Prave podatke o cjelokupnoj kolateralnoj šteti uzrokovanoj covidom-19 na nivou cijele države, ali i svijeta, znat ćemo tek za nekoliko godina s obzirom da se takvi podaci mogu sakupljati i obraditi s odgodom, kada su poznati ishodi liječenja. Bit će zanimljivo usporediti ih s ranijim podacima kada nije bilo ove pandemije, kaže dr. Dragan Trivanović
Onkologija i u koroni nastavlja s radom kao i sve hitnoće (Snimila Mirjana Vermezović Ivanović)
U prvom, lanjskom valu pandemije covida-19, značajan broj pacijenata zbog straha od zaraze nije se odazivao kontrolnim pregledima, a među njima i oni oboljeli od karcinoma. Na tu je poražavajuću činjenicu još lani u rujnu upozorio predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a u Splitu onkolog Eduard Vrdoljak, koji je naveo da je u tom trenutku od covida-19 umrlo nešto više od dva posto oboljelih, dok je smrtnost od raka drastično veća: na 12.300 dijagnosticiranih bolesnika, umre ih čak šest do sedam tisuća.
Iako je bojazan od korone zahvatila i dio pulskih pacijenata, pa se lani čak 20 posto njih nije odazivalo na zakazan pregled na onkologiji, danas je situacija kudikamo bolja: takvih je pacijenata manje od deset posto. Doc. dr. sc. Dragan Trivanović, voditelj Odjela onkologije s hematologijom pulske Opće bolnice, objašnjava da je ovaj odjel od prvog dana epidemije radio normalnim kapacitetima za izvanbolničke i bolničke pacijente, u poliklinici, dnevnoj bolnici i na odjelu.
- Kemoterapijski protokoli su se redovito i bez odgode aplicirali. U prvom valu je zbog velikog straha bolesnika zamjetno bio zapostavljen preventivni dio programa, osobito nacionalni program prevencije, tako da je odaziv na probire u pučanstvu dodatno pao u odnosu na ranije. Osim toga, bolesnici koji su završili aktivno liječenje i trebali su dolaziti na kontrolne preglede radi sekundarne prevencije, značajno su smanjili dolaske. To se i sada događa, ali u puno manjoj mjeri. Sustavi bolničkog dijagnosticiranja i liječenja (onkološka kirurgija, radiologija, patologija, citologija, laboratorij i drugo) nastavili su, prioritetno za ovu skupinu bolesnika sve postupke, kaže Trivanović.
Kao pružatelj sekundarne zdravstvene zaštite, bolnica nije mogla utjecati na činjenicu da se bolesnici znatno rjeđe javljaju, ali i teže dolaze do svojih obiteljskih liječnika, zbog čega su moguće maligne bolesti otkrivene dosta kasnije, u uznapredovanim stadijima, kada je i liječenje manje uspješno, upozorava onkolog.
- Prave podatke o cjelokupnoj kolateralnoj šteti uzrokovanoj covidom-19 na nivou cijele države, ali i svijeta, znat ćemo tek za nekoliko godina s obzirom da se takvi podaci mogu sakupljati i obraditi s odgodom, kada su poznati ishodi liječenja. Bit će zanimljivo usporediti ih s ranijim podacima kada nije bilo ove pandemije, veli Trivanović.
Dr. Dragan Trivanović, šef onkologije (Snimio Milivoj Mijošek)
Koliko je strah od zaraze covidom-19 u bolnici opravdan i je li bilo slučajeva zaraze pacijenata? Voditelj onkologije napominje da su se svi postupci kod oboljelih od malignih bolesti provodili uz maksimalne mjere osobne zaštite osoblja, a preporučene mjere prihvatili su i pacijenti te njihove obitelji.
- Imali smo samo nekoliko situacija u kojima su se aktivno liječeni bolesnici zarazili covidom. Nažalost, bilo je više slučajeva bolesnika u palijativnom sustavu liječenja kojima je covid infekcija znatno skratila život ili pogoršala već inače teško zdravstveno stanje. U bolnici, gdje je već znatan dio osoblja procijepljen, sve je manja mogućnost zaraze covidom. Osim toga, ukoliko se covid dijagnosticira u bolesnika nakon što je primljen u bolnicu (a čiji je PCR test u trenutku prijema bio negativan), pristupa mu se maksimalno ozbiljno. Obavlja se analiza i djeluje se promptno, uz individualan pristup te poštivanje mjera bolničkog stožera i tima za bolničke infekcije, tako da je bolnica zapravo najmanje rizično mjesto za zarazu covidom, zaključuje Trivanović.
Iako posljednjih dana raste broj oboljelih od covida, a ravnateljica bolnice dr. Irena Hrstić čak spominje mogućnost zatvaranja fizijatrije, Trivanović veli da se to neće odraziti na onkološki odjel u smislu prolongiranja pregleda. "Onkologija nastavlja kao i sve hitnoće, imaju isti prioritet", veli on.
Onkološke bolesti u pulskoj bolnici najčešće su vezane uz pacijente starije dobi oba spola, a najučestaliji su rak pluća i debelog crijeva. U žena je pak najzastupljeniji rak dojke, od kojeg često obolijevaju i mlađe osobe. Među muškom populacijom dominira rak prostate i to najčešće u starijih osoba.