INTERVJU

GRADONAČELNIK PULE BORIS MILETIĆ odgovara što će biti s roditeljima koji bez vrtića nemaju kome povjeriti djecu, komentira što će biti s turizmom, objašnjava što znači opća zabrana aktivnosti do 14. travnja i komentira druga aktualna pitanja vezana za koronavirus 

| Autor: Danijela BAŠIĆ-PALKOVIĆ

Gradonačelnik Pule Boris Miletić zadovoljan je što je jedan od ključnih zahtjeva postavljenih pred Vladu konačno usvojen. Radi se naime o privremenom zatvaranju škola i vrtića.

- Premijer Andrej Plenković sinoć je prihvatio prijedlog iz Istre o zatvaranju škola i vrtića. Pritisak je očito urodio plodom.

- To je bio zahtjev svih istarskih gradonačelnika i župana koji je kao što vidimo Nacionalni stožer prihvatio. Zaključak je donesen na sjednici Stožera civilne zaštite Istarske županije. Zajednički se išlo prema Vladi, premijeru i Nacionalnom stožeru od kojih se tražilo donošenje odluke o zatvaranju svih predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola i fakulteta na području Istarske županije. Ova je odluka dobra jer se pokazalo da nacionalni stožer prihvaća naše sugestije i da su prihvatili inpute s terena.

- Prvo je ministar Davor Božinović rekao da Hrvatska nije spremna za ovako drastične mjere poput zatvaranja škola. Što se dogodilo da su ipak promijenili mišljenje?

- Župan je razgovarao s premijerom Plenkovićem, a ja sam bio u stalnom kontaktnu s ministrom Davorom Božinovićem i ministrom zdravstva Vilijem Berošem. U stalnoj smo komunikaciji i razmjenjujemo informacije. Mogu razumjeti da možda s nivoa same države naš pogled nije jednak, ali naša je dužnost informirati ih i ukazati na specifičnu situaciju Istarske županije, koja je u neposrednom susjedstvu s epicentrom zaraze u Europi.

- Ministar zdravstva je također zatražio od nacionalnog stožera da se zatvore škole i vrtići u Istri. Jeste li očekivali ovakav rasplet situacije?

- Očekivao sam pozitivnu reakciju i nadao se da će se takva odluka što prije donijeti. Ministar Božinović je rekao da treba uvažiti specifičnosti i različitosti u našoj zemlji. S obzirom da smo mi u neposrednom kontaktu sa žarištem zaraze i kod nas je sigurno drugačija situacija nego u Slavoniji ili na jugu Hrvatske. Toga svi trebaju biti svjesni. Radikalne mjere morali smo povući kako bi se zaštitili.

- Istra je postala prva regija u Hrvatskoj koja je uvela ovako drastičnu mjeru.

- Drago mi je da je Vlada prepoznala ozbiljnost situacije. Svima nam je u interesu doprinijeti smanjenju mogućnosti širenja zaraze. Mislim da nacionalni stožer od početka kvalitetno radi svoj posao i dobro informira građane. S druge strane, specifičnost Istre je nešto drugačija. Mi imamo dnevne migracije prema Italiji, imali smo dolazak talijanskih državljana na naše područje dok aktualne mjere prelaska granice nisu stupile na snagu.

- Što sada? Kako očekujete da će se odvijati situacija? Do kada će škole biti zatvorene?

- Sve mjere i odluke koje smo donijeli o zabrani javnog okupljanja odnose se do 14. travnja. Tako bi trebalo biti i s predškolskim ustanovama i školama. Znači, prema svemu sudeći, škole ni vrtići kao ni fakulteti neće raditi do 14. travnja. Ako se okolnosti promjene, to se može razmotriti. Poučeni primjerima iz susjednih zemalja vidljivo je da se samo uz brze i restriktivne mjere, poput zatvaranja škola može doprinijeti smanjenju širenja epidemije. Prijedlog koji smo uputili Vladi je isključivo prijedlog struke, a to su epidemiolozi.

- Što s roditeljima koji neće imati kamo s djecom? Postoji li mogućnost dežurstava za roditelje koji nemaju alternativu, ne mogu izostati s posla? Očekujete li razumijevanje poslodavaca?

- Moramo razumjeti da se radi o izvanrednoj situaciji i da nam je svima cilj da svojim odgovornim ponašanjem doprinesemo manjem širenju virusa te da se čim prije situacija vrati u normalu.

