Sunce se polako spušta iza horizonta. Pogled s krova na pulskim Giardinima je skoro kao iz "ptičje perspektive". Seže, odnosno puca od Muzila s jedne strane pa do Učke s druge. Istovremeno ptice, većinom čvorci, stvaraju sinkroniziranu baletnu priredbu u letu nad tisućljetnom Pulom.

Naizgled očaravajući prizor brojnih čvoraka koji se snažno dižu i spuštaju ima i svoju "tamnu", u ovom slučaju možda je ispravnije nazvati "iritantniju" stranu. Naime, kada naprave stanku da bi se odmorili na drveću, čvorci na Giardinima prvo svojim glasanjem stvaraju gotovo kakofoničnu buku koja stanovnicima centra grada čini život nepodnošljivim te po cijele dane moraju imati zatvorene prozore.

Namnožili se čvorci (Snimio Danilo Memedović)

Pritom, u jesenskom periodu, na ladonjama sazrijevaju plodovi koji su im hrana. Krošnje i listna masa te okolne zgrade tvore optimalnu mikrolokaciju za njihovo noćenje gdje se ptice većinom zadržavaju noću nakon večernjeg hranjenja. Osim toga, dok se odmaraju na granama, čvorci izmetom počinju zasipavati tlo i vozila što, budući da je broj ovih ptica premašio biološki maksimum za centar grada, predstavlja javnozdravstveni i higijenski problem, kaže veterinar Bojan Zidarić, savjetnik za zaštitu životinja, socijalna davanja i udruge Grada Pule.

(Snimio Danilo Memedović)

Veli da je Grad problem prvo pokušao riješiti postavljanjem niza zvučnika koji su emitirali zvuk sokola i drugih ptičjih predatora. No, bilo je to kratkog vijeka. Lukavi čvorci brzo su se priviknuli na zvukove te je nedavno angažiran profesionalni sokolar iz Zagreba koji će se uhvatiti ukoštac s raspjevanim čvorcima na Giardinima.

Iako su iz Grada prethodno najavili da sokol već stanovito vrijeme plaši ptice, na licu mjesta doznali smo da nije riječ ni o sokolu ni orlu - već jastrebu, preciznije Harrisovom jastrebu.

Povezane vijesti

• ZELENI "TEPIH" NA PULSKIM GIARDINIMA: Zbog nepoznate bolesti ili štetnika ladonje na korzu ostaju bez lišća?
• Dok mudre glave vijećaju, padaju ladonje na Giardinima
• Reakcije Puljana su različite, jedni su tužni, drugi kažu "neka ih režu, ako se mora". Spominje se i Aristotel, koji je još davno govorio kako treba saditi stabla…