RADIONICA "ZELENE ISTRE"
DOBROBITI KOMPOSTIRANJA I MOĆ AROMATIČNIH BILJAKA: Komposter može biti i u stanu i uredu jer ne ispušta neugodne mirise
Što se sve može staviti u kompost? Ljuske jaja i kikirikija, povrće, voće, talog kave, vrećice čaja, ostaci kartona koji nije obojan ili tretiran, suho lišće, otkos trave, piljevina... Korov je bolje izbjegavati zbog klijanja sjemenki, a ne bi trebalo stavljati kuhanu hranu, ostatke mesa i ribe, agrume (zbog kiseline), orah i lišće oraha, kaže Irena Burba
Prva radionica u Društvenom vrtu na Gregovici bila je dobro posjećena
Koja je korisnost kompostiranja, kako napraviti kompost, koje su blagodati pojedinih aromatičnih biljaka i kako prirodni pripravci mogu suzbiti bolesti i nametnike u organskim vrtovima, samo su neka od pitanja čiji se odgovor mogao pronaći na interaktivnoj radionici u Društvenom vrtu na Gregovici. Prva je to radionica u Vrtu u organizaciji udruge Zelena Istra, u suradnji s inicijativom "Neka otpad otpadne".
Neka otpad otpadne
Predavačice Irena Burba i Nina Brnić iz Zelene Istre demonstrirale su kako odvajati biološki otpad i kompostirati u svom kućanstvu. Nekoliko je, ističu, osnovnih razloga za kompostiranje, a to su smanjenje nastanka otpada, zaštita okoliša i smanjenje iznosa računa.
- Oko 30-50 posto sadržaja kante za smeće je biološki otpad. Ako takav otpad odvajamo od komunalnog, miješanog otpada, smanjit ćemo količinu naše kante za smeće za 30 posto, kaže Brnić pa dodaje da je to velik korak u uštedi kućanstva. "Ukoliko bacamo bio-otpad na odlagalište, ondje se događa anaerobna razgradnja tog otpada i proizvodi se metan, jako štetan staklenički plin koji pridonosi klimatskim promjenama, a razorniji je i od CO2. No, ako pravilno kompostiramo, onda dolazi do aerobne razgradnje mikroorganizama pa se proizvodi ili ništa ili vrlo malo metana", pojašnjava Brnić.
Za vrtlare je, dodaje, najvažniji razlog kompostiranja krajni produkt, a to je humus bogat hranjivim sastojcima.
Irena Burba u koracima je pojasnila kako napraviti uspješan kompost. Komposter može biti plastičan, drven ili napravljen od žica. Treba ga smjestiti na sunčanom dijelu stana, terase ili dvorišta, jer mu je potrebna toplina. Može ga se držati i u uredu ili stanu jer ne ispušta neugodne mirise. Na dno se stavlja zemlja, a na nju grančice ili nešto drugo "prozračno". Zatim se dodaju smeđi, suhi te zeleni, mokri sastojci. Zeleni sastojci su bogati dušikom i potiču razvoj mikroorganizama, dok su suhi bogati ugljikom i oni daju energiju mikroorganizmima. Bitno je, napominje Burba, da je omjer odgovarajući. Treba biti ili jednak, u omjeru 1:1, ili 1:3 u korist suhih sastojaka.
Što se sve može staviti u kompost? Ljuske jaja i kikirikija, povrće, voće, talog kave, vrećice čaja, ostaci kartona koji nije obojan ili tretiran, suho lišće, otkos trave, piljevina... Korov je bolje izbjegavati zbog klijanja sjemenki, a ne bi trebalo stavljati kuhanu hranu, ostatke mesa i ribe, agrume (zbog kiseline), orah i lišće oraha. Proces stvaranja komposta može se ubrzati koristeći se raznim aktivatorima ili kalifornijskim glistama. Za nastanak komposta potrebno je od dva mjeseca do godine dana, a po potrebi ga se može i preokrenuti kako bi "prodisao".
Samoobrana biljaka
Drugi dio predavanja odnosio se na aromatične biljke i njihovu važnu ulogu u suzbijanju i prevenciji od bolesti i štetnika u organskom vrtu. Predavačica Helena Škutin Matijaš, diplomirana inženjerka agronomije, podijelila je korisne savjete i prikazala kako napraviti moćne prirodne pripravke. Kadulja, kopriva, buhač, češnjak samo su neki od saveznika koji u kombinaciji s vodom, octom ili mlijekom postaju odlični repelenti protiv štetnika.
- Brojne naše biljke su ljekovite, poput lavande, kadulje ili ružmarina. U svojim stanicama proizvode eterična ulja kako bi zaštitile sebe od predatora, bolesti i štetnika. Iz toga slijedi logika da ista ta ulja možemo i mi koristiti za obranu naših pomidora, u uzgoju našeg povrća, kaže Škutin Matijaš.
Interaktivno predavanje zaokružila je prezentacija proizvoda od mediteranskih biljaka Dubravke Orlić Bašlin, direktorice Svijeta biljaka iz Vodnjana. Sadnice mediteranskog bilja koje prerađuju i koriste u svojim eko-proizvodima su lavanda, ružmarin, lovor, čempres, koromač, smrikva, kadulja, smilje i geranij. Imaju više od 200 kozmetičkih i aromaterapijskih preparata, a namjeravaju podići i plantaže mente, origana i timijana. Zajedno s kolegom Mijom Miljakom Orlić Bašlin kreirala je inovativan proizvod "Med(i)ru", pripravak kombinacije meda, biljnih ekstrakata i ružmarinske kiseline koja služi kao antioksidans, a za koji su primili brojne nagrade.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
