PREDSJEDNIČKI IZBORI
Gotovo sučeljavanje kandidata na HRT-u. Donosimo ključne detalje
(Screenshot HRT)
Na HRT-u se večeras odvija jedino predizborno sučeljavanje kandidata na osmim izborima za predsjednika Republike Hrvatske.
Sučeljavanje vode Zrinka Grancarić i Branko Nađvinski, a urednica emisije je Ana Jelinić. Emisija bi trebala trajati oko dva sata i 15 minuta.
Sučeljavanje možete pratiti uživo:
Uvodne riječi
Bulj: Saborski sam zastupnik i gradonačelnik Sinja. Jedan sam od vas. Autentičan sam i bio sam na braniku domovine, kao mladić sam otišao u Domovinski rat. Poslije toga sam bio profesionalni časnik. Uvijek sam bio na braniku domovine i kasnije, kad se naše generale lociralo, transferiralo i uhićivalo, kad je bila korona kriza, bio sam jedini gradonačelnik koji nije uveo covid potvrde.
Jonjić: Našoj je domovini potrebno ozbiljno vodstvo. Ne trebaju joj cirkusanti, dezerteri, vojni bjegunci, ni trgovački putnici, nego ljudi koji su kadri Hrvatsku povesti u budućnost, vratiti je kršćanskim korijenima i osloboditi je jugoslavenskog balasta koji nas tišti.
Kekin: Vrijeme je da se udružimo u savez za zdravu Hrvatsku. Zdravu od korupcije i zdravih institucija. Većina nas se slaže oko važnih stvari. Kad sam u fokus stavila temu otimačine zdravstvenog sustava, doživjela sam lavinu napada da bi me se ušutkalo. Mene se ne da ušutkati. Borit ću se protiv onih koji otimaju zajedničko dobro. Bit ću vaš glas.
Lozo: Dragi moj hrvatski narode. Pozivam vas da pokrenemo Hrvatsku u novom smjeru. Pozivam sve gospodarstvenike, privrednike i intelektualce, studente i radnike, pokrenimo se zajedno i krenimo u novu Hrvatsku. Počinje novo hrvatsko proljeće.
Milanović: Jedan od velikih lidera hrvatskog naroda 20. stoljeća je rekao poslovicu "kad se veliki tuku, mali idu pod stol". Ne bih se potpuno složio s tim, ali kad se događaju krupne stvari oko nas, vrijeme je da se saberemo i da nas ne vode emocije i potrebe da se nekome dopadnemo. Jedino je nama stalo do naše zemlje Hrvatske, a drugima smo statistička činjenica.
Primorac: Moj životopis je stručan i znanstven. Htio bih da večeras svjedočimo tu novu Hrvatsku, a ne onu u kojoj je vrijeđanje postalo normalno. Hrvatska koja ne svjedoči istinu i uljuđenost ne može opstati.
Selak Raspudić: Izazovna vremena trebaju čvrste lidere. Ja sam u utrku ušla potpuno sama kao nestranačka osoba. Mnogima sam pogledala u oči, oni vjeruju u promjenu. Neka naša Hrvatska konačno politički prodiše.
Tokić Kartelo: Evo nas sedam superjunaka sa supermoćima protiv superzlikovca. Sličan sam s Milanoviću u smislu da smo ista generacija i da uživamo u životu.
O tragediji u Prečkom
Kandidati su na početku sučeljavanja upitani za tragediju u OŠ Prečko, svi su redom izrazili sućut obiteljima stradalih. Bulj je spomenuo je ilegalne migrante, rekavši da treba poraditi na sigurnosti Hrvatske. Jonjić je rekao da je problem i na duhovnoj razini a Kekin kako moramo početi graditi sigurnije društvo za našu djecu kroz jaki zdravstveni, obrazovni i socijalni sustav.
Branka Lozo je ustvrdila kako je škola drugi dom, u kojem djeca moraju biti sigurna i zaštićena, a Milanović kako je sada vrijeme za raspravu kako podići sigurnost u društvu, ali ne predugu. Primorac kaže da ranjena učiteljica mora dobiti najviše hrvatsko odličje, a Selak Raspudić da je neprihvatljivo da je ovo bila cijena da se nešto u društvu počne mijenjati.
Na pouke iz ovog slučaja poziva i Tokić Kartelo.
Predstavljanje kandidata
Sučeljavanje su otvorila uvodna obraćanja, kandidati su imali 40 sekundi da biračima predstave zašto smatraju da su upravo oni najbolji izbor za predsjednika države.
– Ja sam se kandidirao. Saborski sam zastupnik, gradonačelnik Sinja. Jedan sam od vas, autentičan. Cijelo sam vrijeme bio na braniku Domovine. Kad je bilo najteže, otišao sam kao mladić u Domovinski rat, a poslije sam 18 godina bio profesionalni časnik, poručio je u uvodnom predstavljanju Miro Bulj.
I nakon toga je, dodao je "ostao na braniku istinskih vrijednosti – kad se kad se u pitanje dovodio Domovinski rat, kad se naše generale lociralo, uhićivalo i transferiralo. Dodao je kako je on bio jedini gradonačelnik koji nije COVID potvrde.
– U ovim složenim, zapravo dramatičnim trenucima u kojima se nalazi cijeli svijet, našoj je domovini potrebno odgovorno i ozbiljno vodstvo. Ne trebaju joj cirkusanti, ne trebaju joj krivotvoritelji vlastitih biografija, ne trebaju joj dezerteri i vojni bjegunci, ne trebaju joj trgovci niti trgovački putnici i zastupnici kojekakvih stranih kompanija nego joj trebaju ljudi koji su kadri povesti Hrvatsku prema budućnosti, dakle koji su kadri Hrvatsku vratiti njezinim izvornim korijenima, dakle hrvatskim i kršćanskim korijenima.
Pritom je osloboditi jugoslavenskog i komunističkog balasta koji nas tako teško tišti sve do današnjeg dana, kazao je kandidat Tomislav Jonjić.
Vrijeme je da se udružimo u Savez za zdravu Hrvatsku. Hrvatsku zdravu od korupcije, zdravih institucija. Hrvatsku u kojoj svatko ima pravo na dostojanstven i dobar život. Većina nas slaže se oko važnih stvari, unatoč našim razlikama.
Kada sam u fokus javnosti stavila temu otimačine i pljačkanja iz zdravstvenog sustava, doživjela sam lavinu napada. Zašto? Da bi me se ušutkalo. Ja vam obećavam, mene se ne da zastrašiti i ne da me se ušutkati. Oči u oči, argumentirano, činjenicama. Borit ću se protiv onih koji otimaju naše zajedničko dobro. Bit ću vaš neustrašiv glas, predstavila se kandidatkinja Ivana Kekin.
– Dragi moj hrvatski narode, pozivam vas sve da se zajednički udružimo i pokrenemo Hrvatsku u novom smjeru. Pozivam sve gospodarstvenike, poljoprivrednike, intelektualce, domoljube svih vrsta – branitelje, umirovljenike, radnike, studente. Pokrenimo se zajedno. Krenimo u novu Hrvatsku. Kreće novo Hrvatsko proljeće, poručila je Branka Lozo.
– Jedan od velikih lidera hrvatskog naroda i hrvatske politike je rekao jednu poslovicu: kada se veliki tuku, mali idu pod stol. Ne bih se potpuno složio s tim, ali kada se događaju krupne i dramatične stvari oko nas i u našoj neposrednoj blizini vrijeme je da se saberemo, da odluke donosimo promišljeno, da nas ne nose emocije, pomodarstvo ili potreba da se nekome dopadnemo i da budemo svjesni da je naša zemlja – naša zemlja i da je jedino nama, ali jedino nama – stalo do naše zemlje Hrvatske, a da smo svima drugima statistička činjenica. Za Hrvatsku, još pet godina, izjavio je Zoran Milanović.
– U ovom kratko vremenskom periodu ne bih govorio o mom životopisu koji je poslovan, koji je znanstveni, koji je stručni na tri kontinenta, ali bih iskoristio ovaj trenutak i kolegi Bulju, Jonjiću, kolegici Kekin, Lozo, Milanoviću, Raspudić, Tokić Kartelu, rekao da zapravo da večeras svjedočimo tu novu Hrvatsku, uljuđenu, civiliziranu Hrvatsku. Hrvatsku koja je u zadnje vrijeme došla u poziciju da je vrijeđanje postalo normalno, bez argumenta.
