Zbog dugotrajne suše, kojoj se unatoč oblacima ne nazire kraj, djelatnici Hortikulture tvrtke Pula Herculanea stabla, grmove, živice te sve ostale biljke posađene unazad tri godine već mjesec dana zalijevaju uz pomoć cisterne tri puta tjedno.
- Od nedjelje, nakon što je ponovno izostala najavljivana kiša, cisterna je svakodnevno u pogonu, a pušteni su u rad i neki drugi sustavi za zalijevanje koji su do sada bili u stanju mirovanja, javljaju nam iz gradskog komunalnog poduzeća na naša pitanja o stanju zelenih površina uslijed uporne proljetne suše.
Posljednjih dana svako toliko nešto i poškropi iz oblačnog neba, ali to malo milostinje premalo je da bi nadoknadilo dugotrajan izostanak padalina što već dugo muči Istru, ili barem njezin jug. Tome treba pridodati i dugo burno vrijeme koje je prirodu i dodatno lišilo vlage. I sve to baš u doba kada biljke trebaju najviše vode.
- Kratkoročan manjak vode u razdoblju od nekoliko tjedana u površinskom sloju tla, koji se događa u kritično vrijeme za razvoj biljaka, može uzrokovati agronomsku sušu. Početak agronomske suše može zaostajati za meteorološkom sušom, ovisno o stanju površinskog sloja tla. Visoke temperature, niska relativna vlažnost zraka i vjetar pojačavaju negativne posljedice agronomske suše. S obzirom i na dugotrajnu buru, suša je još izraženija jer vjetar pojačava transpiraciju biljaka preko lišća te ona na taj način dodatno gube vodu. Ove se godine meteorološka suša poklopila s agronomskom i biljke su ostale uskraćene za nužnu vodu u ovom najkritičnijem razdoblju za rast i razvoj, poručuju iz Herculanee.
Posljednjih dana oborine su nastavile zaobilaziti Puljštinu, a količina padalina se tijekom 24-satnog razdoblja, ako ih uopće i ima, mjeri u pokojem milimetru kiše na četvorni metar. Posljednja obilnija kiša u Puli, prema analizi Istrameta, regionalnog portala za meteorologiju, pala je 12. studenog prošle godine - prije više od pet mjeseci! Tada je zabilježeno nešto više od 30 milimetara kiše unutar 24 sata.
Suša se osjeti na svakom koraku. Na Trgu kralja Tomislava, u potpunosti rekonstruiranom prije par godina, na zelenim su površinama razvučene cijevi za navodnjavanja. Međutim, neki od stanara okolnih stambenih zgrada izrazili su nam sumnju da je taj sustav uopće u funkciji. To smo pitanje proslijedili i gradskoj tvrtki koja, između ostalog, brine o zelenim površinama Pule.
- Tijekom ožujka sustavi za zalijevanje bili su uključeni na svim površinama gdje je posađeno sezonsko cvijeće i trajnice, s obzirom da one imaju najplići korijen te da prve reagiraju na sušu. Stabla i grmovi imaju znatno dublji korijenski sustav te su oni u mogućnosti koristiti zalihe vode iz dubljih slojeva zemlje, dok je god ima, poručuju iz Uprave Herculanee. Kao što je i ranije napisano, unazad nekoliko dana uz zalijevanje nasada, u funkciju su pušteni i drugi sustavi navodnjavanja.
Za obilaska centra Verude zamijetili smo pak da neka stabla nisu prolistala, a druga iste vrste jesu. Nisu li i ta stabla posađena tijekom uređenja trga stradala u ovogodišnjoj suši?
- U redovnom obilasku primijećeno je da pojedina stabla, ne samo na Trgu kralja Tomislava, zaostaju u vegetaciji što može, ali i ne mora imati veze sa sušom, već i s drugim pedološkim i fiziološkim faktorima, kao i s nesavjesnim ponašanjem pojedinih građana. Na primjer, u Flanatičkoj ulici već smo tri puta sadili novo stablo jer zakupci terasa "zalijevaju" stabla prljavom vodom i deterdžentima te na taj način nepovratno ugrožavaju vitalnost posađenih mladica, poručuju iz Herculanee.
Kako bilo, biljke treba zalijevati, bez obzira kakav će se izdatak pokazati na računu za vodu. Pritom treba znati i da uvećani dio potrošnje vode za pojedine gradske parkove Herculanea i neće osjetiti previše. Naime, sustavi za zalijevanje koji su spojeni na izvor Karolina, a nalaze se od Titovog parka do pošte i u funkciji su tri puta tjedno, troše tehnološku vodu i tu trošak vode za zalijevanje nije upitan. Istom se vodom, poručuju iz djelatnosti Hortikultura Herculanee, puni i cisterna za zalijevanje stabala, grmova i živica.
- Sustavi za zalijevanje koji su spojeni na vodovodnu mrežu, a koji se nalaze na površinama gdje je posađeno bilje duže od tri godine ili prevladavaju travnate površine, za sada nisu u funkciji. Naime, trava je u stanju najbrže se oporaviti čim dobije potrebnu količinu vode, dok se ostale biljke oporavljaju puno sporije i teže. Autohtono bilje u pravilu je otpornije na sušu i bolje podnosi ove klimatske promjene, dok su alohtona bilja, kao i atraktivni kultivari puno zahtjevniji s aspekta održavanja i zaštite. Obilaskom terena svakodnevno se definiraju nužne aktivnosti na puštanju sustava u rad da bi se maksimalno uštedjelo na potrošnji vode, a da se pritom ne bi dovelo u pitanje bogat biljni fundus grada, zaključuju iz Herculanee.