Nakon predsjednika Zorana Milanovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, svoje zaključke o ratu i miru u Ukrajini i poziciji Hrvatske sudu javnosti je izložio i SDP.

Socijaldemokrati, dakle, nisu smatrali da je dovoljno to što je, poslije telefonskog razgovora s premijerom Plenkovićem, stavove o ovim temama predstavio Milanović, njihov predsjednički kandidat koji je prije dva mjeseca na izborima pobijedio dobivši u drugom krugu čak 75 posto glasova.

SDP želi imati zasebnu platformu o Ukrajini i daljnjem tijeku rata i već to je značajna politička činjenica.

Usklađeni s protivnikom

Sadržaj zaključaka što ih je usvojilo Predsjedništvo SDP-a otkriva i zašto najjača oporbena stranka jednostavno nije stala iza Milanovićevih pet točaka. Vjerojatno bi svaka objektivna analiza pokazala da je SDP, kada je o Ukrajini riječ, danas bliži stajalištima Vlade, odnosno dokumentu što su ga, s izuzetkom Mađarske, prihvatile države članice Europske unije nego onom što zastupa Milanović.

Temeljna je teza predsjednika Republike da je "postizanje mira u Ukrajini u interesu Republike Hrvatske i stoga treba prihvatiti svaku inicijativu koja tome pridonosi." Prilikom nedavnog posjeta Sloveniji, Milanović je ocijenio da će pregovori Rusije i SAD-a o Ukrajni "možda rezultirati nepravednim i gorkim mirom, ali i taj mir je bolji od rata".

Naravno da se on ne bi protivio eventualnom mirovnom sporazumu koji bi bio pravedan za Ukrajinu, uključivao povlačenje Rusa s okupiranog područja, ali njemu to, kao ni, recimo, američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, nije primarno. SDP, međutim, u svojim zaključcima, koje su oblikovali predsjednik Siniša Hajdaš Dončić i predsjednik stranačkog Savjeta za vanjsku politiku Ivan Grdešić, ima izraz "pravedan i trajan mir", koji je identičan formulaciji iz teksta zaključaka 26 članica EU-a za koje je i Plenković glasovao.

Nadalje, Milanović je uvjeren da Uniju nitko o Ukrajini neće ništa pitati, zbog toga se "ne osjeća ni dobro ni loše", ravnodušan je. No, SDP se zalaže za to da se "u budućoj fazi implementacije mirovnih rješenja uključe i europske države", što je istovjetno Plenkovićevom pristupu.

"Sankcije protiv Rusije treba nastaviti kako bi poruka podrške Ukrajini ostala snažna", navodi se u SDP-ovim zaključcima, a "daljnje sankcije" su i u papiru EU-a koji je Plenković podržao.

Milanović, pak, iz svoje suverenističke perspektive naglašava da "niti jedna financijska odluka ne smije štetiti standardu građana Republike Hrvatske, što se odnosi i na odluke o sankcijama".

Nema nikakve dvojbe da su u kontekstu trenutačno najkrupnijeg međunarodnog problema, koji je predmet intenzivnih društvenih rasprava u Europi, pa i svijetu, socijaldemokrati usklađeniji s glavnim političkim protivnikom Plenkovićem nego s predsjednikom Republike koji je izabran kao kandidat SDP-a.

Priča po svom

Hajdaš Dončić, razumljivo, neće to nikad priznati i ističe da se ne prilagođava ni Pantovčaku ni Banskim dvorima.

– SDP ima vlastite stavove, a kakve imaju predsjednik i premijer, to je njihova stvar. Može se razgovarati jedino o tome hoće li predsjednik ili premijer misliti slično nama, a to ćemo kasnije analizirati. SDP prvi, a ne drugi. SDP je samostalan politički subjekt i ja pričam po svom, rekao nam je predsjednik SDP-a.

Kada je i prije desetak dana Milanović saborske zastupnike praktično javno pozvao da odbiju zahtjev Državnog odvjetništva da se Josipu Dabri imunitet skine i za određivanje pritvora, SDP je postupio suprotno, a Hajdaš Dončić izjavio je da je "centrala SDP-a na Ibleru, ne na Pantovčaku niti na Markovu trgu".

Istina, nije SDP ni u mandatu Peđe Grbina uvijek slijedio predsjednika Republike pa je, primjerice, 2022. podržao u Saboru članstvo Švedske i Finske u NATO savezu, čemu se Milanović oštro suprotstavljao bez jamstva Hrvatskoj da će biti promijenjen izborni zakon u BiH.

S druge strane, SDP je prihvatio Milanovićev negativan stav o hrvatskom sudjelovanju u vojnim misijama pomoći Ukrajini, EUMAM-u i NSATU-u.

Budući da se, zbog nepostojanja potrebne dvotrećinske većina, o potonjoj još nije niti glasovalo, upitali smo Hajdaša Dončića je li, u svjetlu svježih SDP-ovih zaključaka, njegova stranka možda sada spremna dići ruku za NSATU, u sklopu kojeg bi nekoliko časnika HV-a bilo stacionirano u njemačkom Wiesbadenu.

– Hrvatska nema alternativu EU-u i NATO-u. Ja sam i za zajedničku europsku obrambenu politiku, stvaranje vojno-industrijskog klastera. Mogao bih podržati i odlazak pripadnika HV-a kao mirovnih snaga u Ukrajinu, ali isključivo ako bi se o tome suglasilo 27 članica Europske unije i Rusija, a to se gotovo sigurno neće dogoditi.

Što se NSATU-a tiče, o toj NATO-voj aktivnosti SDP još uvijek nema pozitivno stajalište, čekamo da se raščiste odnosi između Amerike i Rusije i Amerike i Unije, zaključuje Hajdaš Dončić.

Dok on, znači, ne zatvara vrata mogućnosti da Hrvati u ulozi mirovnjaka budu razmješteni u Ukrajini, Milanović je, kao vrhovni zapovjednik, prošli tjedan još jednom rezolutno odbacio bilo kakav hrvatski vojni angažman u toj državi. Plenković se o ovom nikad nije precizno izjasnio.