Predsjednica liberalnog GLAS-a Anka Mrak-Taritaš iznimno je aktivna na političkoj sceni proteklih mjeseci. Po broju javljanja u Hrvatskom saboru na drugom je mjestu, pretekla je čak i Miru Bulja – iako nije postigla nemoguće nadmašivši Mariju Selak-Raspudić. Njezine aktivnosti nisu neočekivane jer liberalne stranke u Hrvatskoj iznimno slabo stoje te su podijeljene između vladajuće većine i opozicije.

- Hrvatski sabor otišao je na zimsku stanku uz dosta buke i bijesa. Kako ocjenjujete prvo polugodište desetog saziva i jesu li točne ocjene da je HDZ dominirao?

- Dominirale su žene, prije svega, i to je meni baš dobra stvar kad je ovaj saziv Sabora u pitanju. Naravno da je HDZ, kao najveća stranka u Saboru i stranka koja drži Vladu vidljiv i da se čini da dominira. To je zapravo normalno. Tim više što se dosta uspješno podvalila ona priča da je oporba razjedinjena, a valjda samo ako je ujedinjena nešto vrijedi.

Povjerenje birača

- A koliko vrijedi oporba, pa raspali su se SDP i HSS, prije toga i HNS? Da nema jedinstvene opozicije, svima je jasno.

- To je ideja koja nema veze niti sa stvarnošću niti s demokracijom. Kako i zašto bi stranke od daleko desno do daleko lijevo i sve između trebale biti kao jedan blok? Ali, čak i usprkos tome, zapravo smo često i dobro surađivali u oporbi. HDZ-ovi nasrtaji na Ustav, zakone, institucije i zdrav razum, kao i njihova potpuna nesposobnost da išta odrade kako spada, često su nas ujedinili neovisno o našim uobičajenim političkim razlikama. Primjeri obnove nakon potresa pa i statistike oko korona virusa pokazuju da se Vlada Andreja Plenkovića nije u stanju nositi niti s jednim zaista ozbiljnim poslom. I mislim da je saborska opozicija to dobro i jasno artikulirala.

- Pripadate „ženskom klubu“ Centra i GLAS-a?

- Od tri najaktivnija zastupnika u Saboru, iz mog Kluba Centra i GLAS-a dolaze dvije zastupnice i ja sam zadovoljna kako smo odradile naš dio posla i pokazale da povjerenje koje su nam dali građani shvaćamo ozbiljno. Ali da se vratim na početak – ovim sazivom dominiraju žene. Od desnih do lijevih stranaka, iako nas je puno manje od muških kolega, sadržajem, kvalitetom i trudom u ovom sazivu odskaču zastupnice. Da se muški kolege ne uvrijede, i među njima ima zaista sjajnih zastupnika, ali moje je mišljenje i dojam da ovaj saziv nose zastupnice. To je u Hrvatskoj novost i mislim da će dobro utjecati na našu zemlju.

- Jesu li Vas pozvali da se, kao primjerice Silvana Hrelju iz HSU-a, priključite saborskoj većini?

- Ne. Nije bilo takvih pokušaja ni u kojem obliku. Mislim da ja nisam na takvim popisima pa nitko ni ne pokušava. Ja sam svoj stav o takvoj vrsti prelaska i izdaje povjerenja birača jasno i glasno pokazala kad se moja bivša stranka raspala i jedan dio priključio HDZ-u. Moji kolege i ja odlučili smo se za teži put, krenuli od nule, ali čistog obraza. I evo nas, još uvijek smo tu i naš GLAS se čuje. A za razliku od nekih drugih, možemo se bez srama pogledati u ogledalo. Bila sam tada ponosna zbog toga i još uvijek sam ponosna. S time da se tu ne treba ni puno zavaravati. Plenković ima sasvim solidnu većinu u Saboru, kako onih koji se vide na terenu, tako i još koju rezervu na klupi.

- SDP, na čijoj ste izbornoj listi izabrani, raspao se u dva kluba. Vi niste ni u jednom, ali kako komentirate taj debakl socijaldemokracije?

- Izabrana sam na koalicijskoj listi sedam stranaka koje su zajedno izašle na izbore. SDP i moja stranka GLAS bili su dvije od tih sedam stranaka. Što se SDP-a tiče, ja ne bih bila tako oštra u svojoj procjeni situacije koja im se dogodila i nazivala to debaklom socijaldemokracije.

- Kako biste Vi to ocijenili?

