pošast suvremenog doba
Danas je u Puli obilježen Svjetski dan srca: Svaka četvrta osoba umire od kardiovaskularnih bolesti
(Snimio Zoran Oljača / Glas Istre)
Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije u Puli obilježio je jutros, prigodnim aktivnostima, Svjetski dan srca. Nakon što je u jutarnjim satima 50-ak Puljana došlo izmjeriti tlak i šećer u zgradi NZZJZIŽ-a, za osmero učenika petog razreda pulske Medicinske škole o toj je temi održano predavanje. No, bila je to ujedno i prigoda da se javnosti iznesu neki podaci i smjernice u borbi protiv ove pošasti suvremenog doba.
Kako napominju iz Zavoda, kardiovaskularne bolesti su skupina bolesti koje zahvaćaju srce ili krvne žile. Mogu biti uzrokovane kombinacijom čimbenika rizika, kao što su nepravilna prehrana, korištenje duhana, tjelesna neaktivnost, štetna upotreba alkohola, visoki krvni tlak, visok kolesterol, dijabetes, pretilost, bolesti bubrega i stres. Obiteljska anamneza, spol i dob također mogu utjecati na rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Srčani i moždani udar
- Najčešće su koronarna bolest srca i infarkt miokarda, odnosno srčani udar, cerebrovaskularni inzult, odnosno moždani udar, a isto tako i hipertenzija koja je i zasebna bolest, ali i čimbenik rizika za druge kardiovaskularne bolesti. Iako je zadnjih dvadesetak godina prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u Istri, Puli i u Hrvatskoj, one i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i invaliditeta, rekla je prisutnim učenicima voditeljica Odjela za rano otkrivanje bolesti dr.med. Olga Dabović-Rac, spec.epidemiologije NZZJZIŽ-a.
Dodala je kako su bolesti cirkulacijskog sustava vodeća skupina uzroka smrti u Istarskoj županiji zbog kojih je u 2022. godine umrlo 1.240 osoba, odnosno 42,5 posto od ukupnog broja umrlih.
- Od toga, umrlo je 569 muškaraca odnosno 37,9 posto ukupno umrlih muškaraca te 671 žena odnosno 47,5 posto od ukupnog broja umrlih žena. Svaka četvrta osoba koja umre do 70 godine života u Istarskoj županiji, umrijet će od kardiovaskularne bolesti, rekla je prisutnim učenicima voditeljica Dabović-Rac te im je u nastavku poručila da, kada idu svome obiteljskom liječniku zbog nekih drugih zdravstvenih tegoba, zamole obiteljske liječnike da im izmjere krvni tlak te da obave pretrage za masnoću u krvi.
- Mnogi ljudi ne znaju, ako prethodno ne vade krv, da postoje oni rizični ljudi i oni koji u obitelji imaju oboljele koji imaju problema s povećanom masnoćom. Takva se pretraga radi jednom u pet godina i na taj se način odredi ukupni kolesterol i trigliceridi u krvi. Zbog toga u našem Zavodu postoji Savjetovalište za prehranu u koju obiteljski liječnici znaju uputiti svoje pacijente. On tu dobije sve preporuke na koji se način hraniti, a tu dajemo i preporuke za prehranu zbog visokog tlaka.
Kada nađemo visoki krvi tlak ključno je izbjegavati sol. U našem Savjetovalištu, također, nutricionisti daju informacije o vaganju i na koji se način mjeri infeks tjelesne mase. Svaki indeks koji prelazi 25 predstavlja jedan od različitih stupnjeva pretilosti. Ono što se u zadnje vrijeme jako gleda jest i opseg struka. Ženama je opseg do 88 centimetara, a muškarcima do 102 centimetra. Sve preko toga predstavlja rizik za održavanje poželjne tjelesne težine, rekla je dr. Dabović-Rac te se u svom predavanju osvrnula i na šećernu bolest.
Šećerna bolest i preporuke
- Šećerna bolest je vrlo kompleksna i vezana je za povećanu razinu glukoze u krvi. Ta se glukoza ne može potrošiti ako tijelo ne luči dovoljno inzulina. Nažalost, takvo stanje djeluje na sve organe. Znamo da kod dugogodišnjih dijebetičara nema organa koji nije pogođen i na krvnim se žilama događaju aterosklerotske promjene. Te se promjene događaju na srcu, na mozgu, bubrezima i brojnim drugim organima. Sve to na kraju rezultira ili srčanim ili moždanim udarom, infarkta miokarda, odnosno inzulta, rekla je dr. Dabović-Rac.
I za kraj predavačica je učenicima Medicinske škole Pula dala i neke preporuke.
- Većina kardiovaskularnih bolesti može se spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika poput pušenja, nepravilne prehrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti i štetne konzumacije alkohola. Može se spriječiti čak do 80 posto prijevremenih smrti, a mi možemo izabrati zdravije životne navike, kontrolirati krvni tlak, šećer i masnoće u krvi. Kod postojećih bolesti treba redovito uzimati terapiju prema preporuci liječnika.
Najvažnije preporuke su hraniti se zdravo i uravnoteženo, biti tjelesno aktivni, održavati primjerenu tjelesnu težinu, prestati pušiti i zaštititi se od duhanskog dima te provjeriti vrijednosti krvnog tlaka, kolesterola, šećera u krvi i indeksa tjelesne mase, rekla je, između ostalog, voditeljica Odjela za rano otkrivanje bolesti NZZJZIŽ dr.med. Olga Dabović-Rac, spec.epidemiologije.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
