Od raka debelog crijeva u Istri svake godine u prosjeku oboli 156 građana, među njima 92 muškarca i 64 žene, a umre ih čak stotinjak godišnje. Vodeći je to karcinom u Istarskoj županiji, kao i čitavoj Hrvatskoj, a odaziv na Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva mizernih je 20-ak posto!

Poražavajući je to rezultat preventivnog zdravstvenog programa koji se provodi već puno desetljeće. Novac iz ionako siromašne javne kase za zdravstvo bacamo u vjetar, ne odazivajući se na jednostavno, besplatno testiranje krvi u stolici, što zloćudnu bolest otkriva u ranoj fazi dok je izlječenje posve moguće. Upravo je startao četvrti ciklus pozivanja građana. Pozive na kućne adrese županijski je Zavod za javno zdravstvo upravo odaslao Istranima oba spola rođenima 1966., a slijede rođeni od 1962. do 1965. U naredne dvije godine obuhvatit će sve istarske građane rođene između 1945. i 1969. godine.

Rizik raste nakon 50. godine

- Naš je velik problem otkrivanje karcinoma u ranoj fazi, tu smo pali na svim mogućim ispitima. Odaziv na testiranje je jako loš, nismo ga uspjeli povećati svih ovih godina, unatoč svim mogućim medijskim aktivnostima, jer promicanje zdravlja ne ide bez medija. Visoko razvijene zemlje poduzimaju sankcije, građani snose posljedice ako se ne odazivaju na ovakve akcije koje organizira država. Karcinom nastaje iz polipa. Nekad je potrebno jako puno godina da se razvije zloćudna bolest. Upravo ovim testiranjem tragamo za golim okom nevidljivom krvlju u stolici i za svaki pozitivan test pacijenta šaljemo na kolonoskopiju, kaže dr. Olga Dabović-Rac, županijska koordinatorica provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva.

Istarski Zavod za javno zdravstvo (i) ovaj preventivni program provodi u suradnji s obiteljskim liječnicima i gastroenterolozima u pulskoj Općoj bolnici gdje se obavlja kolonoskopija. Na pitanje što su uzroci stalnog rasta broja oboljelih od karcinoma, dr. Dabović-Rac ističe da su to trendovi u čitavom svijetu, posljedica suvremenog načina života. Kronične nezarazne bolesti, u koje spadaju i zloćudne, multiuzročne su. Postoje faktori na koje ne možemo utjecati, kao što su dob, spol i nasljeđe, ali možemo na životne navike, od zdrave prehrane i fizičkih aktivnosti do redovnih sistematskih pregleda.

- Najveći rizični čimbenik je dob. Rak debelog crijeva najčešći je nakon 50. godine života, 90 posto otkriva se u toj dobnoj skupini. Ne treba zanemariti upozoravajuće simptome. Problemi s probavom, čudne senzacije, bolovi u trbuhu, gubitak na tjelesnoj težini, promjene apetita, umor, slabokrvnost mogu biti upozoravajući znaci, ali to je podmukla bolest i nekad prvi simptom može biti krvarenje iz probavnog trakta. Kod mlađih ne smijemo zanemariti nasljedne faktore. Ako je bilo oboljelih u bližoj rodbini svakako treba i puno ranije napraviti kolonoskopiju. Nasljednost je dokazana u 20-25 posto oboljelih, kaže epidemiologinja Dabović-Rac.

Besplatno testiranje, besplatni telefon

Važna novost je da se testirani u prethodnom ciklusu ne trebaju ponovno javljati, već će svake dvije godine dobiti kuvertu s materijalima za slanje uzoraka stolice. Upućeni na kolonoskopiju u dosadašnjim ciklusima neće više biti pozivani, ali moraju ostati pod nadzorom gastroenterologa. Svi ostali dobit će na kućnu adresu kuvertu s edukativnom brošurom i pozivom da se uključe u program. Nakon što građanin vrati potpisano pismo pristanka ili to potvrdi pozivom na besplatni telefon 0800-202-000 (radnim danima 12-15 sati), na kućnu adresu dobije kuvertu s materijalom za testiranje i uputama. (Duška PALIBRK)

Povezane vijesti

• ZDRAVSTVO DOŠLO DO RUBA Čak 39 ljudi možda ima rak i trebaju hitan pregled. Ne mogu ga dobiti
• Za socijalnu podršku i zdravlje 171,4 milijuna kuna: OD IDUĆE GODINE PREVENTIVNI PROGRAM RANOG OTKRIVANJA RAKA PROSTATE
• Program probira raka pluća u Hrvatskoj: Preventivni pregledi pušača starijih od 50 godina