javni apel
Građani Ilirije i Labinske ulice protiv otvaranja kamenoloma
"Još 30 godina kamenoloma? Hvala, nama dosta", poručili su žitelji (Snimila Jelena Milović)
Inicijativa građana naselja Ilirija i Labinske ulice te udruga Zelena Istra obratili su se jučer novinarima nezadovoljni i zabrinuti zbog planiranog otvaranja kamenoloma "Vidrijan I" na svega 204 metra od njihovih kuća, a kako naglašavaju, sve to bez pravodobne i transparentne obavijesti javnosti. Nositelj zahvata je Cesta d.o.o. iz Pule.
Prolazak teških kamiona
Ovaj projekt, koji uključuje miniranje, transport i preradu mineralne sirovine, ozbiljno ugrožava sigurnost, zdravlje i kvalitetu života stanovnika naselja Ilirija u MO-u Šijana te okolnih područja, smatraju mještani koji su se na ovom mjestu okupili uz brojne transparente, želeći skrenuti pažnju nadležnih i javnosti na ono što ih duboko zabrinjava. Mještani nisu spremni prihvatiti projekt, jer smatraju da će njegove posljedice biti dalekosežne i nepopravljive. One, po riječima mještana, podrazumijevaju zagađenje zraka, buku i miniranja, seizmičke utjecaje, pojačan promet teških kamiona, uništavanje okoliša te u konačnici i pad vrijednosti njihovih nekretnina.
Na neke od navedenih stvari ukazali su i na licu mjesta, kad su nas molili da fotografiramo kamione koji tuda konstantno prolaze. Zahtijevaju zaustavljanje procesa otvaranja kamenoloma dok se ne provede temeljita javna rasprava uz uključivanje svih stanovnika, nepristranu reviziju studije utjecaja na okoliš uz razmatranje alternativnih rješenja te u konačnici poštivanje zakonskih odredbi za minimalnu udaljenost kamenoloma od naselja, u ime Inicijative apelirala je mještanka Helena Stražičić Galant uz poruku nadležnima da njihova budućnost ne smije biti predmet kompromisa.
- Okupljeni smo ovdje jer smo zabrinuti zbog planiranog otvaranja kamenoloma, a još veći razlog je nezadovoljstvo što nismo bili pravovremeno i transparentno informirani o ovom projektu. Kao što je često slučaj i u drugim projektima, ne možemo reći da informacija nije bila javna i oni su zadovoljili taj zakonski minimum, ali nije bilo aktivnog uključivanja građana. Održano je javno izlaganje, za koje smo kasno saznali i nitko od ovdje prisutnih nije bio na tom izlaganju. Znamo da zakonski nije bila obaveza da se mjesni odbor obavijesti, ali smatramo da je potrebno informirati građane koji žive na tom području i da ovdje nije riječ o nekakvoj birokratskoj odluci, već je u pitanju zdravlje, budućnost i sigurnost svih ovih ljudi koji ovdje žive. Stoga smatramo da je moralno i proaktivno pozivati građane kako bi ih se upozorilo da se na trideset dvije godine planira jedan ovako veliki projekt, rekla je Irena Burba iz Zelene Istre.
Je li sve legalno?
Širenje će se dogoditi, pojasnila je, uz postojeće eksploatacijsko polje Vidrijan koje ima dozvolu do 2031. godine i ono je još uvijek, u nešto smanjenom obliku, aktivno.
- Preko puta se nalazi i Vidrijan Tivoli koji je zatvoren i pretvoren u odlagalište građevinskog otpada. Nevjerojatno je da u prostornom planu IŽ za ovakav tehničko-građevni kamen stoji odredba da udaljenost od naselja treba biti 500 metara, a baš je za "Vidrijan I" napravljena iznimka te se pitamo zašto je baš ovaj kamenolom iznimka, ukazala je na nejasnoće Burba.
Županija je, pojašnjava ona, izradila rudarsko-geološku studiju potencijala gospodarenja mineralnim sirovinama još 2013. godine kada je rečeno da je tehničko-građevni kamen koji se ovdje planira vaditi, nisko akumulativna sirovina i da imamo previše eksploatacijskih polja u IŽ, te da ne bi trebalo dopustiti otvaranje novih.