Hrvatsku koja je puna laži, Hrvatska koja ne svjedoči istinu, a Hrvatska koja nije istina i koja nije put u budućnost, ona ne može kao takva ostati. Nek bude večeras taj primjer ovdje, rekao je tijekom predstavljanja kandidat Dragan Primorac.
– Složit ću se da izazovna vremena zahtijevaju čvrste liderice. Za razliku od ove dvojice junaka, ja sam u ovu utakmicu ušla potpuno sama. Ušla sam kao nezavisna i nestranačka osoba, punog srca, bez želje da dižem nekakav stranački rejting.
Tijekom kampanje mnoge sam od vas u Hrvatskoj pogledala u oči i vidjela da i vi kao i ja želite promjenu i vjerujete u promjenu. Oni nas uvjeravaju da promjena nije moguća. Pokažimo im zajedno na ovim izborima koliko su nas podcijenili i neka naša Hrvatska konačno politički prodiše, poručila je uvodno Marija Selak Raspudić.
– I evo nas pred cijelom javnošću. Sedam superjunaka sa supermoćima protiv superzlikovca. S tim da smo oštećeni na neki način dok Bulj lovi imigrante. Jonjić i Lozo su se teleportirali 1915. Gospođa Kekin je u crvenom sa svojim demonima.
Gospodin Primorac, zbog njega se Tuđman okreće u grobu. A Marija, krhka Marija, s jakim srcem, koja mi čuva ovaj desni bok, je s mislima za izbore u petom mjesecu. Sličnosti koje imam s gospodinom Milanovićem su da smo ista generacija i da uživamo u životu, rekao je u uvodnom predstavljanju Niko Tokić Kartelo.
Obrambena politika i sigurnost
1. Odobravate li slanje hrvatskih vojnika u misiju NSATU u Njemačku ili odlazak na teritorij Ukrajine ako dođe do mirovnog sporazuma?
– Hrvatski vojnik na hrvatsku granicu. Brinuti o sigurnosti hrvatskih građana. Šuplja nam je granica. Schengen ne postoji, vidite da Italija ima vojsku na granici, a nama migranti prolaze kao kroz šupalj sir. Ja sam protiv slanja hrvatskih vojnika u bilo koju misiju, da hrvatska sirotinja ide ratovati i ginuti za tuđe interese, odgovorio je Miro Bulj. Dodao je kako se zalaže za vraćanje vojnog roka. Vremena su nesigurna, naoružava se i "srpski svet" – imamo ugroze i trebamo zaštititi sigurnost naših granica, kazao je dodavši kako su ga zbog poziva na zaštitu granica – ismijavali.
Tomislav Jonjić je kazao kako su hrvatski vojnici ranije sudjelovali u vojnim misijama i pothvatima. Apsolutno otklanjanje hrvatskog vojnog angažmana izvan Hrvatske – zapravo je u protimbi s našim članstvom u NATO-u.
Kad smo stupili u NATO, dobili smo sigurnosni kišobran od kojega profitiramo. Tome treba platiti cijenu i treba participirati u misijama. Kao predsjednik bih se apsolutno protivio da harvatski vojnici odlaze u Ukrajinu, ali ne bih pravio paradu od "dva časnika koja su trebala otišli u Njemačku", kao što je napravio Zoran Milanović kako bi profitirao, radi izbora koji slijede, dodao je.
Ivana Kekin smatra kako u ovom geopolitičkom trenutku – hrvatski vojnici ne trebaju ići u Ukrajinu. Mi Ukrajini trebamo biti na pomoći i jesmo, u vojnoj opremi i humanitarno. Spomenula je kako se radi o tri godine rata i da treba razmišljati na način da se dođe do pregovora o miru – i da treba vidjeti kakav će to mir biti.
Podsjetila je kako je to važno za EU na čijim su granicama i Rusija i Ukrajina – kako bi se prevenirali eventualni budući ratovi koje bi Putin u svojoj viziji carske Rusije mogao pokretati.
– Ako govorite o opciji u kojoj je u Ukrajini zavladao mir i hrvatske vojnike tamo – nažalost moram izraziti skepsu. Želim da Ukrajina dobije svoj mir, da prestanu stradavanja, ali kad i kako – treba vidjeti, kazala je Branka Lozo.
Kao kandidatkinja za predsjednicu načelno je "da Hrvatska ispunjava obaveze unutar NATO-a, ali ne podržava slanje hrvatskih vojnika u vojne misije". Dodala je kako je Hrvatska jedina zemlja koja je do prije nekoliko desetljeća ratova – i to je za Hrvate dovoljno, zaključila je.
– Odgovor na vaše hipotetsko pitanje, jer o tome nitko odluku nije donio je – "ne", odgovorio je Zoran Milanović. Dodao je kako je kao premijer i predsjednik dva puta, "nažalost – donosio odluke o povlačenju hrvatskih vojnika iz pogibelji.
Hrvatski vojnici, nastavio je – "nisu nikad bili ni u jednoj borbenoj misiji, pa ni u Afganistanu, jer je njihov mandat bio definiran kao neborbeni". Naglasio je odluke o povlačenju naših vojnika iz Sirije i Afganistana donio "prije izbijanja kaosa, iz situacije koju nismo u stanju kontrolirati".
"Ovo sada je samo gore. RH ima obaveze u NATO-u ali ni u kojem slučaju to ne podrazumijeva uskakanje u pomoć državama koje nisu članice Saveza, dodao je Milanović zaključivši kako je "dužnost predsjednika prema Ustavu "da brine o neovisnosti i teritorijalnoj neovisnosti Hrvatske. Ta obveza i dužnost je jasna, i ja je se držim".
Dragan Primorac je ustvrdio da se velikosrpska agresija ne bi dogodila da je Hrvatska bila članica NATO-a. Dodao je kako je "potpuno razumljivo zašto je Milanović napravio toliku gužvu oko dva časnika koja su trebala ići u Njemačku".
Smatra da je time napravljena šteta Hrvatskoj, ali da se radi i o zastrašivanju. Na to mjesto, dodao je – "dolaze svi predstavnici svih drugih država". Dodao je kako je Milanović u Afganistan poslao više od tisuću vojnika i da su bili uključeni u vojne operacije jer su piloti helikoptera bili unutar radnih područja."
Smatra da je Hrvatskoj učinjena šteta jer se NATO pita: Je li Hrvatska partner?. Primorac je poručio je da on kao hrvatski predsjednik "nikad neće dopustiti da hrvatski čovjek ratuje na tuđem teritoriju".
– Mene kao predsjednicu i vrhovnu vojnu zapovjednicu NATO zanima isključivo zanima u kontekstu Hrvatske i koliko znači hrvatskoj sigurnosti. Isto tako, ovo pitanje nikad nije konkretno postavljeno.
Ono je od hipotetskog postalo stvarno jer je to htio Zoran Milanović, kako bi stvorio privid da se naši dečki šalju da ginu u Ukrajinu – da bi politički profitirao. Kao odgovorna vrhovna vojna zapovjednica nikad neću koristiti časnu Hrvatsku vojsku kao oružje u političkim prepucavanjima.
Mi sad imamo ozbiljan problem i to je temelj zašto mora doći do promjene na vrhu države – posvađana linija zapovijedanja. Kome ćemo mi pomagati u inozemstvu ako nemamao jedinstvenu vojsku. Oni koji su do toga doveli, moraju odgovarati politički na ovim izborima, poručila je Marija Selak Raspudić.
Vojnik želi ići na teren. Ali pitanja su hipotetska i ne vidim smisla da na to uopće odgovaram, kazao je Niko Tokić Kartelo.
2. Kako biste riješili pitanje ilegalnih migracija i kakvu sigurnosnu prijetnju predstavljaju Hrvatskoj ilegalni migranti?
– Ilegalne migracije predstavljaju sigurnosnu prijetnju ne samo Hrvatskoj, nego čitavoj Europi i čitavom zapadnom svijetu, to je toliko jasno da ništa više niti ne treba dokazivati. Mislim da se moraju upotrijebiti sva moguća pravna, ali i fizička sredstva da se te ilegalne migracije maksimalno onemoguće, a da se reduciraju one koje su tzv. legalne.
Naime, te migracije su jedan pothvat koji je očito organiziran i kojemu je cilj promjena lica zapadnog svijeta, pa samim time i promjena lica Hrvatske. To je nešto čemu se treba suprotstaviti. Ako to nije u stanju napraviti Hrvatska policija, onda joj treba pridružiti i vojsku.
