UPOZORENJE LIJEČNIKA

KOLATERALNE ŠTETE PANDEMIJE: Zbog straha od korone 10 posto onkoloških pacijenata preskače kontrolne preglede u pulskoj bolnici

Prave podatke o cjelokupnoj kolateralnoj šteti uzrokovanoj covidom-19 na nivou cijele države, ali i svijeta, znat ćemo tek za nekoliko godina s obzirom da se takvi podaci mogu sakupljati i obraditi s odgodom, kada su poznati ishodi liječenja. Bit će zanimljivo usporediti ih s ranijim podacima kada nije bilo ove pandemije, kaže dr. Dragan Trivanović

| Autor: Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ
Onkologija i u koroni nastavlja s radom kao i sve hitnoće (Snimila Mirjana Vermezović Ivanović)

Onkologija i u koroni nastavlja s radom kao i sve hitnoće (Snimila Mirjana Vermezović Ivanović)


U prvom, lanjskom valu pandemije covida-19, značajan broj pacijenata zbog straha od zaraze nije se odazivao kontrolnim pregledima, a među njima i oni oboljeli od karcinoma. Na tu je poražavajuću činjenicu još lani u rujnu upozorio predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a u Splitu onkolog Eduard Vrdoljak, koji je naveo da je u tom trenutku od covida-19 umrlo nešto više od dva posto oboljelih, dok je smrtnost od raka drastično veća: na 12.300 dijagnosticiranih bolesnika, umre ih čak šest do sedam tisuća.

Iako je bojazan od korone zahvatila i dio pulskih pacijenata, pa se lani čak 20 posto njih nije odazivalo na zakazan pregled na onkologiji, danas je situacija kudikamo bolja: takvih je pacijenata manje od deset posto. Doc. dr. sc. Dragan Trivanović, voditelj Odjela onkologije s hematologijom pulske Opće bolnice, objašnjava da je ovaj odjel od prvog dana epidemije radio normalnim kapacitetima za izvanbolničke i bolničke pacijente, u poliklinici, dnevnoj bolnici i na odjelu.

- Kemoterapijski protokoli su se redovito i bez odgode aplicirali. U prvom valu je zbog velikog straha bolesnika zamjetno bio zapostavljen preventivni dio programa, osobito nacionalni program prevencije, tako da je odaziv na probire u pučanstvu dodatno pao u odnosu na ranije. Osim toga, bolesnici koji su završili aktivno liječenje i trebali su dolaziti na kontrolne preglede radi sekundarne prevencije, značajno su smanjili dolaske. To se i sada događa, ali u puno manjoj mjeri. Sustavi bolničkog dijagnosticiranja i liječenja (onkološka kirurgija, radiologija, patologija, citologija, laboratorij i drugo) nastavili su, prioritetno za ovu skupinu bolesnika sve postupke, kaže Trivanović.

Kao pružatelj sekundarne zdravstvene zaštite, bolnica nije mogla utjecati na činjenicu da se bolesnici znatno rjeđe javljaju, ali i teže dolaze do svojih obiteljskih liječnika, zbog čega su moguće maligne bolesti otkrivene dosta kasnije, u uznapredovanim stadijima, kada je i liječenje manje uspješno, upozorava onkolog.

- Prave podatke o cjelokupnoj kolateralnoj šteti uzrokovanoj covidom-19 na nivou cijele države, ali i svijeta, znat ćemo tek za nekoliko godina s obzirom da se takvi podaci mogu sakupljati i obraditi s odgodom, kada su poznati ishodi liječenja. Bit će zanimljivo usporediti ih s ranijim podacima kada nije bilo ove pandemije, veli Trivanović.

Dr. Dragan Trivanović, šef onkologije (Snimio Milivoj Mijošek)

Dr. Dragan Trivanović, šef onkologije (Snimio Milivoj Mijošek)

Koliko je strah od zaraze covidom-19 u bolnici opravdan i je li bilo slučajeva zaraze pacijenata? Voditelj onkologije napominje da su se svi postupci kod oboljelih od malignih bolesti provodili uz maksimalne mjere osobne zaštite osoblja, a preporučene mjere prihvatili su i pacijenti te njihove obitelji.

- Imali smo samo nekoliko situacija u kojima su se aktivno liječeni bolesnici zarazili covidom. Nažalost, bilo je više slučajeva bolesnika u palijativnom sustavu liječenja kojima je covid infekcija znatno skratila život ili pogoršala već inače teško zdravstveno stanje. U bolnici, gdje je već znatan dio osoblja procijepljen, sve je manja mogućnost zaraze covidom. Osim toga, ukoliko se covid dijagnosticira u bolesnika nakon što je primljen u bolnicu (a čiji je PCR test u trenutku prijema bio negativan), pristupa mu se maksimalno ozbiljno. Obavlja se analiza i djeluje se promptno, uz individualan pristup te poštivanje mjera bolničkog stožera i tima za bolničke infekcije, tako da je bolnica zapravo najmanje rizično mjesto za zarazu covidom, zaključuje Trivanović.

Iako posljednjih dana raste broj oboljelih od covida, a ravnateljica bolnice dr. Irena Hrstić čak spominje mogućnost zatvaranja fizijatrije, Trivanović veli da se to neće odraziti na onkološki odjel u smislu prolongiranja pregleda. "Onkologija nastavlja kao i sve hitnoće, imaju isti prioritet", veli on.

Onkološke bolesti u pulskoj bolnici najčešće su vezane uz pacijente starije dobi oba spola, a najučestaliji su rak pluća i debelog crijeva. U žena je pak najzastupljeniji rak dojke, od kojeg često obolijevaju i mlađe osobe. Među muškom populacijom dominira rak prostate i to najčešće u starijih osoba.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter