Panel rasprava koja je danas održana u muzejsko-galerijskom prostoru Sveta Srca u Puli, okupila je devet osoba uključenih u razvoj kulture u Istarskoj županiji, nekoć i danas, a svatko je govorio iz kuta gledišta svoje struke, polja i institucije. Uz raspravu, naslovljenu "Kultura - različitosti koje se dopunjuju: 30 godina razvitka kulture u Istarskoj županiji" koju je moderirala Gordana Restović, a koja je pokrila bitne teme vezane za kulturu u Istri, prikazan je film "Istarska županija kroz 30 godina".

Muzeji, događanja, pozornice

U raspravi su sudjelovali: David Belas, umjetnik i voditelj glazbeno-scenskih djelatnosti Pučkog otvorenog učilišta Poreč; Marianna Jelicich Buić, članica poglavarstva Talijanske unije zadužena za kulturu; Marino Jurcan, predsjednik Udruge Metamedij; Renata Kiršić, ravnateljica POU-a Labin i predsjednica Mediteranskog kiparskog simpozija, Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre; Davor Mišković, sociolog i autor Istarske kulturne strategije I. i II.; Ivona Orlić, ravnateljica Etnografskog muzeja Istre; Dubravka Svetličić, ravnateljica POU-a Grada Rovinja i Helena Vodopija, voditeljica programa Kluba & knjižare Giardini 2.

Ivona Orlić navela je kako Povijesni i pomorski muzej Istre radi sjajne stvari, a posebno je pohvalila otvorenje Kuće fresaka u Draguću i Kuću kaštela u Momjanu, a Muzej suvremene umjetnosti Istre "drži" svoje programe na visokoj razini, dok Etnografski muzej Istre ima diljem Istre postavljene vrlo kvalitetne izložbe, a Istarska kulturna agencija, kao najmlađa, vodi "lavovski" posao s pronalaženjem filmskih lokacija.

- Što se tiče europskih projekata, mogla bih reći da se prilagođavamo svi skupa, da se više aplicira na te fondove da bi se iskoristila ponuda, da bi se nešto napravilo, veli Orlić.

Darko Komšo istaknuo je da su često domaćini velikim manifestacijama te da su Arena, lani otvoreno obnovljeno Malo rimsko kazalište te Kaštel sjajne pozornice za velika događanja.

- Zadnjih dvadeset i nešto više godina imamo kontinuitet što se manifestacija tiče. Bilo je kroz godine, dakako, uspona i padova, no zadovoljni smo rezultatima i činjenicom da smo ovdje uspjeli realizirati sjajne koncerte i zbivanja. Trebamo biti odgovorni i što se tiče akustičnog zagađenja, odnosno razine buke, kazao je Komšo.

Komšo je na upit o suradnji grada, ustanova i države, kazao kako je godinama unazad oformljena Koordinacija istarskih muzeja koja je rezultirala dvjema izložbama - "Ki sit ki lačan" i "Gajba i tić", ali da je što zbog korone, što zbog drugog, ta koordinacija nekako u biti, mada ne službeno, i ugašena, odnosno sada nije djelotvorna.

Nezavisna scena i učilišta

Govoreći o nezavisnoj sceni, Marino Jurcan kazao je da je prošla kroz četiri faze: prva je faza bila devedesetih godina prošloga stoljeća, kada su se radili vlastiti programi, zatim je došlo do suradnje između raznih organizacija, uslijedila je zagovaračka faza gdje akteri surađuju s drugim sektorima, primjerice sa socijalom i obrazovanjem, a zatim i neka suradnja na višoj razini, u znaku multikulturalnosti i višejezičnosti.

Da nije uvijek lako pučkim otvorenim učilištima potvrdile su Dubravka Svetličić i Renata Kiršić, koje su navele da je promjena od nekadašnjih radničkih sveučilišta do pučkih otvorenih učilišta imala dugačak put.

- Buje, Buzet i Pazin nemaju primjerice istu situaciju kao Poreč ili Rovinj; učilišta u unutrašnjosti Istre nerijetko imaju u svom djelovanju i glazbene škole, kinoprikazivačku djelatnost, knjižnice, razne tečajeve za odrasle i djecu, zabavu i obrazovanje te muzejsko-galerijsku djelatnost. Poreč i Rovinj imaju donekle sličnu situaciju, s tim da Poreč ima i galerijsku djelatnost, a Pula je specifična, jer tu djeluje niz ustanova u kulturi. Kinoprikazivačka djelatnost imala je brojne promjene od početaka rada u učilištima do danas. Najprije su tu djelatnost "potisnule" videoteke, a potom je došao internet te mogućnost skidanja filmova, što je smanjilo broj posjetitelja, kazala je Svetličić, ističući da i dalje, unatoč svom trudu i radu učilišta, ima onih koji vele da se u tim sredinama ništa ne dešava, premda je događanja prilično puno. Najviše publike ima, navodi, na stand-upovima, laganim komedijama što se kazališta tiče, te hororima što se kina tiče.

Renata Kiršić navela je da se učilištima daju sredstva za hladni pogon, a s druge strane nema za normalno funkcioniranje ustanova.

- Primjerice, kupujemo nove stolice, a s druge strane, krov prokišnjava i uništava te nove stolice, veli Kiršić, a Davor Mišković, govoreći o kulturnoj potrošnji općenito, kazao je da se ona mjeri novcem te da treba uvijek gledati za koji su tip sadržaja spremni ljudi, odnosno krajnji korisnici.

Kultura, turizam i institucije

Razliku između institucionalnog i vaninstitucionalnog, odnosno prednosti i nedostatke jednog i drugog, objašnjavao je David Belas.

- Ustanove imaju neku sigurnost, ali nekada su zbog načina financiranje sporije za proći fazu od ideje do realizacije, no imaju dobru infrastrukturu, a vaninstitucionalni je sektor brži, no teže se afirmiraju jer nemaju toliko infrastrukturu i postprodukciju. Primjerice, nakon nekog događanja nerijetko ne mogu objaviti publikaciju jer nemaju prateću infrastrukturu, navodi Belas.

Helena Vodopija navela je iznimnu ulogu solidarnosti, prema primjeru kreiranja Kluba-knjižare Giardini 2, te da su ključni odnosi na sceni, kao i da je potrebna korektna suradnja.

Marianna Jelicich Buić jedina je govorila talijanskim jezikom, pričajući o velikoj sinergiji koja je dovela do raznih manifestacija, a govorila je i o svemu što je učinjeno za promicanje i širenje istrovenetskog i istriotskog dijalekta koji su postali zaštićeni dio nematerijalne baštine, te da je sve to više od suživota, da je to sastavni dio življenja ovdje.

Bilo je govora i o tome kako dio sredstava od turizma - a stalno se svi hvale izvrsnim rezultatima i velikim brojem noćenja, usmjeriti u kulturne potrebe i ustanove, o očuvanju kulturnog identiteta, razvoju mlade publike. David Belas je stanje u kulturi ocijenio s "tri plus", a gotovo svi su svojim riječima kazali da ima prostora za poboljšanje te da bi bila idealna neka simbioza institucionalnog i vaninstitucionalnog - institucionalno sa svojom infrastrukturom, a vaninstitucionalno brzinom i svježim idejama.

Na kraju se županijski pročelnik za kulturu i zavičajnost prisjetio svih onih koji su kroz godine omogućili da se kreiraju odjeli za kulturu.

Povezane vijesti

• Predavanja u Svetim srcima: Istra u novom vijeku
• Izložba "Istra, lav i orao" do kraja siječnja
• Oči u oči s retiariusom i secutorom