Pritom trebaju poštivati i ljudska prava migranata. Nisu oni svi teroristi, iako među njima takvih ima, kazao je. Svi zaslužuju tretiranje kao ljudi, svi zaslužuju da ih se tretira u skladu s hrvatskim propisima, u skladu s hrvatskim Ustavom, međutim to je sigurnosna ugroza koja drastično ugrožava čitav hrvatski narod, Europu i treba joj stati na kraj, kazao je Tomislav Jonjić.
– Izrazito je važno da znamo tko ulazi u našu zemlju. To je važno za našu sigurnosti, ali i za sigurnost tih ljudi. Za to nam treba dobro obučena, a prije svega dobro plaćena policija. Ova trenutna situacija u kojoj je Europa zabranila bilo kakve sigurne i legalne ulaske, a istodobno teret prebacila na zemlje periferije, neodrživa je.
Dovela je do cvjetanja krijumčarenja ljudima i trgovinu ljudima. Nužno je potrebno na razini EU-a imati politiku koja će solidarnije i pravednije dijeliti teret migrantske krize. Nužno je također početi razmišljati o prevenciji migrantske krize i tu je uloga EU također velika.
Od gašenja ratnih sukoba koji proizvode takve migrantske krize, do borbe protiv klimatskih promjena. Huškanje i stvaranje podjela i straha nažalost nikome nije pomoglo, samo je pogoršalo situaciju, kazala je Ivana Kekin.
– Ileglane migracije, kako sam izraz kaže su ilegalne. Treba ih spriječiti. Ilegalne migrante treba spriječiti da ulaze u Hrvatsku. Hrvatska ima preko 1350 km vanjske granice, koja je istovremeno granica EU-a koju treba štititi. Ja se zalažem da se ojača Hrvatska policija, da se koriste dodatna sredstva FRONTEX-a, da se opreme naši policajci i da zaista štite tu granicu.
Sam princip njihovog ilegalnog ulaska u RH je jako štetan za nas same u Hrvatskoj zbog toga što smo mi dužni, a to i provodimo, njih u RH prvi put registriramo na tlu EU-a. To je ta dvostruka šteta koju pozicija koju geografska pozicija Hrvatska ima da oni besprekidno ulaze kroz naš meki trbuh, a s druge strane mi smo zemlja u koju će ih vraćati iz drugih zemalja EU-a, kazala je Branka Lozo.
– Na ovu temu doći ću kasnije. Gospođa Selak ima užasnih problema s vremenom i tajmingom. Ona je osobno glasala za hrvatskog vojnika u Libanonu. To je odluka koju je donio u paketu Hrvatski sabor. Taj čovjek je tamo poslan prije izbijanja krize u Libanonu.
Ja sam potpisao zapovijed, ali prije toga je to izglasao Hrvatski sabor. To je prva stvar. Druga stvar je da me je optuživala, a tu dolazimo na temu migranata, za to da sam dopustio da Europska unija donese izmjene sporazuma i zakona.
Opet problem s tajmingom, to se dogodilo prije ulaska Hrvatske u EU 2013. Kada smo kod tog važnog i bremenitog problema, ne možemo sami, Hrvatskoj policiji treba dati sredstva, možda i veće ovlasti. Jedno je bilo 2015. kada smo na valu sućuti i empatije Angele Merkel ovuda primili i poslali odmah dalje pola milijuna ljudi, međutim Europa ovo ne može izdržati, a Hrvatska kao mala zajednica, mala nacija, još teže. Prema tome – naglasak na prevenciju, rekao je Zoran Milanović.
– Prvo želim zahvaliti više od 6.000 hrvatskih policajaca koji čuvaju najdulju granicu jedne države članice EU-a. Dakle, oni rade jedan sjajan posao. Ali pitanje ilegalnih migranata je vrlo jasno definirano.
Hrvatske granice trebamo čuvati pod svaku cijenu, a svaki ilegalni migrant će biti, kada postanem predsjednik Hrvatske, deportiran, a Hrvatska neće biti utočište ilegalni migranata koji će se slati iz Europe.
Ono što je upravo Zoran Milanović rekao, tih godina su se događali veliki problemi. On kao premijer, bez ikakve kontrole granice, je propustio više od 800.000 ilegalnih migranata koji su napravili golemu pomutnju.
S druge strane, uvođenje shengena je bitno podiglo razinu sigurnosti naše granice, ali je meni prioritet sigurnost hrvatskih građana, tako je bilo, bit će i u budućnosti, izjavio je Dragan Primorac.
– Meni je simpatično kako je Zoran Milanović čitavu kampanju šutio i gutao jer su ga savjetovali da se ne osvrće na moje izjave, zato što se nada Draganu Primorcu, koji je siguran gubitnik u drugom krugu. I tako je gutao i skupljao, pa je to sada samo krenulo.
Osvrnut ću se konkretno, ja sam ovdje samo pokazala vašu nedosljednost, jer građane Republike Hrvatske iz njihove razine, sigurno nije briga, šaljemo li mi naše vojnike u rizične mirovne ili ratne misije, tako da vi sigurno svojim politikama, nikoga ne štitite. Što se tiče pitanja koje ste mi postavili, stvar je potpuno jasna. Ima jedna mudra izreka koja kaže da sigurnost nije sve, ali sve bez sigurnosti je ništa.
Meni je potpuno jasno kao predsjednici Republike Hrvatske da je sigurnost temeljna zadaća države i da je to ono što dugujem građanima Republike Hrvatske. I da, naravno, ako bude ilegalnih migracija u velikom broju po potrebi, ići će i Hrvatska vojska pomoći hrvatskoj policiji na granice, izjavila je Marija Selak Raspudić.
– Dakle, migracije, migracije, migracije, dubok problem i meni je zanimljivo, tu imamo tri saborska zastupnika i aktualnog predsjednika, neki su i treći mandat, pa taj problem nisu riješili. Ne znam kako će ga riješiti i kad budu predsjednici.
Dakle, postoji način. Ja sam rekao, evo, promijenite zakon da je za ilegalni prelazak granice strogi zatvor i rat, prisilni rat. Ili pojačajte granice ili što god, samo da se to zaustavi. Trenutno 400 milijuna muslimana želi ući u Europu, pa nije to samo slučaj.
To je nešto delegirano ili dogovoreno, nemam pojma. Uglavnom, sto eura košta jedno zbrinjavanje imigranta u Europi. Pa zašto ne idu u arapske zemlje koje su bogatije, gdje je zbrinjavanje jeftinije? Dakle, planirano je, a ekipa ovdje, kažem, tri saborska zastupnika i aktualni predsjednik, a dugo su u politici, nisu to riješili. Pa ne znam kako će riješiti u budućnosti, kazao je Niko Tokić Kartelo.
3. Treba li mijenjati ovlasti predsjednika kao vrhovnog zapovjednika oko korištenja vojske u miru kako bi se spriječile moguće blokade normalnog funkcioniranja oružanih snaga?
– Članak 100 Ustava Republike Hrvatske jasno kaže da je predsjednik Republike Hrvatske vrhovni zapovjednik vojske. Dakle, neke ideje koje su se mogle čuti od strane HDZ-a i HDZ-ovog ministra obrane, da bi se preko zakona o obrani trebalo mijenjati ustavne ovlasti predsjednika, to je potpuno besmisleno.
Ne može se mijenjati Ustav mijenjanjem zakona o obrani. Druga stvar. Ako želimo razgovarati o vojsci, ja bih tima koji bi mijenjali Ustav poručila neka počnu za početak poštovati vlastiti zakon. Gdje je dugoročni plan razvoja oružanih snaga?
Jedan desetogodišnji istječe nam za osam dana, a sljedeći koji treba početi važiti 1.1.2025. i dalje nemamo. Na temelju čega, na temelju kojih strateških planova i procjena mi opremamo našu vojsku? Puna su usta sigurnosti, a mi to radimo na pamet, rekla je Ivana Kekin.
– Ja sam protiv promjene i ideja o promjeni Ustava i ovog ustavnog zakona prije svega radi toga što svjedočimo da je omjer snaga u Hrvatskom saboru takav da se između dvije najveće stranke ubiti besprekidno provodi jedna politička trgovina.
To smo imali najbolji primjer vidjeti nedavno prilikom izbora ustavnih sudaca gdje je izabrano 10 novih ustavnih sudaca za koje nije javnost sasvim sigurna da je izabrano 10 najboljih i najkvalitetnijih u odnosu na onih pedesetak dodatnih koji nisu bili izabrani.
