INSTITUT ZA JAVNE FINANCIJE

Grad dobio peticu za transparentnost proračuna: Pula lani ostvarila SUFICIT OD GOTOVO PET MILIJUNA KUNA

| Autor: Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ
Stvarno financijsko stanje lokalnih jedinica ogleda se i u poslovanju tvrtki i ustanova čiji su osnivači (Snimio Milivoj Mijošek)

Stvarno financijsko stanje lokalnih jedinica ogleda se i u poslovanju tvrtki i ustanova čiji su osnivači (Snimio Milivoj Mijošek)


Grad Pula lani je ostvario 323,2 milijuna kuna prihoda te 318,5 milijuna kuna rashoda, iz čega proizlazi suficit od 4,7 milijuna kuna. Pokazala je to analiza Instituta za javne financije, koja je obuhvatila ostvarenje proračuna županija, gradova i općina u Hrvatskoj u razdoblju od 2014. do 2019. godine. Godinu ranije, 2018., prihodi Pule bili su 13 milijuna niži i iznosili su 310,1 milijun kuna, dok su rashodi dosegnuli 307,4 milijuna pa je i tada ostvaren suficit od 2,7 milijuna kuna.

Da prihodi grada konstantno rastu, pokazuje podatak iz 2014., kada su iznosili 280,1 milijun kuna, čak 43 milijuna manje nego lani. Rashodi su 2014. iznosili 275,7 milijuna pa je suficit bio 4,4 milijuna kuna, skoro kao i lani. Suficit je 2017. iznosio 16,6 milijuna, godinu ranije 21,8, a 2015. sedam milijuna kuna.

Gradu Puli tom je analizom za transparentnost proračuna dodijeljena čista petica za svih pet analiziranih godina, čime se ne bi mogle pohvaliti neke druge jedinice lokalne i regionalne samouprave. Tako je, recimo, Vukovarsko-srijemska županija iz transparentnosti dobila jedinicu za razdoblje od 2016. do 2018. a za neke godine dodijeljena joj je - nula.

Ministarstvo financija svake godine objavljuje podatke o ostvarenju proračuna svih lokalnih jedinica. Međutim, riječ je o brojnim i sadržajem obimnim tabelama u kojima se građani ne mogu lako snalaziti, pa Institut iz godine u godinu objavljuje jednostavne i sistematizirane analize ključnih podataka. Napominju da se zbog nadležnosti za prikupljanje raznih vrsta prihoda i pružanje raznih vrsta javnih dobara i usluga, mogu uspoređivati samo općine međusobno, pa tako i gradovi i županije, nikako općina s gradom i slično.

- Na primjer, zainteresirani mogu zbrojiti prihode ili rashode po stanovniku svoje općine ili grada i svoje županije i tako saznati koliko se ukupno na lokalnoj razini prikuplja i troši po stanovniku te općine ili grada. Tako je, recimo, Pula lani ostvarila 5.736 kuna prihoda te 5.652 kuna rashoda po stanovniku. U Rovinju je, usporedbe radi, situacija znatno drugačija: prihodi per capita iznose 10 tisuća, a rashodi 9.547 kuna. Već smo pisali o bogatoj općini Medulin s 12.112 kuna prihoda i 19.359 kuna rashoda po stanovniku. Međutim, visoki prihodi - kako ukupni, tako i po stanovniku - ne moraju nužno značiti i dobro poslovanje lokalne jedinice, jer ponekad velik dio njihovih prihoda čine razne vrste pomoći, zaduživanja i slično, objašnjavaju iz Instituta.

Kao primjer navode općinu Ervenik čijih su čak 75 posto prihoda činile razne vrste državne pomoći. Isto je i s izdacima, suficitima i deficitima koji u jednoj godini mogu biti iznimno visoki. Treće, sâm proračun ne mora uvijek odražavati stvarno financijsko stanje lokalnih jedinica jer se one ponekad ne zadužuju samo kroz proračun, nego i preko pravnih osoba čiji su većinski suvlasnici te ustanova kojih su osnivači. Tako se za izgradnju sljemenske žičare nije zadužio samo Grad Zagreb, nego i Zagrebački holding. Zbog toga bi se za realnije utvrđivanje stvarnog financijskog stanja lokalnih jedinica moralo uvijek analizirati i podatke o prihodima i rashodima te imovini, kapitalu i obvezama pravnih osoba u njihovom (su)vlasništvu i ustanova kojih su osnivači, napominju iz Instituta.

Kada je riječ o tumačenju velikih razlika u prihodima i rashodima u pojedinim jedinicama lokalne i regionalne samouprave, iz Instituta objašnjavaju da tu treba biti oprezan. Naime, velika razlika u iznosima može biti posljedica prodaje vrijedne kapitalne imovine, na primjer zemljišta ili zgrade, a moguće i da je riječ o naplati iznimno visokih i neuobičajenih iznosa komunalnih doprinosa. Tako velika razlika može nastati i zbog velikih kapitalnih ulaganja, na primjer u lokalne ceste ili sportske objekte (poput kompleksa Gradskih bazena Pula) financirane kreditima i(li) sredstvima EU-a, a može biti riječ i o prenošenju viška ili manjka prihoda i primitaka iz prethodnih godina.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter