Zelena Istra
Projektima dokazuju da nisu isključivo kritičari: Neprofitna udruga ove godine slavi 30. obljetnicu
Zelena Istra (Snimio Milivoj Mijošek)
U sklopu skore 30. godišnjice postojanja, s predsjednicom Zelene Istre, Irenom Burbom, razgovarali smo o aktivnostima i planovima ove neprofitne udruge koja se zalaže za zaštitu okoliša i društvenu pravdu. Susreli smo je u radnom okruženju prostorije u Društvenom centru Rojc, gdje su već u punom tijeku pripreme i provođenje stalnih, ali i novih projekata.
Tim Zelene Istre u tri se desetljeća proširio na šest ljudi, pa su nas ovdje dočekali i Nina Brnić, Ivan Divković, Dunja Mickov, Andrea Ivančić, a od prošle godine u potpunosti im se priključio i dugogodišnji suradnik Marko Grbac Knapić, voditelj radionice Re-Gepetto. Zelena Istra danas broji preko 100 članova i desetke aktivnih volontera, a pulskoj je javnosti možda najviše poznata po svom Zelenom telefonu, besplatnom servisu namijenjenom rješavanju problema vezanih uz zaštitu okoliša.
Re-Gepetto
Razgovor smo započeli spomenutom radionom, u sklopu koje si građani mogu popravljati vlastite stvari ili naučiti nove zanatske vještine. Uz Društveni vrt na Gregovici jedan je to od stalnih projekata Zelene Istre, na koje su u udruzi posebno ponosni:
- To su dva dobra primjera kako se može napraviti nešto pozitivno i inovativno u lokalnoj zajednici. S obzirom na to da nas često percipiraju kao kritičare i da sugeriramo kako bi nešto trebalo biti, ova naša dva trajna projekta pokazuju da to možemo i realizirati i inspirirati druge. Oba također promiču prilagodbu na klimatske promjene te cirkularnu ekonomiju u praksi. Posebno nam je drago što smo oko njih okupili čitavu jednu zajednicu i u sklopu njih najviše surađujemo s našim članovima i volonterima. Okosnica svega je, na kraju krajeva, međugeneracijsko druženje i razmjena iskustva, veli nam Burba.
U Re-Gepettu su građani u sklopu raznih radionica mogli popraviti svoje bicikle, izrađivati namještaj od paleta, savladavati vještine osnovnih popravaka kućanskih aparata, oživjeti njihovu svrhu pomoću reuse radionica ili zamijeniti ispravne uređaje za druge po principu »1 za 1«. Osim nastavka takvih i sličnih aktivnosti, za nadolazeću godinu u Zelenoj Istri imaju dodatnu ideju:
- Želimo napraviti »Knjižnicu stvari« tako da građani mogu doći i iznajmiti nešto što im treba: recimo alat, opremu za planinarenje, kosilicu, set stolova za proslavu, takve stvari. Napravili smo anketu kako bi u razgovoru s građanima uvidjeli što im sve treba i što bi sve posuđivali u jednoj takvoj knjižnici, za koju smo dobili ideju od ljubljanske »Knjižnice reči«, a s njima ćemo i surađivati kako bi nam prenijeli potrebno znanje i iskustva. Nastavit ćemo i s radionicama popravaka, ponovne uporabe i vještina za građane koje provodimo u suradnji s pulskom Pula Herculaneom.
U sklopu te suradnje organiziramo sajmove razmjene i dvodnevni reuse festival u Art Parku u Rojcu. Za takve stvari angažiramo lokalne umjetnike i poznavatelje do-it-yourself tehnika, što se pokazalo kao uspješan recept zato što ljudi vole raditi s rukama i na taj način učiti, pa je interes za takvim aktivnostima zaista velik. Donedavno smo rad Radione i takve aktivnosti financirali i sredstvima EU u sklopu projekta »Communities Go Circular« u sklopu kojeg smo s međunarodnim partnerima radili i na promjenama javnih politika koje se tiču »prava na popravak«, kaže Burba.
U sklopu Društvenog vrta Burba ističe doprinos volonterke Marine Marije Skorup, iskusne poljoprivredne tehničarke i permakulturne praktičarke koju su zbog velikog angažmana ove godine i kandidirali za volontersku nagradu »Danijela Ustić«. Skorup je do sad održala više radionica, posljednju o zelenom plugu i permakulturi prije Božića, a prije nekoliko dana održala je radionicu o podzemnim perma modelima. Besplatne radionice se provode u sklopu projekta »Podrži -permakulturom do održivosti« u suradnji s Gradom Pula i OŠ Dante Alighieri.
