U Hrvatskoj živi više od 13 tisuća osoba s težim oštećenjem sluha

(Promo)

U Hrvatskoj, prema podacima Registra osoba s invaliditetom živi više od 13 tisuća osoba s težim oštećenjem sluha, dok u svijetu živi oko 72 milijuna gluhih osoba. Osobe s oštećenjem sluha širom svijeta koriste više od 300 različitih znakovnih jezika.

Stoga je, uz Međunarodni dan znakovnih jezika, krenula izrada video-rječnika hrvatskog znakovnog jezika pod nazivom »Moja Prva Znakovnica«. Projekt je pokrenulo Hrvatsko društvo prevoditelja znakovnog jezika.

- Može zvučati neobično, ali zaista trenutno ne postoji rječnik u pravom smislu riječi za znakovni jezik. Postoje određeni video- materijali na YouTubeu, no »Moja Prva Znakovnica« će biti pravi rječnik u kojem će se upisati pojam na hrvatskom jeziku i dobit će se video sa znakom, uputama o izvođenju tog znaka te povezani izrazi i rečenice u kojem se koristi taj znak.

Rječnik će biti besplatan i sadržavat će pojmove, izraze i rečenice koje prate jezični razvoj djece i omogućava čujućim roditeljima da budu jezični uzor svojoj gluhoj djeci te da na taj način ostvare potpunu komunikaciju, najavljeno je iz Hrvatskog društva prevoditelja znakovnog jezika.

Činjenica je da se izrazito veliki postotak gluhe djece, 90 do 95 posto rađa u čujućim obiteljima, koja nemaju kontakata sa zajednicom gluhih niti imaju informacije o važnosti izlaganja gluhog djeteta vizualnom jeziku od prvoga dana. Također, ne postoje tečajevi niti edukativni materijali koji pokrivaju tu temu, pogotovo u manjim sredinama.

- I stoga je »Moja Prva Znakovnica« značajna, jer je iskorak na tržište i prvi takav materijal za hrvatski znakovni jezik. Ovom kampanjom osiguravamo veću vidljivost same zajednice Gluhih i njihovog materinjskog znakovnog jezika. Ono što očekujemo od ove kampanje je izrada te dostupnost edukativnog materijala i informativnog sadržaja.

(Promo) (Promo)

Izuzetno nam je važno osvijestiti da je govorni jezik za ljude koji su gluhi i nagluhi jednostavno nedostupan. Bez obzira na jačinu tehničke podrške kroz slušne aparatiće i umjetnu pužnicu, informacija koja nije vizualna u najvećem dijelu ne dopire do njih. Veće poznavanje hrvatskog znakovnog jezika i razumijevanje ključnih stavki kulture gluhih uveliko doprinosi inkluziji. Počevši od najuže okoline, primjerice ako imamo gluhog kolegu na poslu ili kolegu na fakultetu, do šire zajednice.

I još bismo jedan aspekt ove kampanje htjeli napomenuti, a taj je da možemo očekivati i da će informacija o hrvatskom znakovnom jeziku doći i do samih gluhih, a koji žive u malim, udaljenim mjestima i nemaju priliku učiti o svome jeziku i kulturi, ističe Dorijana Kavčić, Članica upravnog odbora Hrvatskog društva prevoditelja znakovnog jezika.

»Moja Prva Znakovnica« želi omogućiti ono što sva istraživanja, strana i domaća, jednoznačno ističu kao nešto što je iznimno važno, a to je izlaganje gluhe djece jeziku od najranijih dana.