(Snimio Grgo Jelavić / Pixsell)
Na jučerašnjem 10. Forumu obiteljskog smještaja Istarske županije održanom u Kinu Valli, Sanja Cinkopan Korotaj, direktorica Turističke zajednice grada Pule, istaknula je da je država ukinula prireze gradovima, pa će tako u Puli paušalni porez na iznajmljivanje biti povećan s dosadašnjih 300 kuna (39,82 eura) na 199 eura po krevetu. Ta je odluka, kako je navela, trenutno na javnom savjetovanju.
- Ono što je bitno reći za sljedeću godinu je to da su sve turističke zajednice u Istri povećale iznos turističke pristojbe, pa savjetujem iznajmljivačima da vode računa o tome kada budu formirali cijene. Većina, osobito većih turističkih mjesta, podigla je iznos na 70 eura po krevetu, i po glavnom i pomoćnom se plaća, ili na 60 eura, a neki su ostali na 50, rekla je Cinkopan Korotaj poručivši neka to provjere na stranici njihove turističke zajednice. Podsjetila je na to da svi plaćaju PDV na proviziju stranim agencijama, kao i da vode računa o granici od 300 tisuća kuna, nakon koje iznajmljivači ulaze u sustav PDV-a. A dobro bi, kaže, bilo u smještajnoj jedinici imati obavijest o prikupljanju i obradu podataka - GDPR.
Kazala je i da iznajmljivači moraju razmišljati da diverzificiraju svoju ponudu kako bi bili konkurentniji na tržištu - od eko, pristupačnih i pet friendly smještaja. Na to se nadovezala Nada Prodan Mraković, pročelnica Upravnog odjela za turizam Istarske županije, istaknuvši da je najvažnije podizati kvalitetu usluge i proizvoda, bez obzira je li riječ o privatnom smještaju, hotelijerstvu, poljoprivrednim ili turističkim proizvodima.
- Privatni iznajmljivač može ponuditi puno više od samog smještaja. Može dati upravo onaj direktni kontakt kojeg danas nažalost ima sve manje. Može dati priču, prenijeti tradiciju i običaje, način života. Može dati onaj pomidor ili jabuku iz vrta, što je gostu neprocjenjivo, kaže Prodan Mraković.
Selimir Ognjenović, eminentni turistički stručnjak i vlasnik turističke agencije ID Riva Tours, u inspirirativnom predavanju, istaknuo je da se »najveći razvoj koji je ikad napravila jedna destinacija u svijetu dogodila u Istri«. Osvrnuo se na rujan 1996. godine, kada je, kako je rekao, mlada ekipa političara tražila da se krene s turizmom u unutrašnjosti Istre. On je, kako je rekao, tada vjerovao da turizam postoji samo na obali, na 1.000 metara od mora. Njegov je zadatak bio tržištu ponuditi novi proizvod, a počeli su s deset kuća u unutrašnjosti Istre. A iako su prvo mještani komentirali »Ki će doći spavati u Bibiće?«, danas samo on, dodao je, imaju tri kuće za iznajmljivanje u tom selu. Razvoj je išao postupno.
- Za političare, sadašnje i tadašnje, to je bio demografski projekt. Za mene je bio i emocionalan i poslovan. Mi smo željeli dovesti turizam u jedan drugi dio. I tražili su se načini, kaže Ognjenović, ističući da su kamate bile vrlo niske, što je bio dodatan izazov za gradnju. Dodaje da se »Istra nije slučajno dogodila, ona je planski razvijana, a po svoju pamet odlazila je svuda.«
- Kako je pisala Vesna Čamdžić u jednom svom naslovu u Glasu Istre, »Nije kamen u zidovima kuća, nego med u srcu domaćina ono što je dovelo prve goste«, prepričao je Ognjenović. Apostrofirao je svoje predavanje riječima: »Turisti danas dolaze zbog njenog izgrađenog imidža u posljednjih 30 godina, zbog njenih domaćina, ne zbog bungalova s ravnim krovovima. Dolaze k nama jer nismo kao Španjolci izbetonirali cijelu obalu«.
Ognjenović je apelirao i na očuvanje prirode i okoliša.
- Faza koja se događa zadnjih godina, ne samo u Istri, nego u cijeloj Hrvatskoj, vuče nas u jedan dio koji nije moj svijet, a to je rentijerstvo. Grade se kuće sa stanovima u priobalnim mjestima, a istovremeno primorsko mjesto ne može zaposliti učiteljicu ili tetu u vrtiću jer joj ne može osigurati ni iznajmiti stan na cijelu godinu. Jer se oni danas iznajmljuju kao turistički objekti, konstatirao je Ognjenović ukazujući na overturizam koji se polako uvlači i u našu regiju.
- Najveći neprijatelj privatnog smještaja je to što se sve zove privatan smještaj. Overturizam je bolest, a održivost je lijek. Lijek u obliku zakonskih odredbi da se može odlučivati u svojim lokalnim dijelovima. Morat će se znati što se može zvati vilom, što je iskonski istarsko. Grozim se ekskluzivnosti jer to znači da hoćemo najbogatije. Mi hoćemo goste koji će korektno platiti cijene smještaja, čuvati našu prirodu more, poštivati suživot i način na koji mi živimo i prenositi priču svijetom o prelijepoj Istri i domaćinima. Najveća konkurencija nisu hoteli ni kampovi, već oni koji na 500 kvadrata žele napraviti šest stanova u koje se neće useliti ni učiteljica ni teta iz vrtića, zaključuje Ognjenović.
Tijekom foruma koji je poslužio kao besplatna edukacija za pružatelje usluga smještaja u domaćinstvu, a koju su organizirali HGK - Županijska komora Pula i Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula, prezentirana je platforma »To do in Istria« koju je izradila Istarska razvojna turistička agencija, a pričalo se i o prilagodbi smještajnih kapaciteta osobama s tjelesnim invaliditetom te utjecaju kulturnih i sportskih manifestacija na pojačanu potražnju za obiteljskim smještajem.
Jasna Jaklin Majetić, predsjednica Županijske komore Pula, istaknula je da je to posljednja programska aktivnost koja se provodi kroz projekt KLIK, a od njih 44, čak 40 je namijenjeno učenicima srednjih stručnih škola. U dogovoru s ponuđačima usluga u Istri, adrenalinskim parkom, restoranima, Aquariumom, tražiteljima tartufa, organizirali su stručne sadržaje kako bi se učenici povezali i direktno razgovarali s poduzetnicima, od kojih su im neki i ponudili posao, ali i da prepoznaju što je to nova turistička usluga u Istri. Kroz projekt je, kazala je, mnogo napravljeno na animaciji učenika srednjih stručnih škola i izazivanju interesa za daljnje školovanje, specijalizacije i pronalaženju posla.
Ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije Slavko Štefičar iz Ministarstva turizma i sporta istaknuo je da je projekt KLIK jedan od šest centara kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu u Hrvatskoj, a kako kaže, i jedan od najvažnijih projekata koje Ministarstvo sufinancira. Smatra da, iako je infrastruktura potrebna, od nje je daleko važnija promjena paradigme, kao i povezivanje gospodarstva i učenika te promocija zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu. Osvrnuo se na Zakon o turizmu, dodajući da je cilj zaštititi iznajmljivače u domaćinstvu i cjelokupni turizam od prekomjernog iskorištavanja resursa.