"La forma e il segno/Forma i znak – Fokus na hrvatski dizajn", dvodnevno događanje posvećeno povijesti i razvoju hrvatskog dizajna od poslijeratnog razdoblja do danas, izazvalo je veliko zanimanje raznolike publike sastavljene od stručnjaka, profesionalaca i drugih zainteresiranih u Trstu, u organizaciji Hrvatske zajednice u Trstu u suradnji s produkcijskom kućom Castor Multimedia iz Zagreba.

Dokumentarni filmovi

Događaj je imao cilj predstaviti javnosti razvoj hrvatskog dizajna u međunarodnom umjetničkom i povijesnom kontekstu počevši od 50-ih godina.

To je ostvareno projekcijom dvaju dokumentarnih filmova, prve i posljednje od sedam epizoda serije pod nazivom "Moderna vremena" koju je realizirao Dubravko Merlić te producirala Castor Multimedia, a koja je krajem prošle godine emitirana na hrvatskoj državnoj televiziji.

Nakon projekcije koje je uvodno predstavio novinar i producent Dubravko Merlić, prikazane teme bile su predmetom rasprave na okruglom stolu koji je okupio stručnjake za dizajn iz Italije i Hrvatske.

Uz moderatoricu, arhitekticu i dizajnericu Luciju Krasovec-Lucas, uz Dubravka Merlića gosti obaju dana bili su arhitekt i profesor na ISIA Roma Design Edy Fantin, Graziella Bloccari, predsjednica Reda arhitekata Trsta, Miro Gašparović, likovni kritičar i bivši ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, dizajnerica i osnivačica studija.

(Promo)

Projectum u Splitu Lea Aviani i ravnatelj Zaklade Symbola Domenico Sturabotti.

Serija dokumentarnih filmova "Moderna vremena" ima kao cilj istražiti doprinos koji su značajne ličnosti dizajna poput Bernarda Bernardija, Brune Planinšeka, Ivana Picelja i Mihajla Arsovskog dale razvoju hrvatskog kulturnog identiteta u području dizajna - dizajna proizvoda, namještaja i arhitekture - od 50-ih naovamo.

Sastavljena od sedam epizoda, serija započinje analizom hrvatskog dizajna u sklopu gospodarskih, društvenih i političkih okolnosti bivše Jugoslavije, ističući ključnu ulogu kreativnosti dizajnera u oblikovanju kulturnog identiteta prepoznatljivog na globalnoj razini.

Svaka epizoda obogaćena je prologom Dubravka Merlića koji vodi intervjue sa stručnjacima poput Zvonka Makovića i Igora Dude.

Prva epizoda, prikazana u Muzeju Revoltella, bavila se razdobljem 50-ih godina i rođenjem nove stambene kulture – konceptom podrobnije prikazanom u drugoj epizodi, među ostalim i kroz lik Andrije Mutnjakovića, autora projekta naselja za radničku populaciju. Bernardi, Planinšek i Richter predstavljali su značajnu struju jugoslavenskog dizajna poslijeratnog razdoblja, pridonoseći kulturnom naslijeđu od velike vrijednosti.

(Promo)

Merlić se zapitao jesu li hrvatski dizajneri bili avangardni ili samo imitirali globalne trendove, stigavši naposljetku, nakon pažljive analize, do zaključka da su bili motivirani autentičnim kreativnim duhom, odrazom i izrazom svog vremena.

Zlatno doba

U sljedećim epizodama serije istražuje se "zlatno doba" hrvatskog dizajna u 60-im godinama, s referencama na pop kulturu i glavne dizajnere, a slijedi analiza 70-ih, obilježenih korištenjem živopisnih boja u kontekstu ekonomskog rasta.

- Treba reći da najbolji i najoriginalniji hrvatski dizajneri osobno ulažu u vlastiti rad, bez ikakve potpore institucija, međunarodno priznatih dizajnera ili države. Postoje i mnogi mladi kreativci koji ne dolaze s instituta ili akademija, no imaju posve originalne ideje.

Dok u Italiji možda postoje mnogi mali i srednji poduzetnici koji mogu ulagati u projekte u koje vjeruju, u Hrvatskoj je stanje posve drukčije, kazao je Merlić.

Povezane vijesti

• Summit zapadnog Balkana u Trstu
• Kako se nekad šopingiralo u Trstu
• Hrvatsku nastavu u Trstu pohađa 58 učenika