UZ POČETAK BLOOMSDAYA
Pulski studenti anglistike u potrazi za Jamesom Joyceom
James Joyce
Dobro je poznato da je slavni irski pisac, nakon iznenadnoga i zapravo prinudnoga odlaska iz Pule 5. ožujka 1905. godine, svoje utočište našao u Trstu gdje se ozbiljno i intenzivno bavio pisanjem sljedećih desetak godina
Studenti Odsjeka za anglistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli nedavno su organizirano posjetili Trst u sklopu terenske nastave, kako bi slijedili trag Jamesa Joycea, ali čini se da su vidjeli i naučili mnogo više od očekivanoga.
Dobro je poznato da je slavni irski pisac, nakon iznenadnoga i zapravo prinudnoga odlaska iz Pule 5. ožujka 1905. godine, svoje utočište našao u Trstu gdje se intenzivno bavio pisanjem sljedećih desetak godina. Budući da većina pulskih studenata engleskoga jezika i književnosti nije iz Istre, dobili su prigodu vidjeti spomenuti grad prvi puta, dok su ga ostali studenti doživjeli na novi način.
Prigodni film
Na početku su posjetili Muzej Jamesa Joycea gdje su, gledajući prigodni film na engleskome jeziku, prvo saznali pojedinosti o njegovu prijateljstvu s Italom Svevom, posebice analiziranome u kontekstu multietničke, multikulturne i multilingvalne prošlosti toga trgovačkog i poslovnog grada o čemu vrlo nadahnuto i dokumentirano pišu, primjerice, Angelo Ara i Claudio Magris u knjizi "Trst: Identitet granice". Kao diplomirani anglist, Joyce je u Trstu nastavio poučavati engleski jezik, pa mu je jedan od privatnih učenika bio upravo Svevo koji je, smatra se, dodatno pridonio modeliranju lika Leopolda Blooma.
Iz njihova je poslovnoga odnosa nastalo čvrsto prijateljstvo, zahvaljujući kojemu će psihoanalizi također naklonjeni Joyce iskreno potaknuti Sveva na objavljivanje njegova najvažnijega djela "Zenova svijest", psihološkoga romana, za kojega kritičari tvrde da pripada remek-djelima književnoga modernizma. Osim što je poučavao engleski jezik, Joyce je pisao priloge s irskim temama u lokalnim glasilima.
Spomenuti je muzej, inače, otvoren 2004. godine kao vrhunac održavanja niza izložbi i drugih događanja, započetih 1955. godine predavanjem Joyceova brata Stanislausa na Sveučilištu u Trstu o susretu dvojice literata. U njemu se čuvaju zanimljivi tiskani, elektronički i video-materijali kojima se može potvrditi boravak slavnoga Irca u tome gradu, a među njima se izdvajaju pisma što su ih Joyce i Svevo razmjenjivali. U prosincu ove godine planirano je da eksponati nađu prikladnije uvjete u novomu prostoru.
Nakon pažljivoga razgledavanja Muzeja, pulski su studenti u pratnji stručnoga vodiča na engleskome jeziku obišli stari gradski dio u potrazi za mjestima na kojima je Joyce živio, stvarao i uživao. Saznali su da je njegova obitelj promijenila više od deset adresa, no na tome su ih itineraru dvije od njih ipak najviše zainteresirale.
Prva je ona na kojoj je Joyce napisao početne stranice romana "Uliks" (prva tri poglavlja dovršio je u Trstu), što se može pročitati na spomen-ploči na pročelju lijepo obnovljene višekatnice, dok je druga adresa na kojoj se nalazi(o) poznati antikvarijat pjesnika rođenoga u Trstu, Umberta Sabe. U istoj zgradi na drugome katu oko godinu dana živio je Joyce s obitelji odmah po dolasku iz Pule, a u tome mu se stanu 27. srpnja 1905. rodio sin Giorgio (kći Lucia također je rođena u Trstu).
Pulski su studenti utvrdili da je tršćansko razdoblje doista jedno od najplodnijih u Joyceovoj spisateljskoj karijeri s obzirom na to da je odluku o tiskanju svoje prve pjesničke zbirke "Komorna glazba" donio baš u Trstu, nakon povratka iz Rima, tako da je objavljena u svibnju 1907. Potom je povremeno pisao nove stihove u kojima se mogu prepoznati ili grad ili događaji u njemu, a koji će 1927. godine biti objavljeni u zbirci "Pjesme za groš". Osim toga, pripovijetke posvećene njegovu rodnom gradu, nakon dugotrajnih peripetija objavljene su 1914. godine pod zajedničkim naslovom "Dublinci" u vrijeme dok je autor još živio u Trstu, međutim, smatra se da je tršćanski utjecaj u njima ipak minimalan.
Autobiografski roman
U Trst je Joyce došao prvi puta 1904. godine u potrazi za poslom u školi stranih jezika Berlitz i već je tada imao zgotovljenih dvanaest poglavlja romana "Stephen Hero", koje je tri godine poslije odlučio sažeti u pet poglavlja. Početna će verzija konačno u Trstu postati sjajni autobiografski roman "Portret umjetnika u mladosti", a u njemu se utjecaj grada prepoznaje u posljednja dva poglavlja.
No, izuzmu li se neke pjesme, "Giacomo Joyce" predstavlja jedino Joyceovo djelo čija je radnja eksplicitno smještena u Trst, ujedno je najzagonetniji njegov tekst, što ga čini vrlo zahtjevnim za analizu, a objavljen je tek nakon autorove smrti 1967. godine
Joyceovo jedino dramsko djelo "Izgnanici", središnja tema ovogodišnjega obilježavanja Bloomsdayja u svijetu, posredno ima veze s Trstom gdje je više od jednoga desetljeća autor bio daleko od rodnoga Dublina u nekoj vrsti samoproglašenoga izgnanstva.
Nakon odlaska iz Trsta, kada na nagovor američkoga pjesnika i kritičara Ezre Pounda odlazi u Pariz, utjecaj grada i dalje je prisutan u njegovu životu i stvaralaštvu tako da održava redovite kontakte s pojedinim Tršćanima kako bi imao uvid u prevođenje svojih djela na talijanski jezik (glavni mu je prevoditelj bio Carlo Linati) i njihovo predstavljanje u talijanskim tiskovinama. Međutim, Trst je u tome razdoblju najprisutniji u njegovu posljednjem romanu ''Finnegans Wake'' (još nije preveden na hrvatski jezik) s obzirom na nerijetke talijanske aluzije i uporabu riječi na tršćanskome dijalektu.
Slavni je Irac napustio Trst u dobi od 38 godina, u srpnju 1920. godine i nikada se nije vratio. Proučavatelji Joyceova lika i djela rado tvrde kako se u Dublinu oblikovala njegova osobnost, ali se u Trstu razvila. Drugim riječima, u tome je gradu autor jednostavno odrastao, sazreo, iskusivši niz privatnih i profesionalnih nedaća, ali je tamo ujedno zabilježio važne uspjehe.
Nakon dinamičnog i neuobičajenog dana u kojemu su učinkovito povezali nekoliko kolegija, pulski studenti engleskoga jezika i književnosti, predvođeni prof. dr. sc. Renatom Šamo i doc. dr. sc. Katjom Dobrić Basaneže, vratili su se u Pulu zadovoljni, puni dojmova, novoga znanja i svježih iskustava.
Posjet Trstu poslužio im je kao dobrodošao uvod u ovogodišnje pulsko obilježavanje Bloomsdayja, koji počinje večeras u 19.30 sati performansom umjetnika Matka Abramića ispred Uliksa.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
