Danski veleposlanik o zajedničkoj prošlosti i zelenoj budućnosti
Ole Frijs-Madsen: Moramo poduzimati mjere koje će usporiti klimatske promjene
(Snimio Milivoj Mijošek)
U gradu duge i bogate povijesti kao što je Pula čitava je plejada onih koji su u raznim povijesnim razdobljima svojim doprinosom značajno zadužili grad i zaslužili trajni spomen i pamćenje. Jedna od takvih ličnosti svakako je i danski pomorski časnik Hans Birch Dahlerup čijom vizijom je sredinom 19. stoljeća Pula promovirana u glavnu luku austro-ugarske ratne mornarice što je postavilo temelje za njezin rast, te definitivno skiciralo razvoj u smjeru u kojem se on dogodio u narednim stoljećima. Viceadmirala je istarskoj javnosti 1954. godine "otkrio" Mate Balota u svojoj kultnoj monografiji "Puna je Pula" u kojoj među ostalim opisuje i kako je Dahlerup, dok se u njegovu parnu jahtu "Morski galeb" tovario ugljen, šetao po palubi kad mu je prvi put "sinulo, da treba nasuti čitavu sjeveroistočnu uvalu puljske luke i tako dobiti prostor za arsenal, koji može postati najljepši na svijetu po prostornosti i prikladnosti". Dvije godine kasnije, zapisao je Balota, "Pula je već postala glavna ratna luka austrijskog carstva."
Deseti posjet Puli
Ovih dana Pula se prisjetila viceadmirala Dahlerupa kroz izložbu organiziranu u sklopu programa "Tragovi Danske u Puli" kojim je na zgodan način iskombinirana priča o zajedničkoj zelenoj budućnosti kojoj težimo, s djelićem zajedničke prošlosti, odnosno izložbom "Hans Birch Dahlerup - Danski arhitekt pulskog pomorskog naslijeđa". S veleposlanikom Kraljevine Danske u Hrvatskoj, Oleom Frijs-Madsenom uoči otvaranja izložbe razgovarali smo o temama koje su se našle u središtu programa dvodnevnog susreta.
Frijs-Madsen je mandat veleposlanika u Zagrebu započeo u jesen 2021. godine, no i prije toga imao je bogatu diplomatsku karijeru i veleposlaničku dužnost u Češkoj, Saudijskoj Arabiji i u Argentini.
- Izuzetno me veseli što sam ovdje jer sam i prije imenovanja često iz poslovnih i privatnih razloga dolazio u Hrvatsku. Često sam dolazio i u Istru, tako da je ovo već moj deseti posjet Puli, a vaš grad sam najčešće posjećivao privatno kao turist i zbog ljetnih koncerata u Areni, ali bilo je i službenih dolazaka, poput onog na svečanost otvaranja Parka Ane Frank. Stoga me svakako razveselio poziv za organizaciju i sudjelovanje u programu "Tragovi Danske u Puli", te je naša ambicija bila da kroz događanja i sadržaje predstavimo neke od rezultata koje smo u našoj zemlji postigli na području zelene tranzicije i održivog razvoja i kako bi razmjenom iskustava inspirirali jedni druge. S nama su iz tog razloga u Pulu stigla i dva danska stručnjaka od kojih je jedan profesor na studiju koji se bavi održivim razvojem, a drugi jedan od predstavnika zajednice koja živi na otoku Samso koji je postao globalni primjer uspješne energetske tranzicije ka potpunoj neovisnosti od fosilnih goriva, kazao je.
Na pitanje kako je Danska prošla kroz tu transformaciju prema prihvaćanju i provođenju zelenih politika veleposlanik Frijs-Madsen kaže početak tih promjena seže još u sedamdesete godine prošlog stoljeća kad je nekoliko poduzetnika pokazalo interes za izgradnju vrlo jednostavnih vjetrenjača.
Zelene politike
- Oni su za taj svoj projekt zatražili potporu danske vlade, no polovica tadašnjeg parlamenta usprotivila se tome da se proračunskim novcem plaćaju eksperimenti, dok je druga polovica bila stajališta da bi to možda trebalo pokušati. Na koncu ova druga polovica je i prevagnula, a to je rezultiralo time da je Danska danas jedan od vodećih svjetskih proizvođača vjetroelektrana. Velika danska kompanija Vestas izvozi vjetroelektrane širom svijeta, ali smo isto tako privukli i značajna strana ulaganja i strane kompanije koje su stigle u Dansku kako bi se bavile istim poslom. Mi držimo da je dobro tako razvijati kompetitivnost u tom sektoru u zemlji jer će to predstavljati izazov za danske inženjere, a rezultat je samo benefit kako za strane, tako i za domaće kompanije i nastanak velikog klastera proizvođača vjetroelektrana na zapadu Danske, kazao je.
No to je jedan dio priče. Kad su danski političari shvatili da bi uz pomoć pomorskih i kopnenih vjetroelektrana mogli pokriti do 30 posto potreba za električnom energijom postao im je jasniji i potencijal značajnijih ulaganja u taj sektor, odnosno benefita kojima ona mogu rezultirati.
- Stoga smo odlučili i u svom zakonskom okviru postaviti nešto ambicioznije ciljeve od dotadašnjih. O tome govori i dokumentarac "70/30" koji smo prikazali u Puli, koji je posvećen procesu tijekom kojeg su se danski političari usuglasili oko donošenja prvog klimatskog zakona u svijetu. Njime ne samo da su postavljeni ambiciozni ciljevi koji moraju biti ispunjeni u određenom roku, već je donesena i odluka o godišnjem monitoringu napretka u ispunjenju tih ciljeva, te je propisano da je, ako napredak nije sukladan planu, nužna politička reakcija. Dva osnovna cilja tog zakona su da do 2030. godine emisija CO2 bude smanjena za 70 posto, što je 20 posto ambicioznije od plana na razini EU, te da do 2050. godine Danska bude ugljično neutralna, te sad javni i privatni sektor zajednički rade na njihovom ispunjavanju, kaže naš sugovornik.
Upravljanje otpadom
Na pitanje gdje na tom putu održivosti i zelene tranzicije vidi Hrvatsku Frijs-Madsen je kazao kako još od dolaska u našu zemlju s velikim zanimanjem prati kako se u hrvatskom društvu odvijaju te promjene, te drži da postepeno raste svijest i među političarima i među populacijom o važnosti transformacije razvojnih modela i traženja održivijih rješenja.
- Svjesni smo sve većeg utjecaja koje na obje naše zemlje imaju klimatske promjene jer imamo više oluja, nevremena i poplava nego nekad. Nešto se po tom pitanju mora poduzeti i znam da ste u Puli već poduzeli određene korake po tom pitanju poput uređenja kišnih vrtova, energetske obnove zgrada ili postavljanje solarnih elektrana na krovove. To su važni mjere kako bi se ublažile posljedice klimatskih promjena, ali mi jednako tako moramo poduzimati mjere koje će usporiti klimatske promjene, a uz povećanje postotka energije dobivene iz obnovljivih izvora, područje na kojem bih svakako volio vidjeti napredak u Hrvatskoj je upravljanje otpadom. To je proces koji je i Danska spremna podržati, zaključio je veleposlanik Ole Frijs-Madsen.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