- Tamo je očito dulje vrijeme vladao neki problem među ljudima, na osobnoj razini, i to ih je sprečavalo u tome da se fokusirano i koncentrirano bave politikom. Peđa Grbin povukao je riskantan potez, saborski klub SDP-a se raspolovio, osnovan je novi klub Socijaldemokrata koji najavljuju i novu stranku. Ne volim brzati sa zaključcima i ocjenama prije nego se neke stvari završe. Ako iz ove situacije proizađe to da u SDP-u zavlada mir, a da se na sceni pojavi još jedna socijaldemokratska stranka s ozbiljnim ljudima i politikama, onda to neće biti debakl socijaldemokracije u Hrvatskoj. Podsjećam vas da od pred nekoliko dana i SDP i Socijaldemokrati imaju po jednog potpredsjednika Hrvatskog sabora, jer se radi o dva najveća opozicijska kluba u Saboru.

- Liberalne stranke trenutačno slabo stoje kod birača, barem sudeći po rejting anketama. HSLS ne spašava savez sa HDZ-om, a ni GLAS, HNS i Reformisti ne uživaju povjerenje birača. Slabo ide i IDS-u. Je li vrijeme za okupljanje liberala u neku platformu, međustranački savez, možda bez HSLS-a?

- Činjenica, koju mislim da nitko ne osporava, je da u Hrvatskoj ima puno liberalnih stranaka, ili barem onih koje se takvima smatraju. Isto tako, niti jedna od njih, osim IDS-a čija podrška je koncentrirana u jednoj županiji, ne može ni blizu biti sigurna da će nakon izbora 2024. i dalje biti parlamentarna stranka. Tu se onda samo od sebe nameće pitanje može li se to promijeniti i kako.

Budućnost liberalizma

- Pa da se okupite, stvorite platformu koja ne mora biti stranka?

- Logični odgovor je da treba sjesti oko istog stola i vidjeti jesu li stvari koje nas povezuju dovoljno snažne u odnosu na ono što nas razlikuje. Ne mislim da će ikada doći do nekog većeg ujedinjavanja na liberalnoj sceni, niti mislim da je to potrebno. Ali ono što sam sigurna je da bi neka vrsta suradnje, uključujući i na izborima, veselila naše birače i vjerojatno donijela dodatnu podršku u odnosu na ono što svaka od naših stranaka trenutno ima. Mislim da bi isključivanje bilo koga unaprijed, na samom početku takvog procesa, bila pogrešna odluka. Nemojte zaboraviti da iza nas, javnosti poznatih lica, u strankama ima i mladih ljudi koji su tek na počecima svojih političkih karijera. Iz primjera vlastite stranke GLAS-a, znam da mladi u liberalnim strankama puno komuniciraju i imaju velike planove za budućnost liberalizma u Hrvatskoj. Možda je vrijeme da od njih nešto naučimo.

- U trenucima krize zbog pandemije, državna intervencija spasila je radna mjesta. Kako bi to učinile liberalne stranke, od raznih neovisnih liberala čujemo da se država ne smije miješati u biznis i slično?

- Da, liberali smatraju da bi se država što manje trebala miješati u ekonomske odnose. Zapravo, u bilo kakve odnose. Liberalna država daje okvir, ona u tom smislu mora biti snažna da bi osigurala da taj okvir funkcionira, i to za sve jednako. Ali, ona se ne smije previše petljati u svakodnevni život, niti u vaš posao, niti u to koga volite, na primjer. Dok god poštujete okvir, a sloboda pojedinca je taj osnovni okvir, dotle ste slobodni činiti ono što mislite da je najbolje za vas. S idejom da mi se država ne miješa u posao, ruku pod ruku ide i ideja da joj neću doći plakati za pomoć čim nešto krene u krivo. To je ukratko ta liberalna ideja.

- Sve je to „štimalo“ do korone?

- Ali, i to je sad jedan veliki ali, situacija s koronom nije situacija u kojoj je netko loše poslovao, a država pomagala. Ovdje je izravno ili neizravno ljudima zabranjeno ili ograničeno da rade. Neki poslovi se još uvijek, gotovo dvije godine nakon izbijanja pandemije, uopće ne mogu raditi, na primjer noćni klubovi. I mislim da tu onda i pomoć države ima smisla, jer to i nije pomoć nego kompenzacija nečega što ste sami ograničili. Ako nekome naredim da ne smije otvoriti kafić ili da u autobus koji prima 50 putnika smije smjestiti njih 15, onda sam mu izravno onemogućila slobodan rad i to na neki način imam obavezu nadoknaditi.

- Kako komentirate skupljanje potpisa za referendum protiv covid potvrda. Ima li Most šanse za uspjeh ili će proći kao Hrvatski suverenisti kojima nije uspjelo oko eura?

