolijevaju i znaju kada ne treba odgađati posjet liječniku. Stoga bi trebalo obratiti pozornost već na onaj neobičan osjećaj škakljanja u ždrijelu prilikom udisanja, kao i na nezaustavljiv kašalj kad pokušamo duboko udahnuti, neprestano suho kašljucanje, ili osjećaj da nam bez razloga nedostaje zraka u plućima, kao da ih udahom ne možemo napuniti.

Upala pluća ne boli kao bilo koja druga upala, barem ne na samom početku, a može uzrokovati pojavu koju se također tvrdoglavo lako ignorira. To je osjećaj iznemoglosti i nesvjestice kod većeg napora, primjerice, prilikom uspinjanja stepenicama. Sve su to simptomi koji se mogu pojaviti i bez visoke temperature, a razlog su za kontakt liječnika obiteljske medicine, upozorava dr. Hrstić. 

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter