Broj pacijenata na Covid odjelu pulske bolnice ovog je tjedna dostigao broj liječenih u prosincu kada je pandemija bila na samom vrhuncu. Broj hospitaliziranih ovih je dana više od 70, konkretno u četvrtak ih je bilo 68, a na respiratoru najtežih bolesnika još osam. Od 1. ožujka 2020. godine do 2. travnja na Odjelu za infektologiju pulske bolnice hospitalizirano je 1.099 pacijenata, a umrlo je njih 106.

Odjel koji se nalazi u zgradi Mornaričke bolnice približava se maksimalnom broju pacijenata koje mogu zbrinuti s postojećim zdravstvenim kadrom. Sustav postaje prenapregnut. Uskaču medicinske sestre sa svih bolničkih odjela. Pitaju se do kada će rasti broj bolesnika i do kada će moći primati nove.

Ne zaboravimo da iza svake brojke oboljelih koja se spominje stoji čovjek sa svojom bolešću i svojim strahovima. U bolnici su to pacijenti s težim simptomima, upalom pluća i drugim teškim tegobama zbog kojih im je nužna bolnička skrb, lijekovi, kisik, najteži su na respiratoru. Stižemo u Mornaričku bolnicu u isto vrijeme kada i svećenik. Pozvan je radi posljednjeg pomazanja, u kompletnoj zaštitnoj opremi odveden je do bolesničke postelje.

Ovdje se gleda smrti u oči. Novi sojevi uzrokuju teže simptome, pa i kod mlađih ljudi, što ranije nije bilo toliko naglašeno. 

Više testiranja

S obzirom na ukupan službeni broj oboljelih u Istri, proizlazi da se čak 80 posto pozitivnih na Covid-19 liječi u bolnici, što je puno više negoli u drugim županijama. Jesu li u pulskoj bolnici hospitalizirani i pacijenti koji imaju manje teške simptome ili u drugim županijama ne završe u bolnici svi koji bi trebali? Prije godinu dana, na početku epidemije u Istri je bio trend da se hospitalizacijom ujedno štiti okolina bolesnika od širenja zaraze, No, to više nije slučaj.

Pojašnjenje daje voditeljica Odjela za infektologiju dr. Izabela Antunović Ćelović, specijalistica infektologije.

- Govoreći o odnosu službenog broja oboljelih i hospitaliziranih, otvara se pitanje realnog broja oboljelih. Mi bismo trebali znati koliko je zaista oboljelih u Istri da bismo mogli zaključiti imamo li prevelik broj hospitaliziranih. Isto tako možemo reći i da imamo veliku smrtnost s obzirom na prikazani broj pozitivnih, s obzirom na incidenciju bolesti. Za prikaz realnog stanja trebali bismo testirati primjerice svaki kašalj koji se pojavio. No, to za sada nije moguće. Što se tiče realnog broja pozitivnih, potrebna je sustavna organizacija, puno više testiranja, objašnjava dr. Antunović Ćelović.

Zaključujemo da je vjerojatno u Istri puno veći broj oboljelih negoli postojeći sustav uspije detektirati. Na upit gdje ima više zaraženih, doznajemo da u zadnje vrijeme najveći broj hospitaliziranih dolazi s područja Labina i Raše, ali i Rovinja.

"Naglašavam da liječnici svoj posao primarne medicine rade odgovorno i šalju samo najteže slučajeve u bolnicu. Mi hospitaliziramo teške kliničke slike, one pacijente koji liječenje ne mogu provoditi u ambulantnim uvjetima. Teški oblik uključuje upalu pluća s akutnom respiratornom insuficijencijom kojemu je potrebna intravenska terapija i kisik, što se ne može provoditi kod kuće. Takvi su pacijenti ugroženi i od mogućeg urušavanja, jer se za dva dana stanje može naglo pogoršati, posebice kod ljudi s komorbiditetima kao što su pretile osobe ili dijabetičari", veli liječnica.

- Pitamo se zbog čega u zadnje vrijeme stradavaju i mlađi ljudi, uvijek zdravi, u dobroj kondiciji, nepušači, pa čak i neki voditelji fitness centara. Zbog čega kod nekih od njih dolazi do teške pojave bolesti? Oni kada se razbole misle da su otporni. Takva mlađa osoba će i dalje biti aktivna, obaviti trening, neće se primiriti. Onda se dogodi da treći ili četvrti dan osjeti otežano disanje. Može se liječiti i kod kuće, ali se najčešće ne liječi, nego je i dalje aktivna, što može dovesti do naglog pogoršanja. Bez sumnje, novi sojevi razvijaju teže oblike bolesti, ističe ona.

