(Snimila Doria Mohorović)
Anika i Jenny, dvije oporavljene glavate želve iz pulskog Aquariuma, vraćene su jutros u svoje prirodne stanište. Kornjače su u blizini svjetionika na Verudeli ispratili brojni mališani iz pulskih i baljanskih dječjih vrtića, baljanske Osnovne škole, građani, usvojitelji, novinari, pa čak i nekoliko turista.
Ove dvije želve provele su više mjeseci u Centru za oporavak morskih kornjača. Anika je stigla u centar u siječnju, dok je Jenny ondje pristigla u lipnju. Karin Spiech, voditeljica oporavilišta, naglasila je da su obje želve sada zdrave i spremne za povratak u prirodu, ali da je taj povratak bio rezultat dugotrajnog procesa rehabilitacije.
-Kada tek dođu ne pojedu niti jednu srdelu, morate ih nutkati i jako su mršave. Kod nas u oporavilištu onda steknu kondiciju i kada odlaze natrag u more su definitivno puno živahnije. Već su namirisale miris mora i vjerojatno očekuju puno više taj trenutak nego mi, rekla je Spiech prije no što su kornjače puštene u more.
Veterinarka Simona Matas pojasnila nam je da su obje kornjače imale sličan problem, Jenny je progutala ribarski najlon, a Anika ribarski najlon i udicu.
- Kod Jenny se on izvukao bez operativnih zahvata, dok je kod Anike to bilo malo teže jer je najlon prošao kroz cijeli probavni sustav, a udica se zadržala u želucu. Tako da smo morali prvo operacijom uklanjati najlon, a udicu smo ostavili za kasnije. Imali smo velike sreće, za udicu nije bio potreban dodatni operativni zahvat jer se inkapsulirala, što znači da se unutar želuca stvorila vezivno tkivna čahura koja je štitila želudac od te udice, odnosno cijeli njen organizam. Udica se onda na sreću razgradila, rekla je Matas. Istaknula je da im dojave o ozljeđenim kornjačama stižu kroz nekoliko kanala, od kupača na obali, ribara, do univerzalnog broja 112 koji potom preusmjerava na oporavilišta.
Ovo je samo jedan od mnogih uspješnih slučajeva spašavanja morskih kornjača u pulskom Centru za oporavak. Naime, počevši od 2000. godine, više od 200 kornjača je prošlo kroz ovu ustanovu, a svake godine se brinu o desetinama njih. Spiech ističe da su, dok se ranije pothlađivanje smatralo glavnim uzrokom stradanja kornjača, sada glavni problemi udice, ribarski alat i propeleri, s obzirom na to da su kornjače aktivne ljeti. No, sretna vijest je da je populacija kornjača u Mediteranu veća iz godine u godinu i da više nisu toliko ugrožene.
Kornjaču Aniku usvojile su Debora Perkat Matticchio i njezina majka Danijela Perkat koje su ju teška srca, no sretne, ispratile u prirodu. Bio je to treći put da su usvojile kornjaču iz velike ljubavi prema tim plemenitim životinjama. A vidjeti ta zanimljiva bića uživo velik je doživljaj bio i djeci koja su im, mašući, poželjela sreću na njihovom daljnjem putovanju.