NEMA STRAHA
ISTARSKI PACIJENTI MOGU BITI MIRNI: Pulskoj bolnici ne prijeti obustava lijekova i blokada računa
Ako se neki lijek ne isporučuje, to nije radi neplaćanja, već zbog eventualne nestašice lijeka na tržištu, kaže pomoćnik ravnateljice za ekonomska pitanja Vladimir Barbić * Mi ćemo i dalje poduzimati sve da do toga ne dođe. Svjesni smo da naš rok plaćanja nije idealan, ali je jako daleko od bolnica koje su trenutno u najvećem riziku, ističe ravnateljica dr. Irena Hrstić
Kao što su i najavile, veledrogerije su ostvarile svoje prijetnje te su, zbog velikih dugovanja koja su negdje premašila tisuću dana, tužile dvadeset hrvatskih bolnica. Nekima je dijelom prekinuta ispostava lijekova, a konkretno, vinkovačkoj bolnici nedavno je bio blokiran račun. U javnost je izašao podatak da ukupni dug svih bolnica prema veledrogerijama iznosi tri i pol milijarde kuna.
Ovakvo alarmantno stanje u pojedinim hrvatskim bolnicama koje sve više podsjeća na nestašicu lijekova u vrijeme ratnih zbivanja najaviše se prelama na leđima pacijenata čije je liječenje dovedeno u pitanje. Istražili smo kakvo je stanje u pulskoj bolnici i postoji li opasnost da se najveća zdravstvena ustanova u Istri zbog sličnih problema nađe u blokadi, njeni zaposlenici bez plaće, a pacijenti bez potrebnih lijekova. Iz odgovora Vladimira Barbića, pomoćnika ravnateljice za ekonomska pitanja, može se zaključiti da zasad nema mjesta panici.
Zaostatak 400 dana
- Veledrogerije pulskoj bolnici zasad uredno isporučuju lijekove i potrošni medicinski materijal. Nismo dobili prijetnje prestanka isporuke. Ako se neki lijek ne isporučuje, to nije radi neplaćanja, već zbog eventualne nestašice lijeka na tržištu. Budući da je pulska bolnica na 400 dana dugovanja te smo u odnosu na druge bolnice negdje u sredini, mislim da se takav scenarij kod nas još uvijek ne može dogoditi. Istina, pojedine veledrogerije šalju obračune kamata za kašnjenja u plaćanju računa, istaknuo je Barbić. Pojasnio je zašto uopće dolazi do dugovanja prema veledrogerijama.
- Mjesečni prihod bolnice iznosi oko 20,8 milijuna kuna. Kad govorimo o mjesečnim rashodima, tu su plaće i druge obveze prema zaposlenima, na što se odnosi 15,5 milijuna kuna, odnosno 74,5 posto prihoda. Također, trošak lijekova i medicinskog materijala je 5,4 milijuna kuna, dok ostali troškovi iznose 2,5 milijuna kuna, navodi Barbić i dodaje: - Dakle, matematika je vrlo egzaktna. Svaki mjesec, nakon što isplatimo plaće zaposlenicima, ostaje između pet i šest milijuna za podmirivanje obveza prema dobavljačima, a potrebno je više, sedam i pol do osam milijuna. Iz mjeseca u mjesec gomila se dug i obveze rastu. U kontekstu poslovanja nije nevažno napomenuti da bolnica svaki mjesec odradi više posla od ugovorenog limita jer su zahtjevi za zdravstvenim uslugama veći od ugovorenih. No, HZZO na kraju godine ispostavljene račune za usluge izvršene iznad opsega ugovorenih vraća i ne izvrši plaćanje, a sve "sukladno" ugovoru bolnice i HZZO-a. Da bismo unutar bolnice što racionalnije trošili lijekove i da ne bismo stvarali nepotrebne zalihe, pristupilo se instalaciji novog ljekarničkog programa. Od tog programa očekujemo određene uštede. Svakako treba uzeti u obzir da smo sve starija nacija, bolesnih je sve više, a mogućnosti liječenja su sve opsežnije, ali i skuplje, osobito nove linije lijekova. Istovremeno je i sama dijagnostika sve sofisticiranija, samim time i skuplja, što također uvjetuje povećanje troškova u zdravstvenom sustavu, pojašnjava Barbić, pomoćnik ravnateljice za ekonomska pitanja.