Na pitanje o strukturi pacijenata po dobi, glavni tehničar odjela Roberto Licul veli da je u posljednje vrijeme u odnosu na prošlu godinu nešto manje starijih pacijenata, između ostalog i stoga što su stariji cijepljeni. 

Potpuno iscrpljene

- Sada je više mlađih ljudi hospitalizirano. U prošlom valu u bolnici nismo uopće liječili ljude u 20-im godinama, a sada ih ima, kao i onih u 30-ima, veli Licul.

Zadnjih desetak dana povećava se broj pacijenata u bolnici. Kako raste broj pacijenata na Covid odjelu, tako pristiže ispomoć i dodatno osoblje s drugih bolničkih odjela. Licul pojašnjava kako se nose s tako velikim brojem bolesnika.

- Sa svih bolničkih odjela došle su sestre na ispomoć, jer mi nemamo dovoljno sestara koje bi pokrile tako veliki broj bolesnika; u svakoj je smjeni po sedam sestara. One nose najteži teret posla, dale su najveći obol pandemiji. One su te koje pod zaštitnim odijelom daju terapiju, kisik, hrane bolesnike, presvlače, pružaju zdravstvenu njegu i obavljaju sve ostale potrebne poslove 24 sata na dan. Kada skinu zaštitno odijelo sa sebe, one su potpuno mokre i iscrpljene. To treba izdržati. To nije lako, naglašava Licul.

- Kada se pacijent uruši i kada hitno morate spašavati čovjeka, morate funkcionirati bez obzira na to kako se osjećate u tom skafanderu. To je naš posao, dodaje doktorica.

- Budući da su sestre povućene sa svojih odjela, one nedostaju na svojim dotadašnjim radnim mjestima. Netko je preuzeo njihov posao. Ono što su radile dvije ili tri sestre, sada radi jedna. S vremenom dolazi do premora, a samim time i usluga je u nižem obimu, jer ne može jedna pružiti ono što su prije radile tri sestre. Za sada nije smanjen obim usluga , ali ne može se s istim brojem ljudi davati dulje vrijeme puno više. Stoga se može očekivati i smanjenje bolničkih usluga u drugim dijelovima bolnice, smatra Licul.

Razgovaramo o mjestima na kojima su se zarazili njihovi pacijenti.

- Nisu krive terase i kafići kao mjesta zaraze. Nije problem biti na zraku, nego je pitanje ugroze zatvoren prostor. Kao mjesta zaraze česta su obiteljska okupljanja i radna mjesta. Ako radite u prostoru s klimom u kojem ne možete otvoriti prozore, onda su svi ugroženi. U radnom prostoru potrebno je prozračivanje i dezinfekcija. Puno je uredskih prostora u kojima to nije moguće, gdje se prozori ne mogu otvoriti, i to su potencijalna mjesta zaraze. Zadržava se aerosol u kojem može biti virus. U bolnicu nam dolaze iz takvih uredskih prostora ili se pak radi o obiteljskim kontaktima gdje stradavaju oni najstariji.

Znači li to da za desetak dana, nakon Uskrsa i obiteljskih okupljanja, možemo očekivati veći broj pacijenata u bolnici i pozitivnih na Covid-19? 

Biti na zraku

- Svatko želi vidjeti svoje i družiti se. Međutim, treba se zaštititi. Osim općepoznatih mjera, nakon svakog druženja u zatvorenom prostora treba izaći van, zračiti se na suncu i dublje disati, ventilirati pluća. To su najstarije mjere dezinfekcije - sunce, zrak, pranje ruku…, savjetuje liječnica.

Istra je relativno rijetko naseljena, a k tome mnogi ljudi žive u svojim kućama i stječu lažni dojam da su zaštićeni od zaraze pa su i opušteni, ne pridržavaju se toliko epidemioloških mjera, druže se i sastaju bez zaštite. Ali treba pripaziti, jer su se i u mnogim selima i manjim sredinama zaraza proširila zbog toga, upozorava liječnica. Presudno je za funkcioniranje cijelog sustava da se nakon uskrsnih blagdana broj oboljelih ne uveća u odnosu na mogućnosti liječenja u bolnici.

Povezane vijesti

• VIDEO/BOLNICE U ITALIJI PRETRPANE Pogledajte kako izgleda iz prve ruke. Ostanite doma da ne moramo gledati ovaj scenarij u našim bolnicama!
• VIDEO/Potresan video zaražene iz bolničkog kreveta: Jedva dišem kroz cjevčicu, KAO DA MI SE STAKLO LOMI U PLUĆIMA
• NESHVATLJIVO Pacijent u Zagrebu zatajio da je bio u žarištu epidemije! Bio na operaciji i dan kasnije se otkrilo da je pozitivan na koronavirus. Doveo u opasnost pacijente na intenzivnoj njezi, liječnike i medicinske sestre