Pokušavalo me se prokazati kroz brojne i silne anonimne prijave, ali su nalazi inspekcija uredni. Nikada se ništa nije dokazalo * Moram priznati da sam jedno vrijeme razmišljala o uključivanju u politiku. Pročitala sam programe IDS-a, SDP-a i HDZ-a

Na razgovor za naš list ravnateljicu Opće bolnice Pula dr. Irenu Hrstić nije trebalo previše nagovarati. Bez obzira na nekoliko prilično kritičnih tekstova, i prema njoj i prema ustanovi kojom upravlja, pristala je na intervju.

U vremenu završavanja gradnje nove bolnice i s planom useljavanja u nju već tijekom siječnja, zaredale su se određene situacije koje joj nisu išle u prilog. Jedna je odustajanje od natječaja za izbor šefova odjela, a druga istraga oko lažnih medicinskih dokumentacija.

Obje situacije su joj određeno opterećenje, kao i atmosfera unutar OB Pula koja nije dramatično loša, ali je daleko od idealne. Mora se priznati da dr. Hrstić zna primiti udarce, uzvratit će svojim argumentima, polemizirati i braniti pozicije koje zastupa. Tvrd je sugovornik, prilično nepopustljiv ali i tolerantan prema drugačijim razmišljanjima.

Kooperativan Zagreb

- Postoji mišljenje jednog dijela javnosti da Zagreb kažnjava Istru zbog suprotnih političkih razmišljanja, da nema dovoljno senzibiliteta za ovu regiju i da Istra puno više daje državi nego što joj se vraća. Vi vodite gradnju Bolnice i usko surađujete sa službenim Zagrebom. Ovih dana Vlada je odobrila jamstva za podizanje zadnjih 150 milijuna kuna kredita za zatvaranje gradnje i opremanje. Kakav je Zagreb partner iz vaše perspektive?

- Ako gledamo završnu fazu gradnje i lobiranja za dobivanje odobrenja potrebnog za podizanje završnih 150 milijuna kuna kredita, priča nije jednostavna. Zadatak nije bio lak, nije ga se moglo izvršiti u kratkom roku, ali smo uspjeli. Zagreb je, stvarno to moram reći, bio kooperativan. I s premijerom Plenkovićem smo imali jako dobru suradnju. Država je, inače, u projekt uključena tako što izdaje jamstva i vraća kreditna sredstva u iznosu od 75 posto.

- Što je to za vas značilo?

- To da bolnica kao županijska ustanova, osim s Ministarstvom zdravlja, mora komunicirati i s Vladom koja svojim jamstvima stoji iza našeg projekta.

- Vi ste u tome bili uspješniji od drugih. Mnogi su se tužili da su imali velikih problema kad bi im država davala jamstva jer se gubilo puno vremena.

- U zadnjem traženju jamstva bili smo, reći ću to tako, pametni. Tražili smo to na vrijeme, čak bih rekla i malo prije od toga. Sporost administracije kod jamstava je nekako već poznata stvar. Recimo, u zadnji smo trenutak dobili jamstva za kredit HBOR-a u iznosu od 300 milijuna kuna. Tako da smo i mi u to vrijeme bili u panici.

- Administracija nam je spora?

- Da, postoji sporost administracije. Poučeni tim iskustvom, sada smo na vrijeme krenuli tražiti jamstva. Ovog puta pratili su nas relativno ažurno.

- Nemate razloga za nezadovoljstvo?

- Nemamo, jamstva su nam odobrena.

- Zbog tih 150 milijuna kuna, što je posljednji iznos potreban za završetak gradnje bolnice, pojavit će se spekulacije zašto je do toga došlo. Neki će reći da je probijen proračun zbog (pre)velikih računa, preplaćivanja opreme i(li) radova, sumnjivih nabava i slično.

- Tvrdi se da je probijen proračun, no to nije tako. Ako pogledate našu dokumentaciju otpočetka investicije, vidjet ćete da nema "planiranih" dodatnih troškova. Prema projektantskim cijenama, investicija je, u samoj gradnji, trebala iznositi 470 milijuna kuna plus PDV. Tome treba pridodati još 200 milijuna kuna opreme. U konačnici, nalazimo se unutar iznosa s kojim se baratalo.

Veća kvadratura

- U jednoj fazi mislili ste da će 600 milijuna kuna biti dovoljno?

- Da smo bolnicu završili s opsegom planirane gradnje kada su projekti rađeni, od 2008. do 2012., i u zadanim vremenskim okvirima, možda bi to bilo dovoljno. No projekt je mijenjan u hodu.

- Zašto?

- Primarno zbog dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije. Kako smo povećali kvadraturu, a to nam je bilo neophodno, morali smo prilagoditi i građevinsku dozvolu, a i cijeli projekt prilagoditi novom Zakonu zaštite od požara. Tu smo izgubili dosta vremena, a shvatili smo i da ćemo potrošiti više novca. U međuvremenu, nije nam išlo u prilog ni to da je građevina u Istri poskupjela, od betona do radne snage.

- Dobro, ali cijena je ispala viša od one prve.

- Istina, ali je i veća kvadratura koju gradimo i povećao se opseg adaptacije. Više kvadrata i više rada jednostavno znači i višu ukupnu cijenu.

- Premijer Plenković oko toga nije radio probleme? Niste osjetili nepovjerenje ili nezadovoljstvo?

- Ne, ništa od toga. Premijerov odnos prema nama u cijelom projektu bio je partnerski i dobronamjeran. Kao dokaz da je izrazito pažljivo pratio naše izlaganje je činjenica da je zamijetio računalnu grešku u materijalima koji su bili na stolu. I to nakon što je više nas kontroliralo materijale, a navedenu grešku nismo primijetili.

- Jeste li ikada osjetili da je Istra po tom pitanju drugorazredna za ovu Vladu? Ono, da se svako malo spomene Uljanik pa da vas se tako bocne.

- Ja to nisam doživjela. Pred premijerom ne. Moram priznati da u konverzacijama u kojima sam sudjelovala, pa čak i na najvišoj razini, Uljanik nikada nije bio spomenut.

Povezane vijesti

• KORONA "OTKAZALA" VIŠE OD 20.000 PREGLEDA U PULSKOJ BOLNICI Dr. Hrstić: Zaostaci bi trebali biti odrađeni u mjesec, mjesec i pol
• Dr. IRENA HRSTIĆ, ravnateljica pulske bolnice: Ne možemo još dugo ovako izdržati. Zadnjih 24 sata primili smo 15 novih covid pacijenata
• PULSKA BOLNICA JE PRED TOČKOM PUCANJA! Ravnateljica Hrstić: Bolničko osoblje je kronično premoreno, prijeti nam masovni burnout