Nakon velikog pada zabilježenog tijekom pandemije koronavirusa te nedaća uzrokovanih ratom u Ukrajini, u Zračnoj luci Pula još jedna poslovna godina završena je s malim plusom u odnosu na godinu koja joj je prethodila.

Prema izvješću koje je krajem prošle godine direktorica Nina Vojnić Žagar predstavila vijećnicima Skupštine Istarske županije, 2023. je Zračna luka završila s gotovo 417 tisuća prevezenih putnika, što je oko sedam posto više nego u 2022. godini. Promet u Zračnoj luci, kako se moglo čuti, trenutno je na razini 2016. godine kada je riječ o broju putnika u dolasku i odlasku, s time da je udio dolazaka u regiju putem zračne luke smanjen, s obzirom na to da je prije sedam godina iznosio 5,5, a lani je to bilo 4,7 posto koji su na odmor u Istru putovali zrakoplovima.

Rusija i Ukrajina

Glavnina letova, odnosno čak 80 posto njih, bilježi se tijekom trajanja ljetne turističke sezone, u razdoblju između lipnja i rujna, no s obzirom na činjenicu da je Istra pretežito autodestinacija te da se glavna emitivna turistička tržišta, poput Njemačke, Slovenije, Italije ili Austrije, nalaze relativno blizu, za značajnije povećanje brojki i prometa potrebno bi bilo napore usmjeriti na promjenu strukture gostiju, odnosno pokušati privući i goste sa srednjih i dalekih tržišta.

Do prije dvije godine i izbijanja rata u Ukrajini značajan udio u prometu ZL-a činili su upravo putnici iz dvije zaraćene zemlje. Podsjetimo da je u 2021. godini to bila čak četvrtina prometa Zračne luke Pula, odnosno da je od ukupno 267 tisuća putnika zabilježenih u prvoj godini laganog oporavka od globalnog pandemijskog lockdowna u Pulu stiglo više od 50 tisuća putnika iz Rusije te gotovo 22 tisuće iz Ukrajine, od kojih je najveći dio njih, kako su pokazale statistike Turističke zajednice Istarske županije, našu regiju odabrao i kao svoju odmorišnu destinaciju.

Kroz povijest, putnički promet na Zračnoj luci Pula i prije 2021. godine značajno je ovisio o putnicima s tih dalekih tržišta, no na njihov povratak, s obzirom na okolnosti rata u Ukrajini, u srednjoročnom razdoblju neće se moći računati. Pad GDP-a kao posljedica rata u Ukrajini, znatno će utjecati na to tržište te posljedično i na turizam gdje su putnici iz tih zemalja letjeli, pri čemu treba računati i na to da su se turisti s ruskog tržišta, zbog sankcija i zabrane direktnih letova prema Europi, i kad jednom budu ukinute te mjere vjerojatno preusmjerili prema nekim drugim turističkim destinacijama poput primjerice Turske u koju su i tijekom protekle dvije godine mogli putovati bez ograničenja.

Niskotarifni letovi

No, u Puli aktivno promišljaju kako nadoknaditi te minuse i dugoročno povećati promet pa se i tijekom prezentacije poslovanja moglo čuti da Zračna luka posjeduje kapacitete, da je izrađena i studija o mogućnosti produljenja uzletno-sletne staze na 3.200 metara, koliko je potrebno za letove iz dalekih destinacija, te da bi ciljevi svakako trebali biti da se ZL poveže s najvećim hubovima u Europi pa i direktno prema istoku i zapadu. Za realizaciju toga potrebna je dugoročna strategija te suradnja svih dionika u turizmu, od županijske Turističke zajednice i lokalnih turističkih zajednica, do hotelijera i pružatelja ostalih usluga u turizmu.

Što se tiče 2023. godine, baš kao i proteklih sezona najznačajniji »otisak« na ostvarene poslovne rezultate imali su niskotarifni avioprijevoznici koji su sve prisutniji u Puli u zadnjih desetak godina. Od 2014. godine vidljiva je promjena u strukturi poslovnih modela zračnih prijevoznika na Zračnoj luci Pula, odnosno značajno povećanje aktivnost niskotarifnih zračnih prijevoznika kao što su Ryanair, Easyjet, Eurowings i drugi. Vodeću poziciju u Puli i lani je »obranio« Easyjet s gotovo 100 tisuća prevezenih putnika, odnosno 8 tisuća više od irskog niskotarifnog avioprijevoznika Ryanaira, a zanimljivo je da su se ti dominantni avioprijevoznici prema Zračnoj luci Pula vidljivo oporavili od krize uzrokovane pandemijskim razdobljem, te su se brojkama sasvim približili pretpandemijskoj 2019. godini.

Treba napomenuti i to da pet od deset vodećih zračnih prijevoznika u Europi tijekom godine leti prema Zračnoj luci Pula, no i da upravo dominacija niskotarifnih zračnih prijevoznika, odnosno činjenica da na njih otpada najznačajniji dio prometa Zračne luke Pula,, značajno povećava njihovu pregovaračku moć,te značajno otežava pregovore i stvara pritisak na poslovanje Zračne luke Pula.

Povezane vijesti

• Saznajemo do kad će trajati trenažni letovi nad Pulom koji su u tijeku i koji NEKE U GRADU UZNEMIRAVAJU
• DETALJNE INFORMACIJE ZA OVU SEZONU: Najveći broj letova prema našim turističkim destinacijama najavljen je s tržišta Njemačke, Beneluxa i Francuske
• Jedinom istarskom aerodromu odavno ne cvjetaju ruže. Javnost - ogorčena, ZL Pula - zadovoljna