Mussolini sa skvadristima za vrijeme Marša na Rim, dvije godine nakon pulske epizode
Od političkog posjeta Puli Benita Mussolinija, tada prvaka fašističke stranke u lovu na glasove, koji je prema gradskog predaji zaradio šamar, čak i dva, prošlo je sto godina! O pljusci koju je budućem Duceu opalio pulski radnik već se desetljećima raspravlja, ali još nitko nije podastro toliko jaki argument koji bi odgovorio na pitanje: "Je li šamara uopće i bilo?".
No, pulski povjesničar dr. sc. Milan Radošević, znanstveni suradnik Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, Područne jedinice u Puli, istraživao je i našao službeni dokument koji dokazuju da je napada na Benita Mussolinija 21. rujna 1920. u Puli svakako bilo! I da je takav "vulgarni napad", kako su ga prije stoljeća nazvali talijanski službenici, bio i povod za eskalaciju sukoba fašista s domaćim radnicima. No, krenimo redom.
U Puli je u to vrijeme bio jako razvijen socijalistički pokret. Radnička komora, na čelu s predsjednikom, socijalistom Josipom Podujom, imala je u Puli oko 12.000 članova i bila je izrazito važan politički faktor, trn u oku lokalnim fašistima.
- U takvu Pulu Benito Mussolini u svom političkom usponu dolazi brodom iz Trsta 21. rujna 1920. da bi podržao novoosnovani Fascio i predstavio svoj politički program. S njim su došli i bliski suradnici i istomišljenici iz Milana, ali i fašistički jurišni odredi (squadre d'azione) iz Trsta koji će se u gradu, pokazat će se ciljano, zadržati više dana, priča nam Radošević. U vatrenom govoru u Politeami Ciscutti Mussolini je veličao fašističko nasilje u očekivanju konačnoga rješenja Jadranskoga pitanja:
Svjedokinja pulskog šamara Palmira Albanese sa suprugom
"Kakva je povijest Fascija? - Ona je briljantna. - Zapalili smo l?Avanti! u Milanu, rušili smo u Rimu. Otvarali smo paljbu iz revolvera na naše protivnike u izbornoj borbi. Zapalili smo hrvatski Narodni dom u Trstu, zapalili smo ga i u Puli. (?) U sukobu s rasom kao što je slavenska, inferiorna i barbarska, ne treba slijediti politiku slatkiša, već batine... Mi se ne bojimo više odricanja... tal?anske granice bit će Brenner, Snježnik i Dinaridi (...) vjerujem da lakše mogu žrtvovati 500.000 barbarskih Slavena od 50.000 Tal?ana", grmio je Mussolini s govornice.
- Već sljedećega dana fašisti su, nezadovoljni negativnim pisanjem lista Il Proletario o Mussolinijevoj retorici u kazalištu, neuspješno pokušali demolirati prostorije novina čiji je urednik bio Josip Poduje. Narednoga dana, 23. rujna, ispred sjedišta socijalističke mladeži u današnjem Parku grada Graza njezini su članovi ubili karabinjera Vincenza Ferraru koji je patrolirao oko zgrade. Reagirajući na to istu večer fašisti su spalili Radničku komoru u Puli preko puta "žute škole" i uništili strojeve tiskare Il Proletaria, koja se također nalazila na mjestu današnjeg Parka grada Graza, te provalili u prostorije redakcije lista na Portarati.
Time su fašisti i fizički i simbolički uništili sjedišta hrvatske kulture i socijalističkog pokreta, dva glavna neprijatelja fašizma u Istri, priča nam Radošević.