ZAGREB
NMMU: Izložba slovenskih umjetnika koji su studirali na zagrebačkoj ALU
(Hina/EPA)
Izložba "Spone - Zagrebačka likovna akademija i slovenski umjetnici između dvaju ratova", postavljena od utorka u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti (NMMU), donosi stotinjak ostvarenja najpoznatijih slovenskih umjetnika, nekadašnjih studenata zagrebačke likovne akademije.
Izložbu tih slikarskih, kiparskih i grafičkih djela, predstavljenu na konferenciji za novinare, NMMU organizira u suradnji s Galerijom Božidar Jakac iz Kostanjevice na Krki i zagrebačkom Akademijom likovnih umjetnosti.
Kako je rečeno, višestoljetni doticaji umjetnika hrvatskih i slovenskih zemalja unutar iste države intenzivirali su se osnutkom Kraljevine Jugoslavije, a Zagreb je jedini imao likovnu akademiju. Sa slavnim Ivanom Meštrovićem na čelu, Akademija je konkurirala sličnim europskim institucijama. Između dva rata na njoj je studiralo gotovo sto slovenskih umjetnika.
U kustoskoj koncepciji Aste Vrečko iz Galerije Božidar Jakac i Dajane Vlaisavljević iz zagrebačkog muzeja izložena su djela Gabrijela Stupice, Zorana Mušiča, Zorana Dideka, Franca Pavlovca, Marija Pregelja, Maksima Sedeja, Mihe Maleša, Nikolaja Pirnata, Franca Goršeta, Franca Miheliča, Zdenka Kalina i drugih. Pojedina njihova djela već su bila izlagana u Zagrebu u međuratnom razdoblju i sada će nakon osamdeset godina ponovno biti predstavljena zagrebačkoj publici.
Njihovi će se radovi moći usporedno pogledati s radovima njihovih hrvatskih kolega Antuna Motike, Otona Postružnika, Marijana Detonija, Frana Šimunovića, Slavka Kopača i tadašnjih profesora Ljube Babića, Vladimira Becića, Ivana Meštrovića, Krste Hegedušića, Marina Tartaglie i drugih.
Ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi smatra kako je svaka muzejska i međuinstitucionalna suradnja, pogotovo prekogranična i u vrijeme pandemije, razlog za slavlje, pa su sa zadovoljstvom prihvatili inicijativu kolega iz Slovenije.
Po njegovim riječima, fokusirajući se na umjetnost i dosege slovenskih umjetnika , izložba donosi i paralelni narativ o Zagreb i muzeju, te Akademije kao ključne institucije za transmisiju aktualnih kretanja na europskoj likovnoj sceni.
"Izložba nam tadašnji Zagreb predstavlja kao stimulativno i otvoreno društveno okruženje vibrantnog kulturnog života značajne međunarodne kulturne razmjene u kojem se odvijaju konstruktivne i strasne javne rasprave o relevantnim estetskim fenomenima i društvenoj ulozi umjetničkog stvaralaštva", ustvrdio je.
Goran Milovanović, direktor Galerije Božidar Jakac iz Kostanjevice na Krki, podsjeća da, iako su Hrvatska i Slovenija dijelile brojne državne strukture i pripadale zajedničkom srednjoeuropskom kulturnom prostoru, u eksploziji umjetničkih razdoblja i stilova 20. stoljeća nije dolazilo do značajnih interakcija, osim nekolicine autora koji su dijelili zajednički prostor.
"Ta prekretnica bila je upravo Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, koja je slovenskom prostoru dala novu, iznimno jaku generaciju autora, pa su tako nakon osnivanja Akademije likovnih umjetnosti u Ljubljani 1945. profesorski zbor činili mahom nekadašnji zagrebački studenti", dodao je.
Na mlade umjetnike utjecala cijela scena ondašnjeg Zagreba
Dajana Vlaisavljević, muzejska savjetnica NMMU-a i voditeljica Zbirke slikarstva od 1898. do 1918., ustvrdila je u svom tekstu o izložbi kako je na formiranje mladih umjetnika utjecala cjelokupna likovno-kulturna scena ondašnjeg Zagreba.
"Kako je prije svega na ovoj izložbi riječ o slovenskim umjetnicima koji su studirali na zagrebačkoj ALU i njenoj važnosti za slovenske umjetnike, izbor radova te naglasak na slikarskim pojavama koje kontekstualiziraju likovnu scenu vezan je prvenstveno za profesore i hrvatske studente te njihovu međusobnu povezanost koja je često prelazila granice samih profesionalnih odnosa", dodala je.
Povjesničarka umjetnosti Asta Vrečko kaže kako se zagrebački školovane slovenske umjetnike ubraja među ključne ličnosti slovenske i jugoslavenske umjetnosti 20. stoljeća, koji su na razne načine obilježili slovensku umjetnost, mnogi od njih radili su nakon zagrebačke akademije kao slikari, kipari, scenografi, likovni pedagozi, kulturni djelatnici, teoretičari i kao profesori Akademije likovne umjetnosti u Ljubljani.
"Između umjetnika stvorena su trajna prijateljstva, bivši profesori i studenti postali su kolege, bivši kolege suradnici, sudjelovali su u društvima, izlagali, sjedili u odborima i tako surađivali u oblikovanju prijeratnog i poslijeratnog kulturnog i umjetničkog života", podsjetila je.
Uz radove iz zbirke NMMU-a i Galerije Božidar Jakac na izložbi su predstavljena i djela iz još petnaest javnih zbirki iz Slovenije i Hrvatske, te iz više privatnih zbirki i arhiva Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Izložba će biti otvorena do 20. lipnja.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
