Pula je, prema analizi vodeće hrvatske konzultantske kuće Apolon, pobjednica među srednje velikim gradovima u tzv. cjelokupnom kompozitnom indeksu digitalne spremnosti hrvatskih gradova. Ukupan je pobjednik grad Rijeka, dok se u skupini manjih gradova

kao predvodnik istaknuo Dubrovnik, koji je ujedno zauzeo i treće mjesto među svim gradovima.

Analizom je obuhvaćeno 20 najvećih hrvatskih gradova a ciljem doprinosa boljem razumijevanju stvarnog stanja, potreba i planova tih gradova za digitalnu spremnost.

Kvaliteta e-usluga

Apolon je proveo analizu treću godinu zaredom, a istraživanje je, vele, i ove godine dalo detaljan uvid u stanje digitalne spremnosti jedinica lokalne samouprave te komparativnom analizom ukazalo na pozitivne i negativne promjene u odnosu na lani. Istražena je razina digitalne spremnosti gradskih uprava, dostupnost i razina podataka na službenim gradskim internetskim stranicama, otvorenost uprave prema građanima, mogućnost njihova uključivanja te kompleksnost obavljanja različitih administrativnih postupaka.

Ovogodišnji rezultati u području dostupnosti i kvaliteta e-usluga građanima pokazuju da se u kategoriji velikih gradova ponovno ističe Rijeka, među srednjim Pula, a u kategoriji malih gradova na prvom je mjestu Dubrovnik. U odnosu na 2020. godinu kod većine gradova vidljiva je pozitivna promjena u povećanju broja administrativnih postupaka u kojima se obrasci mogu preuzeti na računalo, u manjoj su mjeri uvedene nove e-Usluge, dok je pri istraživanju načina autentifikacije i identifikacije te sustava koji se za to primjenjuju također zabilježen pozitivan pomak. Pritom se posebno ističu Bjelovar i Dubrovnik koji su omogućili autentifikaciju i identifikaciju putem sustava NIAS za obavljanje e-usluga.

Uvid u gradske račune

Rijeka, Zagreb, Pula i Karlovac istaknuli su se najvećim opsegom otvorenih podataka kroz portale otvorenih podataka ili implementirane geografske informacijske sustave (GIS) za kartografsku prezentaciju prostornih podataka. Uz Rijeku i Zagreb, najveći rast ostvarili su gradovi Split, Pula, Šibenik, Bjelovar i Dubrovnik, dok ostali gradovi najčešće bilježe blaži rast ili stagnaciju u odnosu na prošlu godinu.

Komunikacija između gradske uprave i građana, koja obuhvaća dostupnost interaktivnih platformi za dostavljanje prijedloga, mišljenja i stavova građana, brzinu odgovora gradskih uprava na upite građana te zastupljenost gradskih uprava na društvenim mrežama, najučinkovitija je u Rijeci, Zagrebu i Varaždinu. Većina gradova postila je pozitivne pomake, pogotovo u indikatorima brzine odgovaranja na upite građana te zastupljenosti na društvenim mrežama. Indeks participacije građana u odlučivanju, koji obuhvaća digitalne platforme putem kojih gradske uprave uključuju građane u odlučivanje te dostupnost proračuna građanima, razinu njegove prilagođenosti i transparentnosti, pokazuje značajno veći raspon u odnosu na prošlu godinu. Najbolje rezultate ostvarili su Dubrovnik i Rijeka, dok su značajan napredak zabilježili Split i Slavonski Brod. Primijećen je pozitivan trend rasta broja gradova koji građanima pružaju uvid u sve gradske račune putem mrežnih stranica, kao i broja gradova koji prakticiraju participativno planiranje proračuna.

Povezane vijesti

• Bruto inozemni dug u srpnju PAO NA 39,4 MILIJARDE EURA
• 18. MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP: Grupna analiza u fokusu znanstvenih istraživanja
• Najveći izazovi u digitalizaciji Hrvatske povezivost i javne usluge