Kako je tehnologija napredovala, tako su i načini na koje se izvode zahvati napredovali tako da nema mjesta strahu da će netko ostati u kolicima, objašnjava pulski neurokirurg dr. Bojan Milanov * Problem je kronična bol, nešto što traje dulje od šest mjeseci i što se ponavlja. Recidivisti su velik problem, veli dr. Vlasta Urban Tripović

Kirurško liječenje kralješnice nije kao prije 30 godina, metode su znatno uznapredovale pa ljudi ustaju isti dan nakon operacije i najčešće u iduća dva do tri dana idu doma. Kako je tehnologija napredovala, tako su i načini na koje se izvode zahvati napredovali tako da nema mjesta strahu da će netko ostati u kolicima, uz trajan invaliditet, kazao je dr. Bojan Milanov, neurokirurg iz pulske Opće bolnice, na predavanju održanom ovog tjedna u Gradskoj knjižnici i čitaonici u povodu Svjetskog dana kralješnice. U punoj dvorani on je govorio o kirurškom liječenju kralješnice, kojem prethodi konzervativno liječenje, o čemu je pak predavala pulska fizijatrica i reumatologinja dr. Vlasta Urban Tripović.

Kirurgija krajnja mjera

- Želimo prikazati suvremeno liječenje kralješnice, način na koji se ljudi oporavljaju. Danas je značajan uspjeh u kirurškom liječenju bolesti kralješnice, ljudi se puno prije oporavljaju i znatno ranije vraćaju svakodnevnim životnim aktivnostima, čime im se unapređuje i kvaliteta života, kaže Milanov. Sve se više napuštaju stare, invanzivne metode i uvode nove, pa se tako kralješnici u nekim slučajevima pristupa i s trbušne strane. Kirurgija je krajnja mjera koja se primjenjuje nakon što ostale metode ne urode plodom.

Milanov objašnjava da do bolesti najčešće dolazi zbog degenerativnih promjena povezanih sa starenjem.

- Kako se dob ljudi pomiče prema starijoj, tako se i kralješnica troši i sve tegobe i problemi vezani uz starenje prenose se i na taj dio tijela. To su bolovi u kralježnici s trncima niz noge i slabost muskulature kralježnice koji onda dovode do nepokretnosti i tog začaranog kruga koji ponovno pogoršava tegobe u kralješnici te dovodi do fizikalne terapije ili, na kraju, do kirurga. Problem se javlja i u mladih ljudi koji se manje bave sportom, manje se kreću, a puno su veće tjelesne težine. Prehrana je tu jako bitna, pušenje također jer ubrzava starenje kralješnice, tako da se ne poklapa biološka dob pacijenta i same kralješnice kao živog organa. Postoje ljudi koji imaju 20 godina, a kralješnica im je kao u 40-godišnjaka, objašnjava Milanov.

Kroničari

Dr. Urban Tripović veli da je bitna prevencija kroniciteta.

- Akutne epizode na neki se način liječe i do tri mjeseca to je u redu. Međutim, problem nam je kronicitet, nešto što traje dulje od šest mjeseci i nešto što se ponavlja. Znači, recidivisti su velik problem, veli Urban Tripović. Dobro je što se, nastavlja fizijatrica, u 80 posto slučajeva kičma rješava konzervativnim, neoperativnim putem.

- To znači da se uključuju lijekovi u akutnoj epizodi, te se nastavlja s fizikalnom terapijom i rehabilitacijom koja uvijek ima dva cilja. Primarni je cilj zaustaviti bol, poboljšati funkciju i pokretljivost. Sekundarni cilj je spoznati o čemu se radi, koje su greške koje radi pacijent i ukazati mu na to, nastaviti vježbanje, stabilizirati kralježnicu i, uz edukaciju, pomoći da se taj recidiv ponovno ne javi, objašnjava pulska liječnica.

U starijih ljudi cijela je paleta obolijevanja jer je riječ o opsežnim degenerativnim promjenama, pa su tako oštećeni i zglobovi, diskusi, sužen je spinalni kanal, kronično oštećeni živci, uz slabiju pokretljivost tijela.

- Osim toga, dolazi do osteoporoze, neki kralješci su frakturirani i kralješnica postaje nestabilna, slabi su mišići i onda se kralješnica može stabilizirati nekim operativnim zahvatima, staviti u korzet, uz dodatak štapova, štaka. Da do toga ne bi došlo, akutne epizode bolne kralješnice u mladosti i ranije, recimo u srednjoj životnoj dobi, zaista treba korektno liječiti. To znači liječiti do kraja i nakon toga provesti opsežan stabilizacijski program za mišiće tog dijela tijela, objašnjava Urban Tripović.

Napominje da je danas dominantan problem u općoj populaciji postao diskus hernije, od čega obolijeva oko tri posto ukupne populacije, među kojom je čak 80 posto mladih, za razliku od stenoza spinalnog kanala od čega u 80 posto slučajeva pati starija populacija. Činjenica je da su to sve situacije prenaprezanja koje dovode do ranog oštećenja kralješnice. Ona stari prije nego što bi trebala, veli liječnica. Na pitanje koliko dugotrajno nekretanje utječe na problem, odgovara da je to vezano jedno s drugim.

Bol je signal

- U sjedećem položaju imamo sindrome prenaprezanja u vratnom dijelu kralježnice, dok u nekim dinamičkim teškim fizičkim poslovima prenaprežemo donji dio. To su simptomi koji se manifestiraju ovisno o dugotrajnim prinudnim položajima ili pretjeranim aktivnostima u određenom dijelu kralješnice, objašnjava.

To ne znači da treba otrčati liječniku čim nas malo štrecne. No, i to štrecanje je znak upozorenja.

- Bol je signal. Kad malo štrecne, trebamo se zapitati zašto. Možda bi prvi put čovjek i rekao nemojte, ali već drugi put ipak se treba javiti liječniku, vidjeti o čemu se radi. Treba poduzeti edukacijske mjere: dobijete program vježbanja, vidi se postoji li nekakva skolioza, neki problem u tom smislu i dalje štitite vašu kralješnicu od pretjeranih prenaprezanja, zaključuje Urban Tripović.

Na koncu, poručuje da kičmeni stup treba jačati vježbama koje mogu biti pojačane ovisno o dobi. Mlađi mogu vježbati u teretani ili se baviti nekim sportom, dok je za starije primjereniji pilates ili drugi oblik prilagođen njihovoj dobi.

Povezane vijesti

• Petomjesečnoj Loreni odobrena operacija u Linzu i troškovi prijevoza i boravka roditelja
• MALI LIONEL ŽGELA IZ LABINA, PRVI IZ HRVATSKE, USPJEŠNO OPERIRAN Mama Monika: Sada mu možemo normalno promijeniti pelenu, možemo u šetnju kolicima. PROMJENE SU ZAISTA VELIKE
• Bole vas leđa? Pokušajte se kvalitetno naspavati