Provodi se politička trgovina i mislim da je s toga aspekta potpuno opasno dirati i u Ustav i u ustavni zakon. A ovlasti predsjednika u ovom trenutku nisu uopće zanemarive ako se provode po propisu i pridržavaju se pravila koja vrijede za mirnodopske uvjete. Nadam se da će to biti i za Hrvatsku trajno. kazala je Branka Lozo.
– Predsjedničke ovlasti su jasne. Predsjednik je vrhovni zapovjednik. Predstavlja vojsku u zemlji i inozemstvu. I HDZ je probao prije godine i pol dana na silu protuustavno imenovati šefa Vojno-sigurnosne agencije.
Morao sam se obraćati javnosti, dramatično preko medija. Da bi to spriječio, takvim ljudima ne dam nikako povjerenja. Oni trenutno nabavljaju, među ostalim, bez ikakvih studija, bez ikakve u ovom slučaju taktičko-tehničke studije i bez zahtjeva glavnog stožera bajraktare. To su turske bespilotne letjelice. Tko je odlučio da bude baš taj proizvod tog tipa? Ima više vrsta i više rodova dronova. Koji je rezon donošenja takve odluke?
To je korupcija. Rafalei, druga stvar. Bajraktari, nabavka od 100 milijuna politički sponzori, čiji je gospodin Primorac džepni kandidat, donose takve odluke. To tako naprosto ne može ići. Što se tiče moje kandidature na parlamentarnim izborima, možete misliti ovo ili ono, ali gospođa Selak je šutjela prije pola godine. Tek sad je progovorila, naveo je Zoran Milanović.
– Sjajno. Zoran Milanović kaže da je gospođa Selak šutjela. Šutjela je zbog jednog razloga, jer su u dilu. Ali što se tiče ovoga drugog dijela, koji je vrlo jasan, zbog čega do sada niti jedan predsjednik Republike Hrvatske nije imao problem koji ima Zoran Milanović. Jedna je stvar biti vrhovni zapovjednik, a druga je stvar biti vrhovni nasilnik.
To su dvije odvojene stvari. Ali on nema empatije prema hrvatskoj vojsci. To su bili rijetki trenuci kao premijeru, kada je hrvatska vojska ostajala bez opreme, a vjerovali ili ne, u jednom trenutku za obrok, ukinuta juha i salata.
Kako možete osjećati onda hrvatsku vojsku? Pogledajte bolje podatke. Dakle, kad govorimo o hrvatskoj vojsci, nju treba osjećati, nju treba živjeti. Ona treba imati zapovjednika koji se o njoj brine. Vi niste znali gdje vam je vojska tražila odluku Hrvatskog sabora, za odluku koja je donesena deset dana prije toga.
Ono što je ključ, ovlasti je više nego dovoljno, ali je problem u trenutnom predsjedniku koji je doveo do usijanja stanje u državi. Ne samo u vojsci, istaknuo je Dragan Primorac.
– Gospodine Milanoviću, ne samo da nisam šutjela, nego sam jedna od prvih, i to je lako provjerljivo, javno upozorila da je to nedopustivo. A reći ću vam nešto i ljudski, a ne samo politički. Da imate minimum građanske pristojnosti, nakon što ste jednom najavili da ćete dati ostavku, a to niste učinili, ne biste se ponovo kandidirali za funkciju koju ste sami obezvrijedili.
Jer zbog vas građani se danas pitaju ima li funkcija kojom smo i povijesno vezani i tradicijski predsjednika Republike Hrvatske više uopće smisla. Što se tiče nekih dilova, gospodine Primorac, vi ste poznati na prošlim predsjedničkim izborima kao onaj koji podržava lijeve kandidate.
Ja se nadam da ćete ovoga puta biti pametniji i u drugom krugu pružiti meni podršku, a ne Zoranu Milanoviću. Što se tiče vašeg pitanja, ne, nikada neću dozvoliti da HDZ mijenja zakone da bi time utjecao na Ustav.
Jasno je koje su ovlasti predsjednice Republike Hrvatske kao vrhovne vojne zapovjednice. Ali da bi to funkcioniralo u praksi, moramo promijeniti osobu na čelu države, rekla je Marija Selak Raspudić.
– Ustavne ovlasti sasvim su dovoljne, to sam više puta komunicirao. Međutim, ono što zamjeram aktualnom predsjedniku bez ostavštine, što nije podnio ostavku, ne bi sad pred Božić bili ovdje raspravljali, mogli smo imati već predsjednika među nama i za Božić biti sa obitelji.
Žao mi je kad o vojsci pričamo kao da idemo na tržnicu pa se pogađamo oko kupnje krastavaca ili nekog voća. Dakle, vojska je vrlo bitna i ono što ja mogu reći, da kad ja budem vrhovni zapovjednik oružanih snaga, da će se vojska modernizirati i da neće biti takvih peripetija oko nabavke oružja, bilo čega. Uglavnom, vojska nam treba biti moderna, jaka, snažna i dobro plaćena, naveo je Niko Tokić Kartelo.
– Vrhovni zapovjednik mora biti predsjednik Republike jer donosi odluke u kriznim situacijama, pa i minornodopskim situacijama treba biti vrhovni zapovjednik predsjednik Republike. Zamislite da je u Domovinskom ratu jedno predsjednik Tuđman donosio, pa drugo Gojko Šušak.
Međutim, ovdje se sve ispolitiziralo, ovdje se čak časnici Hrvatske vojske ispolitizirali. Ovdje je čak gospodin Primorac pozivao časnike Hrvatske vojske da bojkotiraju vrhovnog zapovjednika. Mi moramo imati Hrvatsku vojsku, snažnu.
Mi moramo imati zapovjedni kadar koji je depolitiziran, ali Hrvatska vojska se sustavno uništava od Mesića, pa kasnije Sanadera, uhićivati, identificirati, transferirati, što je Šeks izgovorio i toj policiji treba doći kraj.
Treba doći kraj, nama treba snažna vojska, modernizirana vojska, imamo druge vrste ratova, vidimo dronove, nije samo to pitanje aviona i smiješno mi je kad kažu neki saborski zastupnici, ja sam bio i časnik Hrvatske vojske 18 godina, prema tome nemojte učiti vuka kako šuma izgleda, naglasio je Miro Bulj.
– Ne samo kao hrvatski branitelj, nego i kao čovjek koji je duboko svjestan dramatičnosti trenutka kroz koji prolazimo i ugroza koje nam prijete iz najbližeg susjedstva od već spominjanog "srpskog sveta", ja sam za vraćanje dostojanstva Hrvatskoj vojsci i za jačanje, njezino jačanje, za povećanje izdvajanje za vojne svrhe i u tom smislu me ohrabruju nastojanja aktualnog ministra obrane gospodina Anušića koji pokazuje i kao Hrvat, kao rodoljub i kao bivši branitelj koji pokazuje itakvu svijest o ovim istim problemima o kojima ja govorim, dakle i državni proračun za 2025. i projekcija proračuna za idućih nekoliko godina pokazuje da bi se u tome smjeru mogli ići i ja bih taj smjer itekako pozdravio.
S druge strane, ja sam, za razliku od svih mojih prethodnika, zagovornik drastičnih promjena Ustava, zapravo sam zagovornik donošenja novog Ustava koji bi redefinirao i ulogu predsjednika Republike i spriječio diverzije kakve sam sebi priuštio, odnosno i svima nama proljetos priuštio predsjednik Milanović, kazao je Tomislav Jonjić.
Svjetonazor i aktualna društvena pitanja
1. Što su ključni problemi u, za građane, zaista izuzetno važnom zdravstvenom sustavu? Kakav treba biti odnos javnog i privatnog zdravstva?
– Mislim da javno i privatno zdravstvo treba odvojiti u cijelosti. Meni se ne sviđa ovaj model koji je hibridni, koji sada vlada, da se s uputnicama, koje dakle financijski pokriva zdravstveno osiguranje, može dobiti usluga u privatnim institucijama.
Mislim da je to, ako je u početku nekada i imalo možda neku dobru ideju, izraslo u jedan nakaradni sustav gdje isti liječnici, koji su inače u Hrvatskoj vrhunski i ja ih poštujem i držim jako do naših medicinskih fakulteta, u biti su u napasti da tijekom radnog vremena u bolnicama ne obavljaju toliko pregleda koliko bi možda mogli ili trebali, ali onda iste stignu raditi u popodnevnim satima ili u privatnim klinikama.
