POGLEDAJTE VIDEO

BAGER NA PULSKOM FERIJALNOM: Jesu li to dozvoljeni radovi na plaži?

| Autor: Glas Istre
Ilustracija

Ilustracija


Rano jutros oko 5.30 bager je na pulskoj plaži kod Ferijalnog, u uvali Valsaline počeo ravnati šljunak na plaži i gurao ga prema moru. Jutros su se kupači uznemirili vidjevši ove radove, kamion i bager na plaži usred sezone kupanja. Zelena Istra dobila je više poziva građana.

Udruga Zelena Istra je  jutros u 7,30 po prijavi građana na Zeleni telefon izašla na teren i snimili su nasipavanje pomorskog dobra u uvali Valsaline - Ferijalni. Prema posljednjim informacijama na teren je izašao pomorski inspektor te čekamo odgovor.

Irena Burba , stručna suradnica na projektima kaže da je izvoditelj radova na terenu tvrdio da imaju dozvolu Grada Pule i da se radi o dohrani plaže. "Kako bi provjerili navode i legalnost samog zahvata o slučaju smo obavijestili Lučku kapetaniju, komunalno redarstvo Grada Pule te smo poslali i Zahtjev za informacijom Gradu Puli," kaže Burba.

Dok čekamo informacije o ovom slučaju evo nekoliko činjenica o dohranjivanju plaža:

Dohranjivanje plaže umjetno je postavljanje pijeska/šljunka na erodiranu obalu. Osim borbe protiv erozije i poplava, cilj dohranjivanja najčešće je održavanje plaže. Dohranjivanje plaže (eng. nourishment) ne bi trebalo miješati s nasipavanjem plaže (eng. beach extension), odnosno njenim proširenjem van gabarita u turističke i rekreacijske svrhe. Plažni materijal koji će se nasipavati trebao bi s obzirom na većinu svojih karakteristika (boja, mineralni sastav, veličina zrna i sl.) odgovarati lokalnim prirodnim značajkama obale.

Za potrebe dohranjivanja se u prvom redu vadi iz mora materijal koji je odnesen s postojeće plaže zbog djelovanja mora i vjetra, a tek nakon toga se plaža još eventualno dohranjuje plažnim materijalom koji se dobavlja iz drugih izvora.

Dohranjivanje plaže može imati različite utjecaje na morske ekosustave, uzrokovati modifikacije zajednica organizama koji ih nastanjuju, od manjih intersticijskih do većih pokretnih organizama na različitim trofičkim razinama. Negativni utjecaji na bentoske (makrobentos, meiobentos i mikrobentos) organizme mogu se manifestirati kao značajne promjene u sastavu zajednice, brojnosti vrsta i biološkoj raznolikosti. Štoviše, izravni i neizravni utjecaji

Dohranjivanja utječu i na komercijalne vrste (poput školjkaša, rakova, spužvi, pridnenih riba, itd.)

Odabir odgovarajućeg vremenskog termina dohranjivanja također je važan – dohranjivanje se uobičajeno provodi u proljeće nakon zimskih oluja (koje erodiraju plažu), a prije ljetne sezone.

Aktivnosti dohranjivanja potrebno je ograničiti u područjima u kojima mogu imati ozbiljan utjecaj na zaštićene vrste (primjerice, Pinna nobilis) i važna morska staništa (primjerice, livade vrste Posidonia oceanica).

Video smo dobili od Zelene Istre i čitateljice.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter