Slaven Bertoša tijekom jednog od terenskih istraživanja
Sve je počelo koncem 2010., kada me kontaktirao tadašnji načelnik Općine Barban Denis Kontošić i zamolio bih li dopustio da se za potrebe nove web-stranice Općine Barban iskoriste podaci iz mojih do tada objavljenih radova. Od 2001. bio sam, naime, voditelj i glavni istraživač znanstvenog projekta "Grad i selo u Istri od XVI. do XVIII. stoljeća", veli Bertoša
O X. memorijalu Petra Stankovića, znanstvenom skupu "Barban i Barbanština od prapovijesti do danas" koji je na program u četvrtak, 20. i u petak, 21. veljače u Barbanu, razgovarali smo s voditeljem ove manifestacije prof. dr. Slavenom Bertošom.
- Deset je godina od prvog Memorijala Petra Stankovića "Barban u srcu". Kako je zapravo sve počelo?
- Sve je počelo koncem 2010., kada me kontaktirao tadašnji načelnik Općine Barban Denis Kontošić i zamolio bih li dopustio da se za potrebe nove web-stranice Općine Barban iskoriste podaci iz mojih do tada objavljenih radova. Od 2001. bio sam, naime, voditelj i glavni istraživač znanstvenog projekta "Grad i selo u Istri od XVI. do XVIII. stoljeća", financiranog od tadašnjeg Ministarstva znanosti i tehnologije, u sklopu kojeg sam proučavao Barbansko-rakljansku gospoštiju. Zapravo, moja istraživanja ovoga područja počela su još 1996., ali tek sa službenim dobivanjem voditeljstva projekta tim sam se temama počeo baviti i u institucionaliziranom obliku, uz podršku navedenog Ministarstva i Filozofskog fakulteta u Puli. Vrlo sam rado pristao udovoljiti zamolbi Denisa Kontošića i tako je počela naša suradnja koja u kontinuitetu traje do danas.
Na prvom susretu početkom 2011., općinski načelnik počeo mi je, naime, s velikim entuzijazmom pričati o Petru Stankoviću i upoznao me tada s idejom o organiziranju svojevrsnog susreta u čast znamenitom Barbancu. Planirao je da se prvi susret održi već iste godine, oko obljetnice Stankovićevog rođenja (22. veljače 1771.). Dogovorili smo se da ću sudjelovati u manifestaciji kratkim izlaganjem na pozornici tijekom zabavnog dijela te posebnim predavanjem o mojim istraživanjima barbanske prošlosti. Predavanje "Crtice iz barbanske novovjekovne prošlosti" održao sam u prostorima stare barbanske škole, pretvorene u Općinsku knjižnicu i čitaonicu Petra Stankovića. Tijekom kasnijih razgovora s općinskim načelnikom predložio sam mu održavanje znanstvenoga skupa Stankoviću u čast, na kojem bi se Barban i Barbanštinu, kraj iznimno bogatoga kulturno-povijesnog nasljeđa, proučavalo na interdisciplinaran način te javnosti prikazivali novi rezultati istraživačkog rada. Tako je dogovoreno da od 2012. dio Memorijala čini i znanstveno-stručni skup naslovljen "Barban i Barbanština od prapovijesti do danas". Radove predstavljene javnosti na skupu tiskalo bi se potom u pripadajućem zborniku radova, što je i ostvareno.
- Što se u tih deset godina promijenilo, koliko je tu bilo sudionika i izlaganja?
- Do 2013. znanstveno-stručni skup trajao je jedan dan, a od 2014. produžen je na dva dana. Od 2012. do 2017. susreti su se održavali u predvorju Osnovne škole Jure Filipovića, 2018. u novoobnovljenoj Vijećnici Općine Barban, u zgradi nekadašnje (gornje) škole, a od 2019. u novootvorenom Centru za posjetitelje na barbanskoj Placi. Glavni je organizator skupa Općina Barban, a suorganizatori su Osnovna škola Jure Filipovića Barban, Turistička zajednica Općine Barban i Župa sv. Nikole u Barbanu. Prošle godine organizator, a od 2020. suorganizator skupa bila je, uz Općinu Barban, i Katedra Čakavskog sabora za povijest Istre u Pazinu. Od 2020. organizator skupa je, uz Općinu Barban, Katedra Čakavskog sabora Barban. Uz mene kao voditelja skupa i glavnog urednika zbornika, članovi odbora bili su ili jesu: načelnici Općine Barban (Denis Kontošić i Dalibor Paus), ravnateljice škole (Zdravka Šarić i Smiljana Vale), voditeljica Turističke zajednice Općine Barban Danijela Kolić/Kontošić, župnici Župe Barban (Mirosłav Paraniak i Bernard Jurjević), predsjednik Katedre Čakavskog sabora za povijest Istre Pazin Josip Šiklić, predsjednica Katedre Čakavskog sabora Barban Iva Kolić i njezin potpredsjednik Paulo Batel. Grafičku pripremu radili su Grafika Režanci, Leo Knapić i David Ivić, a tisak Libar d. d. o. Pićan, Grafika Režanci, Vetva Graph i Tiskara Zelina d. d., a lektorice su bile Iva Kolić, Samanta Paronić i Svjetlana Milotić. Do 2018. zbornici radova predstavljali su se na znanstveno-stručnom skupu, a od 2019., na inicijativu Josipa Šiklića, predsjednika Katedre Čakavskog sabora za povijest Istre u Pazinu, predstavljanje se organizira kao zaseban događaj. Godine 2016. na Memorijalu je predstavljena monografija mlade povjesničarke Samante Paronić "Logori smrti. Potresna stvarnost barbanskih i proštinskih evakuiraca (1914.-1918.)".