Također nije u redu da se izgradnja privatnih klinika financira iz državnog proračuna. Mislim da u tom sustavu nešto jako krivo posloženo, odgovorila je Branka Lozo.
– Prije deset godina KBC Rebro, ne cijeli sustav, KBC Rebro donio je pravilnik o tome pod kojim uvjetima liječnici mogu raditi u privatnoj praksi, vrlo precizno, dakle rigorozno, nakon što odrade ono što im je nekakva norma, mjerljivo, sljedivo, jasno.
To je ukinula još ona vlada, Tihomira Oreškovića. Zašto to do danas tako, ja ne znam. To nije moja izravna ovlast, ali naravno da se o tome moramo očitovati, dakle dok god bude onih koji su se priključili na pipu HZZO, a to je lova, to je veliki novac i on čini razliku između gubitka i dobiti kod mnogih od tih ljudi, dotle će vladati duboko nepovjerenje u to da ljudi koji dolaze ranjivi pred doktore, ljudi dolaze ranije, dakle u strahu, nesigurnosti, neizvjesnosti, imaju dojam da ih se vara, da ih se vuče za nos, da ih se potkrada, dakle, ili potpuno zabraniti kao ekstremnu mjeru rad liječnika koji rade u javnim bolnicama i javnom sektoru privatno, ili, možda bolje rješenje, rigorozno regulirati.
Ovo je čisti piratluk i privatluk, poručio je Zoran Milanović.
– Kao liječnik, ali kao i sveučilišni profesor koji je školovao i educirao generacije liječnika, mogu reći da je temelj razvoja Hrvatskog zdravstva javno zdravstvo i na njemu treba raditi sustavno, imamo golemu tradiciju od Andrije Štampara i sl.
Ali kad je riječ o budućnosti zdravstva, ono mora biti napravljeno u sinergiji između javnog i privatnog zdravstva zbog puno razloga, reći ću i nekoliko. Pacijenta ne zanima da li se on liječi putem uputnice, njega zanima da se liječi u akreditiranoj instituciji, instituciji koja je ovlaštena, instituciji koja je izvrsna.
Ako se liječi u privatnoj instituciji koja je uložila sve u svoje pogone, onda država za istu cijenu štedi, tako rade pametne države. Što se tiče pitanja vezanog za moju bolnicu, mi smo potpuno na tržištu, 2,8% poslujemo s HZZO-om i, Bogu hvala, partneri smo s vodećim institucijama svijeta poput UPMC-a, Mayo klinike i sl.
To je izvrsnost koju mi svjedočimo godinama. Američka akreditirana bolnica i to želim hrvatskom zdravstvu koje ima sjajne ljude i to nikako ne smijemo omalovažavati, ustvrdio je Dragan Primorac.
– Gospodine Primorac, vi ste tu vrlo direktno i interesno vezani, poznato svim građanima Republike Hrvatske, tako da ste dio onog problema gdje dolazi do potenciranja privatnog zdravstva na uštrb javnog zdravstva i to treba jasno reći.
Što se tiče svega ostalog što ste prethodno govorili, pa nisam ja gurala kolica Stipi Mesiću, nego ste ih vi gurali kada govorimo o nečijoj političkoj orijentaciji. Ostala sam dužna nešto odgovoriti i gospodinu Milanoviću.
Dakle, nisam se ovdje naljutila na vas, premda ste izrekli neistinu, vi niste dio akademske zajednice kao što ja jesam i možda ne znate razliku između predavača i vanjskog predavača, što sam jasno navela kada sam govorila što sam radila na Ratnoj školi Ban Josip Jelačić.
Međutim, nekoga uvjeravati da ste vi taj koji štiti ratnog heroja Kundida od Hrvatskog sabora, s obzirom na vaš ratni put, je doista u ovoj situaciji smiješno. Što se tiče zdravstva i našeg temeljnog problema, da, iz perspektive građana oni su veliki i to su prije svega liste čekanja. A mi moramo učiniti sve da se dodatno plati zdravstvenim djelatnicima tako da se one obavljaju unutar javnih bolnica, a ne da to šaljemo u privatni sektor, rekla je Marija Selak Raspudić.
– Problem zdravstva je veliki, to svi znamo. Ono što ja želim je i obraniti privatne poliklinike kao poduzetnik. Nije dobro kada se klinike napadaju da uzimaju naplativi dio, tamo isto rade liječnici. Ljudi koji mogu platiti svoje liječenje, idu u privatne klinike.
Nije dobro, naravno, da vlada Republike Hrvatske premalo ulaže u zdravstvo, javno zdravstvo i zato imamo taj problem. A drugo, opet vidimo ovdje cijelo vrijeme prepucavanje i saborskih zastupnika, i aktualnog predsjednika, i gospodina Primorca o temama koje nisu bitne i koje bi trebali naglašavati, a to su nekakvi, neću reći osobni interesi, nego osobne prepirke. Ne znam dokle ćemo doći na taj način, govoreći jedni protiv drugih, a problem je sve dublji, rekao je Niko Tokić Kartelo.
– Pa zdravstvo, zdravstvene usluge u Hrvatskoj, po Ustavu trebali bi imati svi građani zajamčene. Međutim, činjenica je da nije tako. Na ruralnim područjima zdravstvene usluge su nemoguće. U Zagrebu donekle.
To je apsolutno devastirano, uništeno, jer je srpska mafija preko masona, u vladi Republike Hrvatske uzimala novac. A da ne govorimo o koronamjerama, zbog čega su i mene kažnjavali, jer nisam htio podržavati lude fašističkih koronamjera, kao kolega Primorac, nisam htio, pa sam jedini građanin koji je kažnjen.
A tada se najviše kralo kroz zatvorene javne nabave. Kada su se uvozili, sjećate se, razni testovi, gdje su se bogatili milijardama sinovi uglavnom HDZ-ovaca.
Evo, gospođa Kekin je govorila da smo mi nosili smrt, mi koji se borimo protiv suludih koronamjera kada je Vili superheroj šetao i kada su mu svi pljeskali kako on hvata virus. Ono je bilo ruganje sa zdravom pameću. Ono je bilo katastrofalno, tada je bila najveća pljačka zdravstva, ustvrdio je Miro Bulj.
– Kada gospodin Primorac govori o svojoj sveučilišnoj karijeri i o svojoj profesuri, onda je to jednako istinito, jednako uvjerljivo kao kad govori da je nadstranački kandidat.
Dakle, niti je njegova profesura zakonita, niti je njegova profesura spojiva s elementarnom etikom, tako niti je njegova tvrdnja da je nadstranački kandidat jer je on zapravo kandidat vodstva HDZ-a i negacija svega onoga što autentični HDZ-ovci koje svi mi svakako poznajemo, barem ja poznajem, doživljavaju, dakle, kao izravnu uvredu.
Stanje u hrvatskom zdravstvu je katastrofalno i o tome dovoljno govori afera Beroš koja će imati nesumnjivo dodatne repove u koje mi ovdje ne možemo ulaziti zbog kratkoće vremena. Međutim, u svijetu postoje primjeri simbioze, uredne simbioze između privatnog i javnog zdravstva i to funkcionira skoro savršeno.
Kod nas ne funkcionira savršeno zbog toga što smo mi korumpirano društvo i lijek tome se nalazi zapravo u pravnoj državi. Nalazi se u poštivanju zakonitosti jer nepotizam i korupcija to je ono što tjera mlade ljude iz Hrvatske, to je ono što razara i hrvatsko zdravstvo, rekao je Tomislav Jonjić.
– Potrebno je za početak nabaviti mašine unutar javnog sustava kako bi se prekinuli monopoli s raznim Radiokirurgijama i Medikolima. Potom je potrebno rješavati liste čekanja unutar javnog sustava, a ne plaćati rješavanje gospodinu Primorcu i njegovim prijateljima.
I treće, potrebno je ne stavljati na mjesta šefova bolnica one koji imaju koristi od privatnih poliklinika. Ali, otkrivanje afere Beroš-Petrač jasno je pokazalo spregu između mafije i vlasti u ovoj državi. I to je otvorena rana HDZ-a i to je otvorena rana vlade.
I jasno je na mom primjeru na što su spremni oni iz Primorčevog tima kako bi nas natjerali da o tome šutimo. Ja o tome kako se otima iz javnog zdravstva, u kakvim se milijunima i milijardama otima i trpa u privatne džepove neću nikada šutjeti, poručila je Ivana Kekin.
