(Snimio Dučko Marušić Čiči)
Proširuje se obala, uređuju objekti i parkirni prostor, a prvi pontoni već su u moru. Svi strojevi su u pogonu, a cijelo područje pretvoreno u jednu veliku građevinsku zonu. Riječ je dakako o sjevernoj strani Pulskog zaljeva i marini Sveta Katarina, odnosno prvoj fazi velikog nautičko-turističkog projekta Katarina Monumenti, kojeg u nekadašnjoj vojnoj zoni realizira tvrtka Kermas Istra poduzetnika Danka Končara.
Korona situacija, s kojom se hvatamo u koštac već punih godinu dana, donekle je usporila i ovu kao i brojne druge investicije širom svijeta, no najavljeni rokovi, kažu investitori, bar kad je prva faza u pitanju ipak nisu značajnije pomaknuti. To znači da bi prva plovila na tom prostoru trebala biti privezana u kasno proljeće ili najkasnije početkom ljeta ove godine. Radi se o 250 morskih vezova, ali i uslužnim sadržajima koji su obavezni uz marinu, parkirnim površinama i sanitarnim blokovima koji prate svaki vez, ali i malim galerijom koja će se urediti u prostoru u kojem se nalazi veliko ronilačko zvono.
Do sada je u projekt uloženo više od 12 milijuna eura i do kraja ove faze radova trebala bi praktički biti riješena gotovo kompletna kopnena infrastruktura buduće marine.
- Radovi su, kao što možete vidjeti, u punom zamahu i doista se već neko vrijeme radi punom parom. Mnogo je toga već napravljeno, no još je puno posla pred nama da bi prva faza marine ovoga ljeta mogla započeti s radom, dok obilazimo otočić Sveta Katarina, koji je najintenzivnija zona izvođenja radova, pojašnjava nam investitor Danko Končar.
Na području kao što je ovo, dodaje, uvijek postoje i određene neplanirane zapreke i iznenađenja. Najčešće su to primjedbe konzervatora koji nakon što sagledaju neku novu situaciju svojim primjedbama i zahtjevima ponekad usporavaju, pa čak i zaustavljaju proces i potrebno je određeno vrijeme da bi se usuglasilo zadovoljavajuće rješenje i on ponovno pokrenuo.
Pandemija koronavirusa, kako smo već kazali, nije ugrozila plan da prva faza marine ove godine krene s radom, međutim utjecala je na niz drugih faktora, te će prema Končarevim riječima vjerojatno donekle usporiti plan kompletne pretvorbe nekadašnje vojne zone, u potpuno uređeni nautičko turistički kompleks.
- Marina polako dobiva prepoznatljiv oblik. Intenzivno se sanira obala kako na otočiću, tako i u obalnom dijelu s obzirom na to da na pojedinim mjestima bez toga nije bila moguća izgradnja obalnog zida. Tu su već, kako ste primijetili, i prvi pontoni, međutim još uvijek nisu riješeni problemi koji bi nam omogućili realizaciju druge faze projekta i izgradnju suhe marine, a svi ekonomski planovi rađeni prilikom odluke o ulasku u investiciju bazirali su se na izgradnji i ekonomskom korištenju cjelokupne marine. Ovo što sad sređujemo i dovršavamo je bitan dio te marine, međutim iz pozicije ekonomskih proračuna, to ipak nije to jer od ukupno planiranih 1.500 vezova mi ćemo imati na raspolaganju samo jednu šestinu. Želja nam je bila dovršiti ono što se može i početi raditi, no činjenica da se radi o tek manjem dijelu planiranog kapaciteta marine opterećuje ekonomski dio ovog zahtjevnog projekta, kaže Končar.
Podsjetimo, nakon što je sredinom 2017. godine potpisan ugovor o koncesiji pomorskog dobra radi izgradnje i gospodarskog korištenja dviju luka posebne namjene i formalno je dat znak za početak realizacije ukupno 60 milijuna eura vrijednog projekta.