(Snimio Milivoj Mijošek/Glas Istre)
Posljednja točka 31. sjednice Gradskog vijeća Grada Pule odnosila se na donošenje zaključka o utvrđivanju stavova GV Pule po pitanju zahtjeva za izmjenu i dopunu Prostornog plana Istarske županije.
Pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, investicije i razvojne projekte Samanta Barić predstavila je ovu točku, u kojoj je, između ostalog, bilo i pitanje planiranja građevina za gospodarenje otpadom. Potegla su se i pitanja zelenog koridora - šetnice - u Uljaniku, prenamjene lučica Zonki, Vargarola, Mandrač i Vallelunga te proširenja ACI Marine.
- Po pitanju građevina za gospodarenje otpadom ima puno stavova i traženja očitovanja, a za Kaštijun je zaprimljeno više prijedloga i inicijativa, navela je Barić.
- Stav Grada jest da se ukine mogućnost realizacije kompostane i sortirnice, kazeta za zbrinjavanje azbesta, da se omogući proširenje Kaštijuna za potrebe realizacije solarne elektrane bez mogućnosti gradnje ploha za odlaganje otpada i bez mogućnosti gradnje postrojenja za biostabilizaciju otpada, bioplinskih postrojenja i energane, kako na postojećem tako i na proširenom dijelu Kaštijuna, nastavila je Barić.
Dodala je i kako je stav Grada zadržati mogućnost planiranja novih lokacija u sustavu gospodarenja otpadom za izgradnju kompostana, sortirnica, građevina za obradu otpadnog mulja, proizvodnog i opasnog otpada te drugih posebnih kategorija otpada kroz prostorne planove i uređenja gradova i općina.
- Ukoliko takav način planiranja ne bi bio moguć, stav Grada je da se površine za smještaj navedenih građevina planiraju na širem području Istre na lokacijama koje imaju najmanji utjecaj na kvalitetu života u neposrednoj okolini. Županijski centar za gospodarenje otpadom sukladno tehnologiji rada mehaničko-biološke obrade otpada je zamišljen da prima miješani komunalni otpad i sve što u to spada. Azbest je definitivno opasan otpad i nisu ga dužni primati, niti su opremljeni za to, nastavila je pročelnica.
- U starom planu Istarske županije, koji je donesen 2016. godine kada je bilo na snazi linearno gospodarenje otpadom (a ne kružno), navedeno je da je na Kaštijunu predviđeno gospodarenje azbestnim otpadom. Stav je Grada da taj dio ne bi trebao biti u sklopu Kaštijuna. Manje količine građevinskog otpada bi se odvajale od komunalnog na licu mjesta i išle u drobilicu, nadodala je Barić.
Vijećnica Dušica Radojčić (Možemo!) je kazala kako ne podržavaju neodgovornu gradsku politiku koja ne nudi alternativnu lokaciju za građevine za zbrinjavanje otpada: "Niste vi građanska inicijativa koja kaže 'Not in my back yard' - vi morate naći alternativnu lokaciju za sve ono što gradu nedostaje".
- Također treba precizirati što to znači "manje količine građevinskog otpada" - je li to 5, 50 ili 500.000 tona godišnje?, dodala je Radojčić.
Na temu Kaštijuna nadovezao se i HDZ-ov Juraj Kovačević, koji je upozorio na potencijalnu problematiku sa potpisanim ugovorom sa EU.
- Sve je to OK kada gledamo sa ljudske strane, ali treba vidjeti koje stvari su definirane ugovorom koji smo potpisali sa EU. Kada ne bi ispunili uvjete, morali bi vratiti subvenciju za gradnju, što bi dovelo do velikih financijskih problema. Što se tiče Kaštijuna, mislim da postoji mogućnost da se sve te stvari ukinu, a da ne povrijedimo ugovorne obveze koje smo preuzeli, prokomentirao je Kovačević.
Pročelnica Barić je potom pojasnila što znači "manje količine građevinskog otpada" za reciklažu.
- Sukladno izdanoj dozvoli, manje količine otpada koje su dužni zbrinjavati jesu: za zemlju i kamenje 500 tona ponovne oporabe godišnje i još 500 tona za drugi postupak oporabe. Za kamen za nasipavanje pruge je to 50 tona godišnje, za građevinski materijal na bazi gipsa 50 tona godišnje, za mješani građevinski otpad od rušenja objekata to je 5000 tona godišnje, kazala je Barić.
- Što se tiče brisanja kompostane i sortirnice, ovo sve možemo pisati kao stav. Istarska županija je bila dužna donijeti plan gospodarenja otpadom, ali nije. Grad također smatra da se na zatvorenom velikom odlagalištu Kaštijuna može dozvoliti izgradnja solarnih elektrana. To je samo stav, morali smo se nekako očitovati, obrazložila je pročelnica.
Sa 3 glasa "za", 4 "protiv" i 6 suzdržanih, Zaključak se nije prihvatio.