2. Koje ideologije i tendencije u društvu doživljavate kao štetne za demokraciju i općenito za budućnost Hrvatske? Kako biste se s pozicije predsjednika tomu suprotstavili?
– Ako sam dobro razumio pitanje – štetnim smatram podjele i mržnje. Treba se samo osvrnuti na hrvatski Ustav i vidjeti da u članku 5 piše koje su najveće vrednote i koje su osnove za tumačenje Ustava.
To su sloboda, jednakost, ravnopravnost nacija i spolova. To je višestranački demokratski sustav, mirotvorstvo i još nekoliko stvari. Ono što je pisano prije više od 30 godina je bit priče – to je kompilirano i legitimno prepisano.
To su vrijednosti za koje se zalažem. Slobodna Akademija, a ne ona u kojoj će pola rektora javnih sveučilišta javno ići na skupove HDZ-a. Slobodno i neovisno novinarstvo, što nemamo. I treći stup je pravosuđe koje je slobodno od političkog utjecaja.
Koliko imamo najviše svjedoči Ustavni sud koji si je sam produžio mandat. Imam o tome dosta toga reći u sljedećem krugu, odgovorio je Zoran Milanović.
– Ideologija podjela koju je počeo Zoran Milanović dovela je do toga da nikad nismo imali situaciju da političke opcije ne komuniciraju. On je to uspio napraviti briljantno. To je rak rana. On je rekao da postoje "naši" i "vaši".
I od početka idem sa sintagmom da budem predsjednik koji će ujediniti građane Hrvatske. Inače, bilo koja ekstremna ideologija nije dobrodošla u Hrvatskoj. RH je moderno i civilno društvo, stvoreno na temeljima Domovinskog rata.
Hrvatska zna kuda ide i ne može više živjeti u prošlosti i tipičnim podjelama koje konstantno provodi Zoran Milanović. Vrijeme je da on ode, kazao je Dragan Primorac.
– Gospodine Primorac, vi govorite o ujedinjenju a svojom ste kandidaturom razjedinili stranku koja vas je podržala. Prvo probajte ujediniti HDZ da vas podrže, a onda možete krenuti u ujedinjenje Hrvatske.
Što se mene tiče, ovo je demokracija, podjele su dobrodošle i tu se glasovi suprotstavljaju. Međutim, demokracija je vrlo krhka biljka i često u javnom prostoru doživljavamo dehumanizaciju neistomišljenika.
Onaj tko drugačije vrijednosno razmišlja – on je nečovjek i diskreditira ga se iz javnog prostora – i protiv toga se borim tome se oštro protivim. Zalažem se da ljudi koji različito razmišljaju o temama kao što je pobačaj, 2. svjetski rat ili ljudima koji mole na trgovima – mogu razgovarati argumentima bez da ih se dehumanizira, odgovorila je Marija Selak Raspudić.
– Ja se za ovo pripremam tri godine i proučavao sam trenutačne politike i kod nas i u svijetu i našao sam svoju politiku – "Politiku novog povjerenja". U toj politici nema mjesta ideologijama nego samo temama koje direktno pogađaju naše građane.
Imamo najviše 10 posto različitosti, ali u 90 posto slučajeva smo isti, slični i na kraju dana želimo bolji život. Politike s moje desne strane su upropastile najveće ljudsko dostojanstvo i tako dalje neće moći ići. Tome treba stati na kraj, one donose samo štetu, a kad pogledate u svijetu – i ratove, odgovor je Nike Topića Kartela.
– Bogatstvo demokracije je različitost. Naši HOS-ovci, sastavni dio naše vojske u Domovinskom ratu – nezamislivo mi je da je predsjednik Milanović rekao da njihovu ploču treba baciti, da im smeta "ZDS", da je Primorac bio u Vladi kad se uhićivalo i transferiralo naše generale i blatio Domovinski rat.
To je Mesićeva i Josipovićeva politika i njoj treba doći kraj. Napravila je velika zla i podjele. Moramo razgovarati i o rodnim ideologijama. Ja sam protiv, vidimo da dolazi do sakaćenja mladih. Muško je muško, žensko je žensko – sve ostalo je ono što nije dobro za naše društvo. Trebamo se vratiti tradicionalnim, kršćanskim vrijednostima, poručio je Miro Bulj.
– Kad nam gospodin Milanović i gospodin Primorac, dva mlada komunistička gojenca propovijedaju o demokraciji – zaboravljaju spomenuti štete koje nam je nanio i koje nam nanosi komunizam. Danas sam na konferenciji za novinare predočio dokument koji su mediji i Vlada prešutjeli.
Naime, 7. svibnja 2020. na poziv američkog ministarstva vanjskih poslova u Washingtonu je održana konferencija na kojoj je donesena izjava desetak država koje su bile pod komunističkom okupacijom – a u kojoj je konstatirano da je u svibnju 1945.
Europa nije oslobođena, nego da je pala pod komunističku okupaciju. Koga štiti hrvatska Vlada kad odbija sudjelovati u osudi komunizma. Je li predsjednik Milanović koji je Vladi spočitavao koješta, s pravom ili s nepravom – išta prigovorio? I kako su mediji uspjeli prešutjeti tu temu?, upitao je Tomislav Jonjić.
– Kad nam gospodin Milanović i gospodin Primorac, dva mlada komunistička gojenca propovijedaju o demokraciji – zaboravljaju spomenuti štete koje nam je nanio i koje nam nanosi komunizam. Danas sam na konferenciji za novinare predočio dokument koji su mediji i Vlada prešutjeli.
Naime, 7. svibnja 2020. na poziv američkog ministarstva vanjskih poslova u Washingtonu je održana konferencija na kojoj je donesena izjava desetak država koje su bile pod komunističkom okupacijom – a u kojoj je konstatirano da je u svibnju 1945.
Europa nije oslobođena, nego da je pala pod komunističku okupaciju. Koga štiti hrvatska Vlada kad odbija sudjelovati u osudi komunizma. Je li predsjednik Milanović koji je Vladi spočitavao koješta, s pravom ili s nepravom – išta prigovorio? I kako su mediji uspjeli prešutjeti tu temu?, upitao je Tomislav Jonjić.
– Vrijednosti za koje ću se boriti dok sam živa su: sloboda, jednakost među ljudima, demokracija i socijalna pravda. Oni koji rade suprotno – opasni su.
Oni koji bi ukidali prava ženama i diskriminiranim skupinama, oni koji okupiraju institucije poput DORH-a i tako ugrožavaju demokraciju, oni koji šire lažne vijesti u svrhu stvaranja kaosa i dovode do toga da ljudi više ne mogu razlikovati što je istina, a što laž – i oni koji svojim politikama dovode do toga da 10 posto ljudi raspolaže s 50 posto bogatstva, a da 50 posto siromašnijih s 10 posto bogatstva.
Imam pitanje za gospodina Primorca: ‘Kad govori o jednakosti, govori li kako je kao mladi dragovoljac upadao u srpske stanove 90. u Splitu, što je posvjedočio njegov zapovjednik?". To je ta jednakost, to je predsjednik svih građana, kazala je Ivana Kekin.
Vanjska politika
1. Postizanje jednakopravnosti i pune konstitutivnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini važno je vanjsko-političko pitanje Hrvatske. Kakva vi konkretna rješenja u tom kontekstu nudite?
– Prije svega, ostala sam dužna odgovor gospođi Kekin. Meni je prosto nevjerojatno da se netko kandidira za predsjednicu Republike Hrvatske, a onda misli da se Hrvatska proteže od Pantovčaka do Britanca i čitavu kampanju govori o samome sebi.
Mi smo ovdje da se bavimo građanima Republike Hrvatske, a također je red reći, ako ćemo ići malo dublje, da osoba koja je autor vaše kampanje, vaš PR-ovac Josip Jagić, u javnosti poznat kao onaj koji ubijanje svećenika naziva dobrim starim vremenima, je radio kao glasnogovornik u Ministarstvu zdravstva u Milanovićevoj Vladi pa možda zato ne želite govoriti o ECMO uređajima i toj aferi.
Naravno da ću sad nadovezati na ovo pitanje. Radi se o vrlo konkretnim potezima. Prva sam upozorila na južnu plinsku interkonekciju i preglasavanje Hrvata i tako treba djelovati netko tko je zaštitnik prava Hrvata u BiH i njihovoj jednakopravnosti. Zorana Milanovića nismo čuli na vrijeme, a Andreja Plenkovića prekasno, rekla je Marija Selak Raspudić.
