Nakon vrijednih nalaza kod Dvojnih vrata, arheolozi su kod Circola, ispod tamošnje kule, otkrili dijelove rimskih obrambenih kula, a na ulazu u Zerostrasse i ostatke kasnoantičkih bedema. Do tog otkrića došli su u tvrtki Arheo TiM koju je Grad angažirao za arheološka istraživanja u sklopu projekta uređenja pulskog fortifikacijskog sustava.

Kristina Gergeta Sotončić, arheologinja i povjesničarka umjetnosti Arheo TiM-a, objašnjava da su pronađeni ostaci koji ukazuju na različite faze izgradnje kula.

- Najraniju fazu predstavlja četvrtasta kula temeljena na matičnoj stijeni. Na njoj je, također u rimsko doba, temeljena kula okruglog oblika. Obje su građene od masivnih, pravilno oblikovanih kamenih blokova. Dijelovi okrugle kule su, najranije u kasnoj antici, poslužili za formiranje poligonalno oblikovane kule, koja predstavlja najmlađu fazu u obrambenom sustavu grada Pule, izuzev, naravno, sustava fortifikacija iz doba Austro-Ugarske Monarhije i njihovog proširenja u doba talijanske uprave. Na samom ulazu u podzemni tunel Zerostrasse otkriven je dio vanjskog plašta kasnoantičkog bedema koji je preslojio kule iz rimskog doba. Potez bedema je u tom dijelu probijen 40-ih godina 20. stoljeća za proširenja pulskih podzemnih tunela, objašnjava arheologinja.

Otkrivene strukture su, dodaje, nakon istražnih radova zaštićene i prekrivene, a za eventualnu prezentaciju ovog vrijednog nalaza nadležan je Konzervatorski odjel, kaže arheologinja.

Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, objašnjava da su iskopani ostaci očito velike kvadratne kule, i to najraniji ostaci prve faze te kule koja je izgrađena od velikih obrađenih kamenih blokova sa spojnicama.

- Teško je govoriti o dataciji, ali sigurno je riječ o 1. stoljeću prije Krista, tad su negdje oformljene kolonije, kaže. Nalaz je, dodaje, zanimljiv jer se može vidjeti najdonja, kvadratna faza koja prelazi u kružnu, pa u poligonalnu, iz čega se, dodaje, mogu pratiti promjene u fortifikacijskoj arhitekturi.

S obzirom da je nalaz zatrpan, Komšo smatra da bi se sigurno moglo razmišljati kako ga ipak predstaviti javnosti u sklopu najavljivanog projekta uređenja Giardina.

- Dalo bi se barem metar iskopati, s obzirom na instalacije koje se tamo nalaze. Sigurno bi bilo isplativo prezentirati nalaz u gradu koji ima toliku baštinu, a živi od turizma, smatra Komšo.

Prema njegovom mišljenju, mogla bi se predstaviti najranija rimska faza i kod druge kule, one na Korzu. Pravilnom prezentacijom mogla bi se sagledati cijela priča o tome kako su kule izgledale od utemeljenja

Povezane vijesti

• U Circolu Jazzistra Goes Latin!
• U Circolu 4. dan društvenih igara
• Igrati se može i ako nisi on-line