- O tome je najbolji komentar neki dan u Saboru dao Nikola Grmoja, ne znajući da je mikrofon pokraj kojeg sjedi uključen – ovo smo loše napravili, sve smo okrenuli protiv sebe. I to je zaista tako. Kad u neki politički posao krenete populistički skupljajući bodove, pri tome još koristite jednu vrlo osjetljivu temu koja građane boli, onda se vrlo lako dogodi da vam takvo ponašanje eksplodira u lice. I mislim da se upravo to dogodilo Mostu.

- Dogodilo se i to da hrvatski građani ne vjeruju liječnicima, znanosti, stručnjacima...

- Pri tome, glavni hrvatski problem je niska procijepljenost. Da mi imamo 70, 80 posto cijepljenih onda ni covid potvrde ni ništa od ovoga o čemu raspravljamo ne bi bilo tema na način kako je to sada. A glavni krivac za to su Stožer, Vlada i HDZ. Oni su potpuno sami odlučili voditi ovaj proces oko korone, bez da su ikoga slušali. Oporba već dvije godine daje konstruktivne savjete i prijedloge, ali to se odbija kao od teflon-tave. Pa kad je tako, onda neka sami preuzmu i odgovornost za to da smo među najgorima po cijepljenju i imamo među najvišim stopama smrtnosti u svijetu. A u takvoj situaciji, jasno je da će se pojaviti i populistički pokušaji skupljanja bodova na nečemu što je u biti jedna velika tragedija.

Izjave predsjednika

- GLAS nije prisutan u Istri (osim kroz vikendicu Vesne Pusić), ali često ste surađivali i išli zajedno na izbore. Kako gledate na njihovu budućnost nakon što su izgubili „pola Istre“ na lokalnim izborima?

- Prvo, ovo da je IDS izgubio „pola Istre“ mora biti pod debelim navodnicima, jer ja baš nemam dojam da je zaista tako. Koliko se sjećam, župan Boris Miletić je u prvom krugu izbora dobio veći postotak glasova nego, na primjer, zagrebački gradonačelnik Tomašević. Istovremeno je lista dobila natpolovičnu većinu u županijskoj skupštini. IDS je izgubio četiri grada, najveći od njih je Pula i tu trebaju vidjeti kako će se prema tome postaviti na idućim lokalnim izborima. Što se naše suradnje tiče, ona je već dugo godina dobra, izvrsna.

- Kako Vama, s iskustvom kojeg imate, izgleda današnji IDS?

- IDS je ozbiljno posložena i organizirana stranka, ima puno kvalitetnih ljudi - od najmanjih općina u Istri do saborskog kluba i Europskog parlamenta. S IDS-om je vrlo lako surađivati, oni znaju što hoće, što je moguće i njihova riječ vrijedi više od potpisa kod javnog bilježnika mnogih drugih. I ja to cijenim. Naravno da, kad ste negdje trideset godina na vlasti, ljudima dosadite, to je normalno, čak i ako ste dobri. Zato su se mjestimice i građani Istre odlučili dati šansu nekima drugima. Vidjet ćemo kako će to na kraju izgledati, ali moram reći da iz moje perspektive postoji razlog zašto je Istra primjer dobro razvijene regije kojom se dobro upravlja. Pod istim zakonima, s istim uvjetima kao u ostatku Hrvatske, Istra je odskočila u svakom pogledu. Da se Hrvatskom tako upravljalo u posljednjih 30 godina, možda ne bismo danas bili zadnji u svim usporedbama, zajedno s našim vjernim prijateljicama Bugarskom i Rumunjskom. Mislim da je taj uspjeh Istre uvelike zasluga IDS-a.

- Zajedno ste – SDP, GLAS, HSS, IDS – podržali Zorana Milanovića za predsjednika Republike. Da li bi GLAS i Vi osobno to i danas učinili?

- Predsjednik Milanović rado koristi svoju javnu vidljivost da bi ukazivao na probleme ili komentirao važne događaje. Često iznosi stavove koje se drugi ne usude i daje prostora temama koje inače ne bi dobile zasluženu pažnju. Nažalost, događa se i da pretjera ili reagira neprimjereno. Jedna od takvih situacija je i reakcija na genocid u Srebrenici i ratni zločin nad obitelji Zec. Kod takvih tema moramo zadržati svijest o tome da se radi o tragičnim događajima naše prošlosti, da relativizacija ili manjak poštovanja nisu poruke koje trebaju dolaziti s najviših mjesta.

- Slažete se da je pretjerao u nekim izjavama?