– Problem je 30 godina. Od potpisivanja dejtonskog sporazuma koji je zaustavio rat, hrvatska vlada i predsjednici koji su bili u tom vremenu nisu riješili taj problem. Problem je još gori samim tim što se Hrvati iseljavaju.
Ja sam sa svojim timom izradio jedno rješenje, ali ono nije moguće ako inicijativa ne dođe iz same BiH. I zagovornik sam rješavanja dejtonskog sporazuma i žao mi je što BiH nije napravila nikakav napredak, a najviše ih zapravo kočimo mi koji nećemo pomoći.
Rješenje postoji, BiH može biti Švicarska, može brzo ući u EU, ali inicijativa mora doći iz BiH gdje ću ja kao predsjednik Republike Hrvatske arbitrirati i pomoći da se taj problem riješi i da sva tri konstitutivna naroda budu ravnopravna i ponosna na svoju državu, naveo je Niko Tokić Kartelo.
– To je vrlo bitno pitanje. Hrvatski narod je ustavno i na papiru konstitutivan, a ima manja prava nego nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i drugim državama. Prema tome, hrvatski narod nema isti izborni zakon, tj. nema ista izborna pravila, drugi biraju za njih predstavnike i tu se moramo čvršće postaviti.
To je predsjednik Milanović bio nagovještavao da će zaustaviti, tj. uvjetovati NATO ulazak Finske i Švedske, međutim stao je na tome. Rekao je da će sve saborske zastupnike proganjati kao đavao koji dignu ruku za to. Zorane, to je točno.
A što je bilo na summitu? Na summitu je trebao lupiti šakom u stol i reći, ne može, isto kao što je u Hrvatskoj. Međutim, jedno u Hrvatskoj, drugo na summitu. Tu je problem. Prema tome, ne može se tako politika, treba biti čvršći i zaštititi Hrvate.
Premda taj dio nije dobro odrađen kad ste bili premijer, kao predsjednik ste počeli dobar korak, međutim stali ste. Prema tome, treba imati taj dodatni korak i dodatnu hrabrost, poglavito za Hrvate u BiH, kazao je Miro Bulj.
– Hrvati u BiH su sastavni dio jednog te istog, jedinstvenog hrvatskog naroda. Niti smo mi, niti su oni oni. Mi smo svi jedni te isti, mi smo svi mi. Položaj Hrvata u BiH je sudbinsko pitanje hrvatskog naroda i hrvatske države, i Republike Hrvatske.
Jer onog trenutka kad Hrvati u BiH nisu jednakopravni, kao što nisu jednakopravni, jer kao što znamo, dejtonski je ugovor bezbroj puta, nekoliko stotina puta zapravo izmijenjen i uvijek je bez iznimke izmijenjen na štetu Hrvata.
To je ono što izaziva nezadovoljstvo, opravdano nezadovoljstvo i to je ono što prijeti eksplozijom. Toga moraju biti svjesni i oni koji krše taj dejtonski ustav, koji nameću rješenja koja su neprirodna i nepravedna.
Republika Hrvatska ima i ustavnu i zakonsku i moralnu obvezu, i mi kao Hrvati, hrvatski narod, imamo ustavnu, zakonsku i moralnu obvezu pomoći našim sunarodnjacima da izbore svoj status, da opstanu u BiH i da izbore sva prava da postanu doista jednakopravan narod, istaknuo je Tomislav Jonjić.
– Gospođo Selak, vaše lijepo slaganje riječi nije promijenilo činjenicu da je gospodin koji vas je donirao s 4.000 eura, poznat i kao Berošev fotograf i IT-jevac, također i diler lažnih vijesti, čiji se kanali ukidaju jer non-stop sipa laži.
I on nije jedini vaš donator, tu su također i donatori gospođe Željke Markić, čiji je glavni cilj u javnom djelovanju da ukine ženama prava. Oni su vas također donirali s tisućama eura. Istaknula bih da je to vaša nezavisna kampanja.
Što se tiče BiH, da, trenutačno u BiH niti svi narodi, ali niti svi građani nemaju jednaka prava. I "Dejton" je imao svoju svrhu u vrijeme kad je donesen da se zaustavi krvoproliće, ali on je sasvim sigurno zastario i sasvim je sigurno nužno donijeti promjene te arhitektonike kakvu danas imamo, kako bi svi građani u BiH bili izjednačeni. Ali to se ne može krojiti u Zagrebu, rekla je Ivana Kekin.
– Dosad smo već svašta čuli o jadnoj našoj Bosni i Hercegovini i ja ću reći konačno i svoj stav. Mi moramo kao Hrvati i s pozicije predsjednice Republike Hrvatske štititi jedinstvenost Bosne i Hercegovine.
Bosni i Hercegovini prijeti pripajanje Republike Srpske Srbiji o čemu oni govore sasvim otvoreno u svojim dokumentima. Imate najnoviji iz lipnja 2024. godine i mi u Hrvatskoj moramo toga biti svjesni i zaštititi jedinstvenost Bosne i Hercegovine.
Nadalje, smatram da upravo u tom kontekstu otvaranje pitanja nekog novog "Dejtona" bi bilo najpogubnije upravo za Hrvate, koji bi opet prvi ispali najveći gubitnici, zato što bi upravo Republika Srpska iste sekunde ovaj "Dejton" proglasila nevažećim i nastao bi kaos u kojem bi tko zna kako prošli i Hrvati i mi u Hrvatskoj koji graničimo s Bosnom i Hercegovinom, istaknula je Branka Lozo.
– Državničko iskustvo u tim pitanjima, ne bez grešaka i nisam uvijek mislio isto, ali godinama mislim i radim isto. Gospodine Bulj, a javio sam se za repliku pa ću ova tema dobiti dužnu pažnju, kada ste na summitu NATO-a, a to je iskustvo koje u Hrvatskoj imam samo ja, nitko drugi.
Tako je. Ne možete stvari mijenjati šakom. Znate što bi bilo moguće? Da je Vlada i HDZ dao podršku u Zagrebu i da je Sabor, Vi jeste, zaustavio ratifikaciju Švedske i Finske. E sad, to se nekim zelenima, na primjer, neće dopasti, ali to je jedini način da u ovom svijetu u kojem si ponekad kao orahova ljuska štitiš svoje interese, jer interesi Švedske i Finske su trenutačno zadovoljeni.
To je instantna gratifikacija. Oni hoće u NATO, ulaze odmah. Status Hrvata u Bosni i Hercegovini je prekaran. Njih se tamo vara, uzimaju im se prava i plinska interkonekcija je samo primjer što ti se dogodi kad kao Dragan Čović, koji nije moj stranački drug, dobije etiketu od američke ambasade da je ruski agent. Ruski agent. Dakle, tako završavaš ako nisi pokoran, naglasio je Zoran Milanović.
– Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini će biti i mora biti jednakopravan i konstitutivan. Kad kažemo oko južne plinske interkonekcije, ona će se stabilizirati dolaskom novog predsjednika SAD-a, ali ne može Hrvatska investirati da ne bi Hrvati u Bosni i Hercegovini imali ona prava koja im pripadaju.
S druge strane, među rijetkima sam ovdje koji je cijelu Bosnu obišao – od Orašja, Odžaka, Sarajeva, gradio zajedno Mostarsko sveučilište i osigurao da Hrvati u Bosni i Hercegovini mogu živjeti. Omogućit ćemo Hrvatima u Bosni i Hercegovini i Bosni i Hercegovini kao prijateljskoj državi da ide putem Europske unije.
Ovdje, pored mene je Zoran Milanović. Ja mislim da on više pomogao Komšiću nego svim Hrvatima u Bosni i Hercegovini. S druge strane nas je zakačio i s Bošnjacima nakon one priče, pranje, sapun, kako je već bilo, parfem, ne znam što ste rekli, ali to je ponižavajuće za cijeli hrvatski narod ako želimo graditi dobrosusjedske odnose.
I želim reći samo jednu stvar vama gospođo Kekin. Ja vas stvarno cijenim. Nikada protiv vas nešto ne bih napravio jer vaš rast je smanjivanje postavka Zoranu Milanoviću. To vam na riječ kažem. Zaista. Nikada, rekao je Dragan Primorac.
2. Treba li Srbiji blokirati put prema Europskoj uniji dok se ne riješi pitanje nestalih, dok Srbija ne otvori ratne arhive i dostavi sve relevantne dokumente?
