Jutros je u Saboru zastupnik IDS-a Marin Lerotić ponovio mantru koja se godinama vrti - "poluotok Muzil čini jednu petinu Pule". Nije Lerotić ni prvi ni zadnji koji iznosi taj podatak, a da ga prethodno nije provjerio ili obrazložio.

Njegov stranački kolega Vili Rosanda, predsjednik IDS-ove Zajednice podružnica Puljštine, je 2017. napisao specijalistički diplomski stručni rad u kojem je također iznio tu rečenicu, a da nije pojasnio koje je dijelove Pule izbacio da bi Muzil učinio toliko velikim.

Predstavlja li Muzil petinu Pule? Matematički je moguće izvesti tu računicu, iako je ona neuvjerljiva. Naime, sa svojih 1,8 milijuna kvadrata Muzil čini petinu od ukupne površine devet pulskih mjesnih odbora koji imaju zbirnu površinu devet milijuna četvornih metara. Ali takva računica je moguća samo ako izbrišemo 32,9 milijuna kvadrata Pule, kolika je veličina šest preostalih mjesnih odbora: Štinjan, Veli Vrh, Šijana, Busoler, Valdebek, Vidikovac i Stoja. Te ukoliko zanemarimo 10 milijuna četvornih metara mora i 33,9 milijuna četvornih metara otočja Brijuni.

I nisu samo IDS-ovci ti koji se vole koristiti pojmom petina Pule kada mjere veličinu Muzila. Bivši HDZ-ov ministar državne imovine Goran Marić je prije četiri godine najavio prodaju petine Pule. U tu petinu je ubrojio je Muzil, Saccorgianu i Hidrobazu. Do prodaje nije došlo, ali se još jednom ponovila ta famozna mantra.

Stoga, koliki je točni udio Muzila u površini grada Pule? Matematike kaže da on predstavlja 2,37 posto zbirne površine Pule s Brijunima i morem, 3,46 posto ako se oduzmu Brijuni, te 4,3 posto ako se oduzmu i Brijuni i more. Dakle, maksimalno Muzil može biti 1/23 Pule, a nikako jedna petina.

Povezane vijesti

• Što je uništenje veće, obnova će biti skuplja
• Kreće se u potragu za investitorima na Muzilu
• Sve po 99 godina