- Naš stav je da nema manjih i većih genocida i da slučaj obitelji Zec ima posebno simboličko mjesto jer je zločin počinjen uz pokroviteljstvo i zataškavanje državnih organa. Niti osobni okršaji s pojedincima uz, budimo iskreni, ružne riječi ili fraze, nisu dio stila koji bih ja povezivala s funkcijom predsjednika Republike. Ali kao što ga nismo preko noći odlučili podržati, za to smo imali dobre i jake razloge koji i dalje važe, tako ga se nećemo preko noći niti odricati. Mandat traje još tri godine i na pitanje hoćemo li ga podržati ili ne odgovorit ću vam kad dođu izbori, ako se Zoran Milanović uopće odluči kandidirati. A tu odluku donijet ćemo na temelju svih pet godina i djela i riječi, kako onih s kojima se slažemo, tako i onih s kojima se ne slažemo.

- Je li Milanović doista prešao na desnu stranu šanka u političkoj krčmi – ili jednostavno predstavlja glas većine bez hipokrizije?

- Ne vidim nikakvu logiku u tome da pređe na desnu stranu. On je izabran glasovima ljevice, lijevog, a vjerojatno jednim dijelom i desnog centra. Da biste postali predsjednik Republike morate zahvatiti u široko biračko tijelo, svakako uključujući centar. Ja ne vidim šansu da netko na krilima desnice osvoji izbore. Pa to su shvatili i HDZ i Andrej Plenković koji se od početka pozicionira snažno centristički, odmičući se od desnice, za razliku od svog prethodnika Tomislava Karamarka.

Menstrualno siromaštvo

- Desnica ne može jamčiti mandat na Pantovčaku ili u Banskim dvorima?

- Taj prostor naprosto nema dovoljnu snagu da bi osigurao dovoljan broj glasova za bilo kakav ozbiljni politički rezultat. A osim toga, ta desnica će, u to sam sigurna, imati svog kandidata ili kandidatkinju i njihovi simpatizeri će na kraju najveći broj glasova dati upravo njemu ili njoj.

- Kakvi su Vaši daljnji planovi kroz ovaj mandat u Saboru?

- Imam još jako puno posla. Na saborskom dnevnom redu je cijeli niz mojih prijedloga od kojih neki još nisu ni raspravljeni, a neke je HDZ odbio, ali ja neću samo tako odustati od njih. Jedan od tih prijedloga je smanjenje PDV-a na menstrualne potrepštine, uloške i tampone, s 25 na 5 posto. Problem menstrualnog siromaštva je ozbiljan problem koji su prepoznale mnoge zemlje svijeta i protiv njega se bore, između ostaloga, i smanjenjem poreza. HDZ nije imao sluha za tu ideju, ali ja od nje neću odustati i čim to bude moguće po saborskom Poslovniku, prijedlog opet upućujem u proceduru.

- Što konkretno predlažete?

- Vezano uz to, predložila sam i da se u školama i na fakultetima osiguraju besplatni ulošci i tamponi, kroz prijedlog zaključka Sabora i kroz amandmane na proračun. I te amandmane je HDZ odbio, ali ni to im neću tako lako pustiti. Ono što me posebno zasmetalo je da su odbili moje prijedloge da se za sve kliničke bolničke centre u Hrvatskoj nabave uređaji za intraoperativnu radioterapiju. To je uređaj kojim se još za vrijeme operacije odradi zračenje i time se bitno skraćuje oporavak i smanjuje potreba za dolaskom na zračenja kasnije. Uglavnom se koristi kod operacija raka dojke, ali se primjenjuje i kod drugih karcinoma. Od pet KBC-a u Hrvatskoj, ima ga samo jedan i to od nedavno. Ta investicija bila bi ukupno 20 milijuna kuna, ali i to je HDZ-u bilo previše. Imam i prijedlog da se u školama zaposli dovoljan broj psihologa, tu smo ispod standarda koje smo sami propisali, a korona je u tom smislu donijela ozbiljne dodatne probleme svima pa tako i djeci i mladima. Naravno, ići ću i s novim prijedlozima.

- A potres, na njega smo skoro zaboravili?

- Nastavit će se i tema obnove nakon potresa, koja je bez dvojbe najveća sramota ove Vlade. Uvijek pokušavam predlagati stvari koje su konkretne, provedive i na korist ljudima i tako ću i dalje raditi.

Povezane vijesti

• CJELODNEVNA RASPRAVA O MIROVINSKOJ REFORMI završila u mirnijem tonu
• VERBALNI OKRŠAJ PLENKOVIĆA I GRBINA zbog stanja u pulskom brodogradilištu
• OPORBENA ČELNICA KOJOJ SE VJERUJE - ANKA MRAK TARITAŠ: Hrvatska sve više sliči na light verziju Vučićeve Srbije