Pseudoznanost su karakterizirali kao lažnu znanost, a bilo je govora i o znanstvenim metodama, o znanosti koja istražuje hipoteze i o činjenici koliko je istraživač povezan s hipotezom
Anton Perkov, Ivan Lorencin i Adriana Gri Štorga (snimio Duško MARUŠIĆ ČIČI)
U Tjednu istarskih knjižnica, knjižnica Arheološkog muzeja Istre u Puli, Sveučilišna knjižnica u Puli, Gradska knjižnica i čitaonica u Puli i Društvo bibliotekara Istre upriličili su tribinu "Znanost i pseudoznanost", koju su u knjižnici Arheološkog muzeja Istre održali dr. sc. Ivan Lorencin i mag. phys. Anton Perkov.
Nakon kratkog prigodnog filma o ovoj temi koju je realizirao Vibor Juhas, autori predavanja su naglasili da pseudoznanost kao izravna suprotnost znanosti uživa popriličnu popularnost u javnosti.
Lorencin je kazao da je pseudoznanost u medijima nekada prisutnija od znanosti, a njenom širenju uvelike doprinose i društvene mreže, te drugi neprovjereni izvori i informacije. Cilj samoga predavanja, kako su rekli predavači, je naučiti ljude, potaknuti ih da istraže koje izvore konzultiraju, da ne temelje svoja saznanja oslanjajući se na neprovjerene izvore i informacije, da sami zaključe što je znanost, a što nije.
Pseudoznanost su karakterizirali kao lažnu znanost, a bilo je govora i o znanstvenim metodama, o znanosti koja istražuje hipoteze i o činjenici koliko je istraživač povezan s hipotezom. Također, navedeno je da znanost stalno napreduje, a pseudoznanost ne napreduje, a osvrnuli su se i na problem njihove demarkacije, kao i na činjenicu da autoritet u znanosti ne postoji.
Jedan od glavnih nosioca dubioznih tvrdnji su društvene mreže, međutim ni mainstream mediji ne zaziru od davanja prostora pseudoznanosti u većoj ili manjoj mjeri, dok je znanost često potisnuta na margine.
Dr. sc. Ivan Lorencin rođen je u Puli 1993. godine. Radi na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci na Zavodu za automatiku i elektroniku, gdje se bavi istraživanjima na području primjene umjetne inteligencije u medicini, energetskim sustavima i robotici. Doktorirao je 2022. godine. Uz znanstveni rad, bavi se i popularizacijom znanosti u vidu organizacije popularnih znanstvenih događanja te filozofijom, ponajviše filozofijom znanosti.
Mag. phys. Anton Perkov, rođen je 1995. godine u Puli, odakle nakon srednje škole odlazi na studij fizike na PMF-u u Zagrebu. Diplomirao je 2019. godine, te je trenutno ondje zaposlen kao asistent na Zavodu za teorijsku fiziku čestica i polja. Područje njegovog istraživanja je fenomenologija kvantne kromodinamike, tj. teorije jake nuklearne sile, poglavito procesi na visokim energijama. Bavi se i popularizacijom znanosti, te je održao desetke prezentacija u Puli i Zagrebu.
Nazočne je u ime domaćina, Arheološkog muzeja Istre pozdravila voditeljica knjižnice u ovoj ustanovi Adriana Gri Štorga.