KORONA IH USPORILA

DOVRŠETAK HOSPICIJA KOD PULSKE BOLNICE OČEKUJE SE OVE GODINE: Uređena pristupna cesta, uskoro stiže oprema i okuplja se tim

Hospicij će pružati besplatan smještaj bolesnicima. To nije socijalni dom, nego zdravstvena ustanova i to je ono što je vrlo važno reći: sve mora biti usklađeno sa zdravstvenom politikom. Kriterij po kojem će se netko primiti u ustanovu nije dijagnoza nego stanje, objašnjava stručna voditeljica projekta dr. Franinović Marković

| Autor: Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ
Hospicij Pula (Snimila Borka PETROVIĆ)

Hospicij Pula (Snimila Borka PETROVIĆ)


Nakon što je korona lani donekle usporila dovršetak Hospicija blaženog Miroslava Bulešića kod pulske bolnice, očekuje se da bi cjelokupan projekt, vrijedan 18,5 milijuna kuna, trebao biti dovršen ove godine. Zgrada je podignuta još lani, postavljene su instalacije, a ovih je dana uređena i pristupna cesta prema budućoj ustanovi koju će voditi Porečka i pulska biskupija.

Iz Biskupije nam na konkretna pitanja o dovršetku radova i opremanju objekta ne odgovaraju pa smo se obratili dr. Julijani Franinović Marković, stručnoj voditeljici projekta hospicija i članici županijskog tima za palijativnu skrb. Ona potvrđuje da su instalacije postavljene, treba samo spojiti priključke i nakon toga obaviti nadzor.

Volonteri Lige protiv raka

- Očekujemo da će radovi biti uskoro gotovo, nakon toga slijedi opremanje i okupljanje tima. Dinamika rada je više-manje usklađena s cjelokupnom situacijom, prije svega covidom, ali slijedi još dosta toga da bi zgrada bila upotrebljiva, od priključaka nadalje, kaže doktorica.

Na pitanje jesu li već okupili volontere, veli da s njima stalno rade.

- Imamo volontere angažirane u Ligi protiv raka, oni su baš za palijativne pacijent. Na koncu, ondje je sve i počelo. Vjerujemo da će ovaj projekt bitno osnažiti aktivnosti volontera, kad oni budu imali mjesto gdje će biti smješteni, gdje će moći pružati skrb i u hospiciju, ali i u kućama bolesnika. Sad nam je korona stvarno otežala zato jer volonteri ne mogu ići u kuću bolesnika, stalno se moraju adaptirati na neka ograničenja koja su za dobrobit naših palijativnih pacijenata i njihovih obitelji, objašnjava Franinović Marković.

O broju volontera koji će se uključiti u rad hospicija još ne može govoriti.

- Volonteri su jedan segment rada, a profesionalci drugi. Svi oni usko surađuju. Volonteri su educirani ljudi koji mogu raditi s palijativnim pacijentima i članovima njihovih obitelji, moraju biti koordinirani s palijativnim timovima, a tako će biti i s hospicijem. Na koncu, moraju biti supervizirani. Prema pravilniku Ministarstva zdravstva o minimalnim uvjetima rada i pružanja skrbi, na 14 pacijenata, koliko će ih biti u hospiciju, dolazi gotovo jedan i pol liječnik. Zvuči smiješno, ali Pravilnik kaže 0,10 po pacijentu. Hospicij je zdravstvena ustanova i broj zaposlenih mora biti usklađen sa spomenutim pravilnikom, objašnjava.

Hospicij će pružati besplatan smještaj bolesnicima, to je nužno, veli ona. "To nije socijalni dom, nego zdravstvena ustanova i to je ono što je vrlo važno reći: sve mora biti usklađeno sa zdravstvenom politikom". Kriterij po kojem će se netko primiti u ustanovu nije dijagnoza nego stanje, objašnjava voditeljica projekta.

- Postoje zdravstveni algoritmi prema kojima se određuje stanje bolesnika. Najprije, je li on palijativni bolesnik, je li u terminalnom stadiju ili je palijativni bolesnik koji treba samo povremene palijativne intervencije. To nije nešto što mi izmišljamo, nego je već poznato u medicinskoj praksi. Mi smo praktički nadopuna mobilnim palijativnim timovima, dakle i kućnoj skrbi bolesnika kad to više nije moguće kontrolirati u kućnim uvjetima. Ujedno smo pomoć bolnici kad pacijent više nije za aktivno liječenje, a treba intenzivniju zdravstvenu skrb, to se odradi na razini hospicija. Dakle, to nije mjesto gdje ćete obaviti medicinsku zdravstvenu obradu, iako je nešto od toga potrebno da biste stabilizirali liječenje, ali imate drugačiji pristup, puno otvoreniji prema obitelji, objašnjava Franinović Marković.

Neće puno rasteretiti bolnicu

Prema njezinim riječima, u hospicij će se smjestiti palijativni pacijenti s nekontroliranim simptomima u kućnim uvjetima, oni kod kojih su nužne češće intervencije nego što ih mogu pružati mobilni palijativni timovi na terenu. Tu će biti smješteni i oni palijativni bolesnici čiji su njegovatelji maksimalno iscrpljeni i trebaju mali odmak od skrbi ili se pak radi o tranziciji takvih pacijenata prema socijalnim domovima.

Dr. Ivica Fedel, zamjenik ravnateljice pulske Opće bolnice, podržava izgradnju ovakve zdravstvene ustanove, iako veli da hospicij neće rasteretiti bolnicu.

- Svakako je to vrlo pozitivno, samo mislim da neće bitno utjecati na opterećenje bolnice. Hoće prijem nekih teških bolesnika ili onih za koje ne postoji kratkoročno rješenje. Riječ je o pacijentima kojima je potrebno dugotrajno liječenje i naravno da je svaki kvalitetan smještaj za potrebite dobrodošao, ali po meni, to je kap u moru koja se neće bitno reflektirati na rad bolnice, kaže Fedel.

Pismo namjere o gradnji i opremanju hospicija Grad Pula, Županija i Biskupija potpisali su 2015. godine. Građevinski dio posla procijenjen je na 16 milijuna kuna, od čega je deset osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova, a preostali dio Biskupija. Troškovi opremanja predviđeni su u iznosu od 2,5 milijuna kuna i trebali bi se u jednakim omjerima podijeliti između Grada, Županije i Biskupije.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter