Nova anketa: Pet stranaka prelazi izborni prag, pogledajte tko je dobitnik mjeseca

(Foto: Screenshot HRT)

Novi HRejting o popularnosti političkih stranaka objavljen je u središnjem Dnevniku HTV-a.

Prvih pet stranaka

Podjela mjesta od prvog do trećeg zvuči ovako: Broj jedan – HDZ 27,7 posto. Broj dva – SDP, za koji se ne pamti kad je zadnji put bio iznad 20 posto, ožujak završava na 21,6 posto. Broj tri – Možemo! s točno 9 posto potpore.

Dvadeset i sedam dana prije izbora, prag prelaze još samo dvije stranke. I to s desnog političkog spektra. Četvrti – Domovinski pokret – 7,7 posto. Peti – Most – 7,1 posto.

Oni imaju 0,2 do 1,3% podrške

I sad slijedi podugačak niz od 15, dosad mahom parlamentarnih stranaka koje sve zajedno u zbroju osvajaju svega 12,3 posto glasova.

To su, redom: stranka dosadašnje zastupnice Karoline Vidović Krišto (OiP – 1,3%), stranka Centar bračnog para Puljak (1,2%), dosad vladajući HNS (1,2%), IDS (1,1%), Fokus (1,1%), Beljakov HSS (1,1%), HSU (1,1%) i zadnja u skupini koja se “vrti” oko jedan posto – Radnička fronta (1,0%).

Niz stranaka koje ne dosežu ni jedan posto potpore otvaraju Socijaldemokrati (0,8%), a nastavljaju izjednačeni Suverenisti (0,5%), HSLS (0,5%) i Republika (0,5%). Iza njih su AP-Akcija za promjene (0,4%) i Ključ Hrvatske (0,3%), a ovu – ne baš prestižnu listu – zaključuje Zekanovićev HDS (0,2%).

SDP osvojio neodlučne

Iz ovih rezultata, jasno je tko je, a i zbog čega dobitnik mjeseca. Kako preciznije izgledaju rast i pad popularnosti u proteklih mjesec dana?

Najveći pad HRejting zabilježio je kod neodlučnih birača. Ali taj pad u konačnici je pozitivan pad.

Prije samo mjesec dana neodlučnih je bilo više od 17 i pol posto, a danas ih je 13. Dakle, broj je neodlučnih manji za 4,65 posto.

Približno za isto toliko SDP (+4,33%) je nastao. To je najveći mjesečni rast među pet stranka koje prelaze izborni prag i ujedno rast koji izlazi iz okvira statističke greške HRT-ove ankete.

U plusu i HDZ i Možemo!, desnica pada

Sljedeći po rastu je HDZ koji je 2 i pol posto (+2,46%) u plusu.

Također u plusu, ali znatno manjem (+0,88%) je još i Možemo!.

Desnoj strani političkog spektra anketa pokazuje pad. Mostu najveći, odnosno veći od jedan i pol posto (-1,54%). U proteklih mjesec dana pao je i Domovinski pokret (-0,83%). Ali upola manje od Mosta.

Prvi put u HRT-ovom istraživanju ispitanicima je ponuđeno izjašnjavanje o predizbornim savezima koji su, što službeno, što neslužbeno već najavljeni. Kako te potencijalne koalicije prolaze kod birača?

S obzirom na to da je kratko vrijeme u kojem se provodila anketa politički najturbulentnije vrijeme možda i desetljeća, nužno je naglasiti da su testirali koalicije koje su trenutačno samo na razini najave.

Dakle, nijedna još nije postala službena stavljanjem potpisa partnera na predizborni sporazum. Istodobno, pojedini savezi iako su i najavljeni u međuvremenu su se raspadali.

Kako stoje koalicije?

Konkretno, anketa se provodila i u vrijeme dok su Radnička Fronta i Fokus još slovili kao dio SDP-ove koalicije, ali su obuhvaćeni i dani kad su to prestali biti.

U takvoj situaciji i uvjetima HDZ bi sa svojim dosadašnjim partnerima bio relativni pobjednik izbora. Osvojili bi 29 posto (29,1%) glasova. Četiri (3,9%) posto slabiji je SDP-ov predizborni savez. Neovisno o broju stranaka koje će ga u konačnici činiti, trenutačno su na 25 posto (25,2%).

Možemo! koji ide uglavnom samostalno i tu i tamo sa SDP-om točkasto može računati na 7,7 posto glasova.

Domovinski pokret sam ima isto kao i Most u koaliciji s Hrvatskim suverenistima – oko 7 posto (7,1%).

U Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici više nijedna najavljena koalicija kao ni stranka koja planira samostalno nastupiti na izborima – nema šanse preskočiti propisani prag, navodi novi HRejting predstavljen u Dnevniku HTV-a.

Anketa je provedena od 16. do 19. ožujka na uzorku od 1.000 ispitanika, a najveća pogreška iznosi +/- 3,53 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

Parlamentarni izbori raspisani su za 17. travnja, a provode se u 10 izbornih jedinica, dok HRejting prikazuje anketirani stav birača u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici. Stoga su rezultati uvijek primjenjiviji na predsjedničke izbore, dok su za parlamentarne ponajprije pokazatelj trenutačnog raspoloženja i trendova.