– Da, zanimljivo je kad pitate političara, dobro, sad sam ja vjerojatno još malo političar, da bi uvijek uložili veto, da bi blokirali nešto. Ja nisam protiv veta, nisam protiv blokiranja, ali sam zato za razgovor.
Hrvatska može imati jedinstvenu priliku i postati lider u pregovorima i ulasku Srbije ili BiH i Crne Gore u EU. I to treba iskoristiti. Treba razgovarati, treba rješavati probleme, naravno da se sve neće moći riješiti, ali bitno bi bilo da se bilo što pokrene po tom pitanju.
A kad pitate opet Srbe, oni sami žele u EU, tako da ne znam s čim bi mi to njih mogli ucijeniti, ali ne znam, ničim. Evo, nemam još što za reći, rekao je Niko Tokić Kartelo.
– Pa naravno da je trebalo blokirati bilo kakve pregovore Srbije o ulasku u EU dok se ne riješi i ratna šteta i popis svih nestalih, a ne crveni tepih mu prostrla Kolinda kad je bila predsjednica i sad Plenković da naš četnik Vučić izokreće u bitku istro domovinskom ratu i negira veliku srpsku agresiju.
To je načelo – Srbiju blokirati bilo kakve pregovore. Sad se nešto pokrenulo, blokiralo, kao Nizozemska, onda se sjetila. Nije se smjelo ni otvarati, dozvoliti četniku Vučiću, početniku Šešelju, dokle god ne dođe do popisa naših nestalih, dok se te bolne rane ne riješe.
Naravno, i reciprocitet je taj bitan, kako dolazi hrvatska nacionalna manjina se bira na općinskim listama i na koji način, pa vidimo kako Pupovčev etnobiznis dobro drži jaram. Ja im nisam dozvolio kozaračko kolo i neka da nisam, poručio je Miro Bulj.
– Kao predsjednik Republike, apsolutno bih se protivio ulasku Republike Srbije u EU, dok se ne riješi pitanja, ne samo ova koja je spomenuo gospodin Bulj, dakle, pitanje ratne štete, pitanje pronalaska naših nestalih, pitanje povrata kulturnog i drugog blaga, pitanje zaštite hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, nego i dotle dok se Srbija ne ispriča, dakle, ne ispriča za veliku srpsku agresiju na Hrvatsku i na Bosnu i Hercegovinu, dok ne dođe do odustanka od politike srpskog sveta, dakle, do priznanja da je ta politika izravno upravljena protiv interesa hrvatskog naroda i hrvatske države.
Naravno, to nije samo pitanje Srbije, nego je to, nažalost, pitanje Plenkovićeve vlade, koja na skandalozan način dok hrvatske kulturne institucije propada, dok Matica hrvatska ruši se zgrada, zapravo, koja još uvijek nije obnovljena, dakle, silan novac se odvaja za takozvane srpske kulturne centre diljem Hrvatske i silan novac se odvaja za novine koje iz dana u dan opanjkavaju Hrvatsku, koje iz dana u dan optužuju Hrvate za zločine, za genocid, rekao je Tomislav Jonjić.
– Pitanje nestalih je svakako jedna od ključnih tema u odnosima sa Srbijom i svakako da bi trebao biti neizostavan i ključan dio pregovora oko ulaska u Europsku uniju. Ja bih samo htjela podsjetiti da je nama kao Hrvatskoj strateški interes da u Srbiji na vlasti bude građanska i demokratska opcija.
To, očito, s Aleksandrom Vučićem nije moguće, no isto tako imamo priliku i ovih dana vidjeti koliko snagu imaju građani Srbije, koji su se jučer u stotinama tisuća našli i protestirali protiv vlasti Aleksandra Vučića.
Takvim snagama unutar Srbije, kao i onima koji se, recimo, bore za svoju zemlju protiv iskapanja litija, da im se nepovratno ne uništi, mi svakako trebamo pružiti podršku, rekla je Ivana Kekin.
– Sa Srbijom je problem taj što oni u biti uopće ne žele ući u EU, nego nas sve vuku za nos i izigravaju neke žrtve što im povijesno gledano izvanredno ide od ruke.
Kada bi kakav razgovor se ozbiljan i poveo na tu temu, Hrvatska mora rezolutno tražiti da Srbija prizna agresiju na Republiku Hrvatsku i da plati ratnu odštetu, da prizna i obilježi postojanje koncentracijskih logora za Hrvate na teritoriju Hrvatske i da im plati ratnu odštetu, da kaže gdje su skoro 1800 još uvijek nestalih koje Hrvatska traži, da vrate kulturno blago, da vrate hrvatske arhive i onda je nulto stanje, možemo početi razgovarati.
Povrh toga tu je i politika Srpskog svijeta koja se agresivno uvlači u Hrvatsku i u druge zemlje u okruženju, a Hrvatska vlada to financira. Ja pitam radi čega? Radi čega se to financira? , zapitala se Branka Lozo.
– Prvo odgovor kulturnom pitanju, gospođe Lozo, pitala je i počeo sam odgovarati gdje sam bio kad sam išao kod Dodika. 13.9. prije godine i pol dana, skoro dvije godine sada, sam bio u Jajcu na proslavi oslobođenja Jajca.
Tamo je govorio Tiho Blaškić, Stanko Baja Sopta. Dakle, bio sam s narodom koji je to slavio, bilo je prekrasno. Ja sam se zaputio tamo gdje idu i Plenković i Čović, i to ne u Banja Luku, i to samo jednom, nego kod njega doma na imanje, zato što je to čovjek s kojim se razgovara.
Razgovara se i s Vučićem, o tome ću nešto više reći u replici, međutim oni sami sebi moraju pomoći i odrediti se, biti simpatetički prema Rusiji, OK. Ali Srbiji će prvi leđa okrenuti. To je lažno. Srbija nam je susjed, jako važan trgovinski partner.
Mi imamo robni izvoz samo u tri države dominantne. To su Slovenija, BiH i Srbija. Ove ostale su Kajmanski otoci i Nizozemska. Nama je to financijski bitno, ali nije presudno. Ako će surađivati, rješenje se može naći, ustvrdio je Zoran Milanović.
– Hrvatska će biti otvorena prema svim susjedima pri ulasku u EU. Ali u mom programu ćete vidjeti nekoliko uvjeta koje mora Srbija ispuniti. Ne ja sam kao predsjednik, nego surađujem s hrvatskom vladom.
I ako to ne ispune, zakočit ćemo njihov put prema EU. Prvi uvjet, otvaranje arhiva Jugoslavenske narodne armije. Drugo, Vukovarska bolnica. Dokumenti vezano da vidimo gdje su naši stradalnici. Zatim, zanima me i želim vidjeti podatke gdje leže kosti hrvatskih ljudi.
Kao forenzičar, dosta smo identificirali više, praktički ostatke, 5248 osoba i još uvijek 1782 se vode kao nestale. Mi moramo zbog sebe, zbog svoje budućnosti učiniti sve da do tih podataka dođemo. Inače, što se tiče gospodina Milanovića i njegove suradnje s Dodikom.
Dodik je sada pod mjerama Sjedinjenih Američkih Država. Čovjek protiv kojeg se vodi postupak, a on kaže da mu je on sugovornik. Ako mi je on takav sugovornik, onda Hrvatska nema nikakvu budućnost u naredna 2 mjeseca dok se vi predstavljate, rekao je Dragan Primorac.
– S huškačem nema pregovora i to ne zato što mi ne želimo surađivati, nego zato što je taj čovjek neki dan šetao po Dubrovniku i nama docirao oko srbijanske agresije na Hrvatsku. I nije stvari htio nazvati pravim imenom.
Dakle, moj politički stav je tu potpuno jasan. Međutim, postoji mnogo drugih stvari s kojima se slažem, koje možemo učiniti s pozicije predsjednice Republike Hrvatske. Jedna od njih izrazito važna je izbor ljudi koji će predstavljati Hrvatsku u Srbiji.
Mi smo svojevremeno imali kao veleposlanike osobe koje su pitale trebaju li spuštati zastavu na pola koplja kada se slavi obljetnica Oluje. Takvi su nas ljudi predstavljali u Srbiji. Kada ja budem predsjednica Republike Hrvatske, neću dozvoliti da na takav način kadroviramo po diplomatskim misijama.
I to je konkretna stvar koju možemo učiniti tako da se zna tko je Hrvatska, a tko je Srbija i što se događalo za vrijeme Domovinskog rata, poručila je Marija Selak Raspudić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