Prema najnovijim podacima, dospjelo dugovanje pulske bolnice za lijekove i potrošni medicinski materijal do 30. lipnja iznosilo je 80 milijuna kuna, a krajem 2018. godine dug je iznosio 77 milijuna kuna. U bolnici potvrđuju da se mjesečno dugovanje prosječno povećava za oko pola milijuna kuna.
Da kojim slučajem dođe do obustave, zanimalo nas je koliko to može ugroziti zdravlje pacijenata. To je komentirala ravnateljica pulske bolnice dr. Irena Hrstić.
- Mi ćemo i dalje poduzimati sve da do toga ne dođe. Stanje pratimo redovito i u ovom trenutku pulska bolnica niti ima obustavu, niti ima prijetnju o obustavi opskrbe lijekovima. Svjesni smo činjenice da naš rok plaćanja nije idealan, ali je jako daleko od onih bolnica koje su trenutno u najvećem riziku. Važno je još jednom pojasniti da kada se govori o troškovima po osnovi nabave lijekova treba razmatrati i troškove nabave potrošnog medicinskog materijala. Naime, i potrošni medicinski materijal u jednakoj mjeri financijski opterećuje poslovanje bolnice, kazala je dr. Hrstić.
S druge strane poznavatelji sustava tumače da se u sustavu događaju manjkovi i kašnjenja u plaćanju zato što novac "curi" jer sustav nije dovoljno dobro kontroliran. Stoga je u vrijeme SDP-ovih ministara zdravstva 2014. i 2015. godine pokrenuta objedinjena javna nabava lijekova, što je trebalo osigurati da se smanji korupcija te da se lijekovi kupuju od najpovoljnijih dobavljača, čime su se planirale velike uštede.
Ravnateljica dr. Hrstić kaže da je objedinjena javna nabava lijekova i potrošnog medicinskog materijala započela, ali se i dalje vrši usporeno.
- Iz pozicije ustanove koja se uvijek uključivala u postupke objedinjene javne nabave mogu reći ta je taj proces izuzetno spor. Toliko je spor da smo mi kao bolnica iščekujući završetak pripreme dokumentacije za objedinjenu javnu nabavu vrlo često morali sami odrađivati paralelan proces, javnu nabavu na nivou ustanove. S druge strane, cijene koje se postignu objedinjenom javnom nabavom katkad su nepovoljnije u odnosu na one koje smo postizali u vlastitom postupku. Mi kao ustanova pobornici smo javne nabave i transparentnosti, ali pitamo se koliko je u konačnici postupak poslovno i fiskalno najkorektniji kada se uzmu u obzir svi direktni i indirektni troškovi, kaže dr. Hrstić.
Vanbolnička potrošnja
Ako se generalno želi postići realna ušteda u zdravstvu, u prvom redu treba ispitati u kojem se dijelu sustava najviše izdvaja za lijekove, smatra ravnateljica pulske bolnice.
- Treba vidjeti je li to na nivou primarne ili sekundarne zdravstvene zaštite? Primjerice, Opća bolnica Pula za lijekove godišnje troši između 50 i 60 milijuna kuna, dok se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti godišnje izda lijekova u puno većem iznosu. Prema izvješću HALMEDA u 2017. godini u Istarskoj županiji je utrošeno 190 milijuna kuna za lijekove, a to je iznos koji se odnosi samo na vanbolničku potrošnju. No, stalno se prozivaju bolnice. Mi ne bježimo od odgovornosti, ali sustav treba gledati u cijelosti. Na kraju krajeva, treba vidjeti kolike su kućne zalihe lijekova, koliko se lijekova koji se prepišu i preuzmu stvarno i uzima. Znači, nije mi namjera banalizirati ili umanjiti problem, ali činjenica je da za dugove u zdravstvenom sustavu nisu odgovorne samo bolnice, zaključila je ravnateljica pulske bolnice dr. Irena Hrstić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