- U Društvenom vrtu sadimo na principu permakulture i pokazujemo kako se mogu raditi permakulturne gredice, a sadimo razno voće, povrće i začinsko bilje. Trenutno niče zimsko povrće: luk, češnjak, kupus, kelj i slično. Paralelno, bitne su nam i edukativne radionice kojima naši članovi i volonteri usvajaju nove tehnike sađenja i razne vještine. Cijeli vrt je također prilagođen osobama s tjelesnim invaliditetom, tako da imamo i pristupnu stazu te povišene gredice, pa na taj način okupljamo i one sugrađane koji možda inače ne bi došli u vrt. Ovako im je dolazak pristupačan, dolaze i druže se s nama te sudjeluju, kaže i dodaje da od stalnih aktivnosti Zelena Istra također koproducira tjednu emisiju na Radio Rojcu, naziva Eko Rojc, gdje uz goste iz cijele Hrvatske obrađuju teme koje se tiču okoliša i klimatskih promjena.
Za 2025. godinu ideja i projekata ne nedostaje, pogotovo u vezi mladih, za koje je najviše zadužena najnovija i najmlađa pridošlica Andrea Ivančić. Temu klimatskih promjena približit će im novim projektom »Narrative Video Game for Climate Participation«. Tu su i »Plastika van, more u prvi plan!« u suradnji s gimnazijalcima te učenicima OŠ Banjole, u sklopu kojeg je u planu istraživački kamp na Brijunima, gdje će učenici uzorkovati mikroplastiku.
Vječne borbe
Tu su i one »vječne borbe«, od Inicijative za Lungomare do gradnje luke u Dajli.
- Podrška građanskim inicijativama nam je izrazito važna i veliku energiju ulažemo u »watchdog« ulogu u društvu. Potpora inicijativi u Dajli i Karigadoru je dugogodišnja budući da ti procesi traju jako dugo, ali pratimo ih od samih početaka, od izmjena prostornog plana do procjena utjecaja na okoliš. Uključujemo se u javne rasprave i reagiramo zajedno s građanima kad dobijemo neke nove informacije, pišemo priopćenja i obraćamo se ministarstvu. Nakon pomora periski u cijelom Mediteranu, u Dajli su otkrivene živuće jedinke, pa smo to prijavili i u suradnji s JU Brijuni i Naturom Histricom izvršili terenski izvid. U međuvremenu su nam građani javili da su prilikom ronjenja naišli na još neke zaštićene vrste (čvorasta morska resa, patuljasta svilina, morska naranča, prstac, busenasti koralj) koje uopće nisu navedene u elaboratu, pa smo krajem 2024. godine svim nadležnima opet poslali upit za revizijom.
Njihova vjerojatno najdugotrajnija borba je ona na Kaštijunu, gdje su od samih početaka ukazivali na propuste i nedostatke centra za gospodarenje otpadom.
- Kroz sve ove godine promoviramo sudioničke modele upravljanja i uključivanje javnosti, pa tako postoji grupa za civilni nadzor Kaštijuna, što je jedan od inovativnih primjera kako se građani mogu uključiti u nadzor. Cijela grupa je jako aktivna, slali smo jako puno priopćenja i prijava, sudjelujemo na svim sastancima i mislim da smo se u međuvremenu nametnuli kao bitan sudionik u procesu. Često odlazimo i u sam Centar, kad nam građani prijave neke nepravilnosti ili smrad, pa odemo provjeriti plohu, pogon i slično. Mislim da smo odmah u startu ukazivali na bitne nedostatke koji su se kasnije pokazali istinitima, od problema s biootpadom, nedostatkom sortirnica, kompostana, bio plinskih postrojenja te lošeg sustava gospodarenja otpadom u Istri, rekla je Burba, te istaknula kako od prošle godine u suradnji sa Zelenom akcijom i austrijskom udrugom Global sudjeluju na projektu Civic Space Preservation and Restoration, u sklopu kojeg je izrađena prva analiza represije nad okolišnim organizacijama.
Analizom je dokazano ono što smo i naslućivali, da se nad aktivistima i udrugama za zaštitu okoliša u Hrvatskoj i cijeloj Europi vrši represija, sve su češće slap tužbe, kao u slučaju Inicijative za Lungomare, i prijetnje, od onih očitih koje dosežu upotrebu oružja do onih suptilnijih, u obliku financijskog uskraćivanja ili sužavanja tema kojima se možemo baviti, rekla je.
Za kraj smo je upitali kakvi su planovi za veliku, tridesetogodišnju obljetnicu.
- Svakako ćemo to obilježiti tako što ćemo napraviti nekakvu retrospektivu ovih 30 godina rada. I obavezno napraviti jednu dobru feštu!
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
