Prof. dr. sc. Marie Gravari-Barbas održala predavanje o svjetskoj baštini i ulozi turizma na Mediteranu

(Snimila Vanesa Begić)

Plenarno izlaganje prof. dr. sc. Marie Gravari-Barbas, voditeljice UNESCO-UNITWIN mreže »Culture, Tourism, Development« održano je u sastavu Međunarodne znanstvene konferencije »New Frontiers in Economics and Tourism« na Fakultetu ekonomije i turizma »Dr. Mijo Mirković« pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile.

Teme konferencije uključuju jačanje nacionalne i regionalne otpornosti, AI i gospodarski rast, baštinu, turizam i urbani razvoj, kvantitativne metode za kulturnu ekonomiju i kreativne industrije…

(Foto: UNIPU)

Gravari-Barbas osvrnula se na svjetsku baštinu, održivi razvoj i ulogu turizma na Mediteranu. Perspektive s lokaliteta Svjetske baštine.

- Zašto Mediteran? Jer je turizam, kao suvremeni fenomen, započeo ovdje. Turizam i baština na Mediteranu su dakle dva međusobno neodvojiva, isprepletena fenomena, od samih početaka. Na obalama Sredozemlja koegzistiraju različiti načini života, ali zajednički im je nazivnik taj mare nostrum. »Mediteranska trijada« (prema Fernandu Braudelu) obuhvaća masline, vinovu lozu i pšenicu i njihove derivate. Ulje, vino, kruh - temelj su mediteranske prehrane uvrštene na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine. Proizvodi »mediteranske trijade« su ujedinjujući faktor među narodima mare nostruma, a zajedničko nasljeđe mediteranskog života ne tiče se samo hrane, već i drugih elemenata, od obrazovnih procesa do kulturnih manifestacija. Sve je to dio kulture i razmjene među različitim obalama Mediterana, navela je ova predavačica.

Istaknula je također da se mediteranska prehrana ne odnosi samo na hranu kao takvu, već to obuhvaća i skup vještina, znanja, rituala, simbola i tradicija vezanih uz usjeve, žetvu, ribolov, stočarstvo, konzerviranje, preradu, kuhanje, a uz konzumaciju hrane, navela je.

Bilo je tu govora potom i o putu Feničana, što se odnosi na vezu između glavne nautičke rute koje su koristili Feničani, izvanredni pomorci i trgovci i putevima Sredozemlja.

Kroz ove rute, Feničani i druge velike sredozemne civilizacije pridonijele su stvaranju te svojevrsne »koiné«, spleta, mediteranske kulturne zajednice, stvaranja intenzivne razmjene gotovih proizvoda, ljudi i ideja.

Predstavila je i Museo Atlántico, Lanzarote, kao i Museo della Fiducia e del Dialogo del Mediterraneo (2016.), koji pohranjuje sjećanje na otok Lampedusa i govori o pričama o migrantima i brodolomu od 3. listopada 2013. Podijeljen je na dva djela, u jednome se čuvaju svjedočanstva rimskog i etruščanskog razdoblja, a u drugome osobne stvari 52 osobe koje su umrle od gušenja u prtljažnom prostoru teglenice 2015. godine.