ZAGREB
U HNK-u praizvedba "Posljednjeg intermezza" Berislava Šipuša
(Hina/EPA)
U sklopu 31. muzičkog biennala Zagreb, u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu večeras će biti praizvedeno suvremeno operno djelo "Posljednji intermezzo", glazbeni hommage Berislava Šipuša dramatičnom životnom putu Janka Polića Kamova u režiji Marine Pejnović.
Najavljen kao opera u četiri čina, "Posljednji intermezzo" Berislava Šipuša osmišljen je po motivima iz djela Janka Polića Kamova, Cesara Pavesea, Paula Celana i Federica Garcie Lorce.
Četvoricu pjesnika povezuje misao o smrti. Glavni junak umro je s 24 godine u bijedi i pokopan je kao bezimen u Barceloni, Pavese i Paul Celan izvršili su samoubojstvo, a García Lorca je ubijen. Te četiri smrti postavljaju u središte opere "Posljednji intermezzo" pitanje smisla egzistencije i moguće traženje nekih odgovora u umjetničkome djelu.
Opera prati hrvatskog pisca Janka Polića Kamova na putovanju motiviranom željom za bijegom od nesretne ljubavi, bolesti, obiteljske smrti i političkoga djelovanja. Skokovito putovanje, kanalizirano Kamovljevim pjesničkim motivima, oslikava njegovu nemogućnost bijega, jer zapravo želi pobjeći od prepoznavanja staroga u novome, poznatoga u nepoznatome, od onoga zapisanog sudbinom.
Kolibretisti opere su dramaturg predstave Ivan Penović i redateljica koncerta Marina Pejnović, koji su ovo putovanje podijelili u četiri dijela, koji se događaju u četiri lučka grada: Rijeci, Genovi, Marseilleu i Barceloni, u kojoj pisac i umire.
Kroz pjesničko se stvaralaštvo panoramski pomaljaju slike razdoblja u kojemu su živjeli likovi opere. Slike prikazuju sukobe i nadvladavanje vremena kroz koje prolaze lučki gradovi izgrađeni kroz povijest, koji su uvijek i utočišta lutalica. Slike se izmjenjuju, ali su uvijek sačinjene od ritmova koji se ukrštavaju; ritmova ljudi naspram ritmova grada.
Glazba se brzo mijenja, iz slike u sliku, čak ponekad u istoj slici donoseći nove zvučne situacije, različite glazbene svjetove, prihvaća i (pre)uzima druga i drugačija iskustva ili poseže u glazbenu prošlost, ponekad se poigra i aktualnim ili bježi od akademizma, ne bojeći se citata niti sličnosti. U ansamblu se nalazi velika količina različitih udaraljki, ali i električni klavir, orgulje, električna gitara, kao i unaprijed snimljena i izrađena dionica gotovo konkretno-prirodnih zvukova.
Tu je i mješoviti zbor, tretiran klasično, a ponekad i u nekoj drugoj ulozi.
U podjeli glasova po ulogama također je napravljen odmak od tradicionalnoga: glavna je uloga povjerena glumcu Karlu Mrkši, koji utjelovljuje Polića Kamova, a u operi nastupaju Stefani Pijetlović, Matej Predojević Petrić, Jurica Jurasić Kapun, Luka Ortar, Dubravka Šeparović Mušović i Mia Negovetić.
Scenografiju je osmislila Liberta Mišan, kostime Tea Bašić Erceg, za oblikovanje svjetla zadužen je Elvis Butković, dok je video oblikovao Ivan Lušičić Liik.
Poluscenskom izvedbom opere u četiri slike, u kojoj sudjeluju solisti, zbor i orkestar Opere HNK Zagreb te gosti, ravnat će maestro Šipuš.
Praizvedba "Posljednjeg intermezza" u subotu, 18. rujna, dio je programa četvrtog, završnog bloka 31. muzičkog biennala Zagreb, a reprizno će se moći pogledati 30. rujna u HNK-u Zagreb.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