Inicijativa postavlja pitanje i kako je moguće da vlasnici čestica koje ulaze u obuhvat širenja ovog novog polja, nisu informirani o projektu. Naime, investitor mora ishoditi suglasnost vlasnika zemljišta prije podnošenja zahtjeva za istražno pravo ili eksploataciju mineralnih sirovina. Na takve i slične stvari mještani sad traže odgovor. Sljedeće što kane učiniti jest formalno traženje informacije je li sve legalno.
Traže da se provede temeljita javna rasprava u kojoj će svi građani biti aktivno uključeni i informirani te ponavljanje javnog izlaganja u Mjesnom odboru Šijana. Također, traže očitovanje Istarske županije o razlogu iznimke ovog najavljenog kamenoloma, s obzirom na njegovu udaljenost od naselja, očitovanje Grada Pule zato što nisu u duhu dobre prakse i transparentnosti obavijestili vijećnike MO Šijana i Veli Vrh. U konačnici, iz Inicijative postavljaju pitanje zašto ovako veliki projekt nisu stavili u Plan razvoja Grada Pule, gdje se to niti jednom riječju ne spominje. Upit su poslali i Ministarstvu gospodarstva oko visine prihoda koje će od ove eksploatacije dobiti proračuni grada i županije. Burba je pozvala građane da se aktivno uključe u proces te da sudjeluju u javnoj raspravi koja traje do 26. veljače.
Štete i prije 40 godina
Ispred inicijative građana prisutnima se obratila i Ivana Ruba. Navela je kako su stariji mještani ovog djela grada prije 40 godina svjedočili čestim podrhtavanjima čitavih kuća uslijed miniranja u kamenolomu Vidrijan od čega su popucali zidovi kuće, ploče terase, pločice u kupatilu, pa čak i dno cisterne za vodu. Uslijed najjačeg miniranja prije 18 godina, tresle su se čaše na stolu, doslovno cijela kuća te su se bojali za svoju sigurnost.
- Ne želimo više osjećati takav strah za svoju sigurnost, budućnost naše djece i unuka, pogotovo jer smo bili sigurni da je vrijeme miniranja iza nas. Zadnje miniranje je bilo unatrag 15-ak dana i to bez ikakvog upozorenja zvučnim signalima kakvim se inače upozoravalo na nastupajuće miniranje. Kuće su se sve tresle, pročitala je Ruba jedno od pisama uznemirenih mještana.
U tijeku je i potpisivanje peticije do ponedjeljka, te su građani pozvani da joj pristupe, a sudeći po odlučnosti koju su mještani pokazali na jučerašnjem okupljanju, čini se da nemaju namjere odustati u traženju odgovora i promjeni kursa.
Legao usred kamenoloma i čekao policiju
Da je riječ o već dobro znanom problemu govori primjer 77-godišnjeg Eduarda Gustina koji je još prije 40 godina reagirao na rad kamenoloma Vidrijan koji je i tada uznemiravao stanovništvo. Umjesto da se radilo manjim, radilo se većim eksplozivom, a to i nije bio jedini problem, već je fronta miniranja išla prema naseljenom djelu, što je građanima izazivalo strah i štetu.
- Tada sam došao u kamenolom i tražio da mi pozovu odgovornog i jednostavno legao u minsko polje, dok nije došla policija. Najavio sam da ću i dalje dolaziti kako bih sprječavao miniranje, jer od nečega smo morali početi. Dobili smo preporuku za odvjetnika, te se nas pet susjeda odlučilo na pravnu bitku. To je mučna priča, ali nužno zlo. Na prvostepenom sudu smo izgubili, ali je angažiran super vještak iz Zagreba te su samo na mojoj kući potvrđene 42 greške. U drugostupanjskoj presudi dobili smo oko 140 tisuća tadašnjih njemačkih maraka koje su nam »Ceste« platile. Nakon toga je kamenolom frontu miniranja prebacio na drugu stranu, što sve na najbolji način pokazuje da su priznali grešku. Tako je bilo sve dok nisu iscrpili površinu i dubinu, prepričava Gustin koji smatra da s ovim najnovijim potezima pokazuju kako projekt obuhvata treba sada širenje na sporne dijelove, upravo one koje mještani zbog njegove blizine ne žele. Gustin zaključuje kako sve skupa s ovim projektom nema smisla.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
