EUROPSKI DAN SVJESNOSTI O ANTIBIOTICIMA
BAKTERIJE SU EVOLUCIJSKI NAPREDNIJE OD LJUDI! U Europi godišnje umire 25.000 ljudi zbog otpornosti bakterija na antibiotike
Bakterije vrlo brzo stvaraju način zaštite od antibiotika koje mi izmislimo * Još uvijek 40 posto Europljana pogrešno vjeruje kako su antibiotici uspješan lijek protiv prehlade i gripe, a pacijenti su često ljuti ako im liječnik ne propiše antibiotik
"Bakterije su razvile otpornost na najčešće antibiotike i od njih u EU umire 25.000 ljudi godišnje". "Ne gutajte uvijek antibiotike, ubit će vas superbakterije!" "Dvanaest bakterija predstavljaju najveću opasnost za ljudsko zdravlje: Smrtonosnije su od raka, godišnje bi mogle ubijati po deset milijuna ljudi". "Korištenje antibiotika dva tjedna ili dulje može povećati rizik od raka crijeva za čak 73 posto " Ovi prošlogodišnji novinski naslovi pate pomalo od viška senzacionalizma, no u suštini riječ je o točnim brojkama koji alarmantno ukazuju na ozbiljan zdravstveni problem. Tim više što još uvijek 40 posto Europljana pogrešno vjeruje kako su antibiotici uspješan lijek protiv prehlade i gripe.
Krivi liječnici, pacijenti… i veterinari
Na današnji dan, 18. studenog obilježava se već 11 godina Europski dan svjesnosti o antibioticima. Naša stručna sugovornica, pulska liječnica, mikrobiologinja i članica Povjerenstva za kontrolu bolničkih infekcija dr. Lorena Lazarić Stefanović u uvodu nam kaže da se odgovornost za pretjeranu primjenu antibiotika može podijeliti na liječnike, pacijente, ali i na veterinare.
- U cijelom svijetu došli smo u situaciju da su neke bakterije otporne na velik broj antibiotika. Koliko je to alarmantno, govori i podatak da u Europi godišnje oko 25.000 ljudi umire zbog infekcija odnosno zbog rezistentnih bakterija-uzročnika, na koje ne djeluje velik broj antibiotika. Na njih još uvijek možda djeluje jedan do dva antibiotika, ali nekad je pitanje mogu li pacijenti sa svojom osnovnom bolešću dobiti te antibiotike. A drugo je pitanje do kada će ti antibiotici moći djelovati. Naime, bakterije su jako lukave; one su evolucijski puno naprednije od nas! One vrlo brzo, i to je glavni problem, stvaraju način kako da se zaštite od antibiotika koje mi izmislimo, kaže ona. Ističući da je preventiva, posebno insistiranje na higijeni i posebno u bolnicama, jako važna, kaže da se u pulskoj bolnici na tome svakodnevno i intenzivno djeluje stručno povjerenstvo za kontrolu bolničkih infekcija.
Ne treba smetnuti s uma da antibiotici spašavaju živote, ali djeluju samo na one bolesti kojima je uzročnik bakterija.
- Antibiotici djeluju na bakterije, a ne na viruse. Vjerojatno je ovaj dan odabran baš uoči sezone gripa i raznoraznih viroza, posebno respiratornih. Ljudi jako često posežu za antibioticima, a zapravo imaju virusnu infekciju na koju ti antibiotici uopće ne djeluju. No, masovnom primjenom antibiotika (nažalost i naši liječnici ih znaju propisivati kad ne treba, a i pacijenti sami dolaze do antibiotika) radimo veliki pritisak na bakterije zbog čega one razvijaju otpornost na antibiotike.
- Važno je da se ljudi, kad imaju virozu, ne liječe sami, da ne dijele antibiotike koje su im doma ostali od prošle upotrebe. Vrlo je važno javiti se liječniku, i ako je virusna infekcija, važno je odležati je s uzimanjem C vitamina, povrća, meda, kao i zdravom prehranom, utjecati na podizanje imuniteta te strpljivo dočekati da viroza prođe. Važna je prevencija i higijena, ali i cijepljenje protiv gripe i ostalih zaraznih bolesti. Treba što više provoditi vrijeme na zraku, kao i da prehlađeni pere ruke, jer se u slučaju viroze ti virusi ne prenose samo kapljičnim putem (šmrcanjem, kihanjem) nego i preko ruku.
- S virusnom infekcijom često ide povišena temperatura, svima se žuri, nema se vremena; svi žele brze rezultate i mnogi od nas posežu za antibioticima što je krivo. Kad se statistički zbroji sva ta masa nepotrebnog korištenja antibiotika, to je jako opasno".
Samo uz preporuku liječnika!
Naša sugovornica posebno ističe da se antibiotici koriste samo uz preporuku liječnika, uz pridržavanje dužine uzimanja antibiotika. Apelira na građane da antibiotike koji eventualno ostanu poslije neke prepisane antibiotske terapije ne spremaju za buduću samoinicijativnu uporabu, niti da ih izmjenjuju s prijateljima i susjedima. Neuporabljene tablete antibiotika treba vratiti u ljekarnu.
Da se ne bi kojim slučajem ostavio pogrešna dojam generalne štetnosti antibiotika, treba reći da je u posljednjih 90 godina spasio živote milijuna ljudi. Antibiotici su farmakološki agensi koji mogu potpuno uništiti patogene mikroorganizme ili zaustaviti njihov rast ili razmnožavanje, a bez pričinjavanja značajnije štete organizmu domaćinu. Suvremena medicina snažno se oslanja na uporabu antibiotika u borbi protiv velikog broja zaraznih bolesti. (Zoran ANGELESKI)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
