Pravosuđe u Hrvatskoj, pa tako i u Puli, opterećeno je štrajkom pravosudnih djelatnika koji se, izgleda, i dalje nastavlja budući da dogovora s nadležnim ministarstvom oko povećanja plaća još uvijek nema. O tome smo razgovarali s bivšom dugogodišnjom sutkinjom Općinskog i Županijskog suda u Puli Verom Glasnović Gjoni, koja je prije otprilike godinu dana napustila sudstvo i prešla u odvjetnike.

Ona ističe da joj je žao što suprotstavljene strane čvrsto ostaju svaka na svojoj poziciji i naglašava da je pravosuđe kontinuirana i neraskidiva pokretna traka, što bi štrajk poremetio i da traje samo jedan dan.

- Kakva se poruka šalje u javnost takvom situacijom paralize?

- Sad nekako ispada da taj tako važni temelj baš i nije toliko važan, pa kao da se može i bez njega. Bar neko vrijeme.

- Kakav je vaš stav po pitanju zahtjeva štrajkaša?

- Izvan svake sumnje, prosječna plaća tih ljudi je sramotno niska (600 eura u prosjeku), a s druge strane njihov rad je neophodan za pravosuđe. Istaknula bih jedno zapažanje za koje tvrdim da nije subjektivno. Više desetljeća sam u neposrednim kontaktima sa službenicima na sudu. Ne moram naglašavati tu veoma važnu sinergiju u zajedničkom radu. Njihov rad bih usporedila s radom liječnika i medicinskih sestara i tehničara, koji naprosto ne mogu jedni bez drugih. Smatram da je odnos pravosudnih službenika prema radu naprosto odličan. Stoga, visina njihovih plaća i njihovog rada s golemom odgovornošću ne idu jedno uz drugo. Na njihovoj sam strani, kao što sam nedavno bila i na strani svojih kolega sudaca. A zna se koliko je to težak i odgovoran posao, važan i značajan.

- Postoji li rješenje za prevladavanje ove krize?

- Krizu treba prevladati što prije. Plaće službenika nesumnjivo treba povećati, svakako značajnije od ponuđenih 100 eura mjesečno. To je sve samo gašenje vatre. Cijeli status, organizacija i rad pravosuđa zahtijevaju ozbiljne reforme. Ali to je tema za ozbiljniji razgovor uz dobru volju svih sudionika pravosudnog procesa.

- Kako to sada izgleda u praksi, jer čujemo da se hitni postupci i dalje odvijaju nesmetano?

- Hitni postupci se naprosto moraju, kako vi kažete, odvijati. Iako taj proces, očekivano, baš i ne funkcionira besprijekorno. Kad je u pitanju kazneni postupak, a okrivljenik je u istražnom zatvoru, rješenja o produljenju istražnih zatvora se doista dostavljaju u roku. No, postoje ipak određene dileme koje ukazuju na to da i ta hitnost postupka nije dosljedno provedena, odnosno, ostalo je upitno koji su postupci hitni. Tako primjerice u građanskom pravu parnice smetanja posjeda prema izričitoj zakonskoj odredbi imaju status hitnih predmeta. No, koliko je meni poznato, to se ne provodi u sudovima baš dosljedno.

Povezane vijesti

• HOK za nastavak pregovora u nadi da se štrajkovi sudaca neće ponavljati
• Suci odlučili: Od 22. siječnja pravosuđe ponovno u blokadi
• Predsjednik Vrhovnog suda donio uputu o radu sudova tijekom "mjera upozorenja"