Istra želi biti energetski neovisna i okreće se obnovljivim izvorima energije. Prvi korak na tom putu trebao bi se dogoditi već u četvrtak na sjednici Skupštine Istarske županije, gdje će se naći odluka o izmjeni prostornog plana kojom bi se stvorili uvjeti za izgradnju obnovljivih izvora energije.

- Energetska slika Istre danas je jako loša. Termoelektrana Plomin zbog uvjeta cijene ugljena radit će koliko radi. Nuklearka Krško zbog niskog vodostaja Save isto proizvodi koliko proizvodi. Mi smo kao država prinuđeni na uvoz električne energije, kazao je Tulio Demetlika, zamjenik župana, osvrćući se na teške trenutke za gospodarstvo do kojih je došlo zbog korone, inflacije i ostalih aktualnih problema.

Rečeno je to na sjednici Gospodarskog vijeća HGK - Županijske komore Pula. Demetlika je na temu energije došao govoreći o sektoru autoprijevoznike naše regije, koji su, kako je istaknuo, u jednoj od najtežih situacija.

- Gorivo raste, ugovori su potpisani. Konkretno, govorimo za javni linijski prijevoz u našoj županiji koji treba modernizirati i obnoviti. Nadalje, kad pogledamo energiju, koja je najbitnija u ovom trenutku, intencija je da sutra možemo našu županiju učiniti energetski neovisnom i autonomnom, rekao je Demetlika.

(Snimio Duško Marušić Čiči)

Nije problem samo energija, tu je i voda. Za sada, srećom, nje ima dovoljno. Mladen Nežić, direktor Istarskog vodovoda, istaknuo je da je potrošnja vode u Istri enormna te da je od početka godine palo svega 200-tinjak litara kiše. Pojasnio je da je sušno razdoblje utjecalo negativno na stanje izvora te da se više niti jedan izvor ne prelijeva. No, situaciju spašava Butoniga kojom se rješavaju svi nedostaci, i to zahvaljujući provedenim većim investicijama. Kako je podcrtao Nežić, pozitivna okolnost je i to što je u akumulaciji Butoniga nivo vode viši za 1,25 metara.

Pričajući o poslovanju Zračne luke Pula, tamošnja direktorica Nina Vojnić Žagar kazala je da je promet povećan za 35 posto u odnosu na prošlu godinu i da je u prvih šest mjeseci ove godine bilo 102 tisuće putnika, što je četiri puta više u odnosu na 2021. godinu.

- Ako ostvarimo 45 posto prometa 2019. godine bit ćemo i više nego zadovoljni, s obzirom da se otkazuju letovi i za nadolazeća razdoblja (rujan i listopad), a najčešće je to aviokompanija Easy Jet, odnosno britansko tržište, rekla je Vojnić Žagar.

Mirjana Čagalj, savjetnica predsjednika HGK za graditeljstvo i promet, kao gošća sjednice osvrnula se na porast cijena materijala i proizvoda koji je ozbiljno ugrozio i poremetio poslovanje u građevinskom sektoru. Velika potražnja za građevinskim materijalom dovela je do snažnog porasta cijena aluminija, čelika, betona, limova, bakra, armature i drvene građe.

Cijena je porasla, istaknula je, za čak 30 do 150 posto. Proizvođači i izvođači radova suočeni su s problemima zbog ranije ugovorenih vrijednosti radova, proizvoda i materijala, što prijeti i ugrožava već pokrenute investicije.

Povezane vijesti

• Karlovac- Skup o energetici obnovljivih izvora: 12 do15 milijardi kuna godišnje za financiranje "ozelenjavanja Hrvatske"
• Francuki naftni div Total ulazi na španjolsko tržište solarne energije
• Vjetroelektrane i solarni paneli proizvode 10 posto svjetske struje