Za nekakve izvanredne okolnosti osigurat ćemo određenu vrstu skrbi za one koje apsolutno nemaju nikakvog drugog izlaza. No to je nekakva krajnja, krajnja nužda. Normalno da se i od poslodavaca očekuje razumijevanje za zaposlenike koji će morati ostati kod kuće jer neće imati kamo s djecom. Naš konačan cilj treba biti da se svim ovim naporima pokuša skratiti vrijeme ove nenormalne situacije.

Vidimo primjer iz dva talijanska grada koji su bili jako pogođeni virusom i koji su doslovno stavili sve u karantenu. Tek tada se prvi put u jednom danu nije dogodila zaraza. Dakle, takva mjera daje rezultate. Svi zajedno se tome trebamo prilagoditi. Jako je bitno da se svi koji osjete simptome jave epidemiolozima i sanitarnim inspektorima i da pritom budu maksimalno iskreni.

- Je li istarski Stožer olako shvatio situaciju u Italiji? Naime, tek prije dva dana su uvedene radikalne mjere, a dosad se ignorirala činjenica što iz Istre na dnevnoj bazi ljudi putuju i vraćaju se iz Italije?

- Istarski stožer apsolutno dobro radi svoj posao. Oni su i ranije ukazivali i tražili uvođenje određenih oštrijih mjera, osobito što se tiče propusta stranih državljana preko naše granice. Prema tome, oni su upozoravali i ranije činili sve što je u njihovoj moći.

- Smatrate li da treba zatvoriti granice?

- Zatvaranje granica je neka krajnja mjera. To su učinile Austrija i Slovenija nakon što je premijer Italije donio odluku da je Italija u karanteni. Stvari se odvijaju jako brzo, gotovo iz sata u sat, i zato smo i pokrenuli inicijativu za zatvaranje škola i vrtića, da ukažemo da je potrebno donijeti radikalnije mjere radi smanjivanja mogućnosti širenja virusa.

- Pulska bolnica ima svega 12 respiratora i 20 slobodnih ležajeva na zaraznom odjelu, što će biti ako se zaraza proširi, što će biti s tim pacijentima?

- Primjerice u Italiji se koriste resursi koji su na raspolaganju u čitavoj zemlji. Ako se kojim slučajem kapaciteti u pulskoj bolnici popune, pacijenti se mogu preusmjeriti u druge zdravstvene ustanove. No mi svi zajedno kao građani moramo biti odgovorni prema sebi i drugima. Upravo je cilj da nam se ne dogodi slučaj koji je pogodio Italiju.

- Italiju je nonšalantnost dovela do užasne situacije. Može li se isti scenarij dogoditi i Hrvatskoj?

- Nitko ne može unaprijed predvidjeti kako će se situacija kod nas odvijati, ali mi moramo sve poduzeti da se spriječi širenje zaraze. Upravo je i to razlog zašto smo tražili zatvaranje škola i vrtića. Ovo nije tema koja se može riješiti partikularno. Tu je bitno zajedništvo.

- Mislite li da se stvorila nepotrebna panika?

- Mjesta panici nema. Sustav funkcionira i svatko radi svoj posao. Međutim, normalno je da ukazujemo što treba, a što ne treba činiti. Zahvalan sam građanima jer imaju razumijevanja. Tražiti od ljudi da promjene svoje navike ipak znači promjenu u načinu razmišljanja. Apsolutno nema mjesta panici, ali situacija je ozbiljna i svatko od nas ponaosob može doprinijeti da se stanje čim prije vrati u normalu.

- Ova turistička sezona ozbiljno je ugrožena. Nastavi li se širenje virusa, bit će to ozbiljan udarac istarskom turizmu, ali i kompletom gospodarstvu.

- Turizam je jedna od značajnih grana gospodarstva. Iskreno se nadam da će se situacija smiriti i da ćemo špicu sezone u srpnju i kolovozu dobro odraditi.

- A ako ne bude tako?

- Onda ćemo imati ozbiljan udar na gospodarstvo. I ove mjere koje smo uveli, imat će određene izdatke. No kao što sam rekao, situacija je sad jako ozbiljna i moramo presložiti prioritete. Zdravlje naših građana mora biti prvi prioritet. Sve drugo treba tome prilagoditi. Ne možemo izbjeći činjenicu da negativan utjecaj na gospodarstvo već postoji, a koliki će biti razmjeri, pokazat će vrijeme. Mjere koje smo uveli u Istri idu za time da razmjeri epidemije ne budu takvi kakvi su bili u Italiji.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter