Skupna izložba u sklopu selektiranog tematskog likovnog projekta Hrvatskog društva likovnih umjetnika Istre pod nazivom "Spoznaja stanja: tijek i mijena" otvorena je u petak u galeriji udruženja, a moći će se razgledati do 20. prosinca radnim danima od 9 d0 15 sati.

Autori i autorice čija su djela zastupljena na izložbi su: Darko Brajković Njapo, Barbara Cetina, Slađan Dragojević, Manuela Drk, Robert Fišer, Heda Gartner, Dubravka Kanjski, Branko Kolarić, Miranda Legović, Milan Marin, Slavica Marin, Raoul Marini, Jadranka Ostić, Ivana Ožetski, Tanja Ravlić, Aleksandra Rotar, Darija Stipanić, Goranka Supin, Ivana Škvorčević, Mirjana Tomašević, Andrija Večenaj, Roberta Vilić, Roberta Weissman Nagy, Andrej Zbašnik i Breza Žižović. Kustos je Eugen Borkovsky, koji je izložbu otvorio uz predsjednika HDLU-a Istre Milana Marina koji se zahvalio pokroviteljima, a to su Grad Pula i Istarska županija.

On je istaknuo da je izložba dio godišnjeg programa HDLU-a Istre, jedan u nizu projekata u kojem se radi na promociji domaćih autora i tog dijela vizualne kulture, a na kraju je od 36 prijavljenih, odabrano 25 autora.

- Stalni tijek i kontinuirana mijena, kao pojmovi spoznaje, tematski su okvir likovnog projekta, rekao je otvarajući izložbu Borkovsky.

Izložba selektiranih radova predstavlja djela koja propituju temu u nekom od slojeva interpretacije. Prema prispjelim radovima, gradio se projekt.

- U konačnici se dogodilo da je izložba radova projekta usađena u sadašnjost, oslanjajući se na vizualne komentare trenutka ili svjedočenja kontemplacijskih, osobnih doživljaja. Promatraču je ponuđena spoznaja kako subjekt koji nije u tijelo i um zarobljena supstanca, već proces postojanja, uz stalne promjene odnosa energija različitih tvari i okolnosti. Usud se zamjenjuje sudioništvom. Ovime klasičan pojam božanskog zauzima energija: njen tijek i mijena. Istrošeni Bog je nestao. Svi smo mi, zajedno s univerzumom, dio tijeka, pokretači, ali ujedno i sudionici mijena, kaže kustos ove izložbe.

- Propitivanje vrijednosnih kriterija i proklamirane povijesti u suvremenoj umjetnosti reflektira se nepoštivanjem uobičajenih pristupa, tehnologija i plasmana artističkog predmeta. Odnos između autora, svijeta umjetnosti i publike pod utjecajem je novih spoznaja. Pojam kasni postmodernizam pokušava obuhvatiti novi način doživljavanja svijeta. Iako je postmodernizam rastezljiv termin, on pokriva vrijeme i situaciju u kojoj živimo - odbacuje privilegirani položaj mainstream pravaca i usmjerava pažnju na mnogostrukost iskaza. Očit je prezir prema jednoobraznosti i usmjerenosti na urbane centre moći. Umjesto isključivo estetskog, poštuje se instinktivno i lokalno. Naglasak je na igri, a ne na pravilu, kaže Borkovsky.

- Opažaj svijeta oko nas odražava se na nas putem, samo, pet osjetila: vid, sluh, dodir, okus i njuh. No, stanovnici Plavog planeta još nisu osvijestili činjenicu da se mijena događa i na/sa stvarima koje iz naše perspektive ne uočavamo. Tek u suvremenosti postajemo svjesni kako se svakim pokretom, svakom, pa i najmanjom promjenom, nešto novo događa u univerzumu: pridodaje se djelić nove realnosti. Načelo neodređenosti, kvantna teorija, teorija relativnosti, fraktali, bozoni i strune otvorili su nove vizure percepcije. Princip promjenjivosti: konstantna mijena i neprekidni tijek uviđa se spoznajom da ne možemo točno odrediti položaj i vrijeme događanja, već možemo tek naznačiti tendencije odigravanja. U suprotnosti s mehaničkim pogledom na svijet, svaki djelić nas i svijeta oko nas pokazuje se na novi način: kao interaktivna univerzumska pojava, smatra on.

Kako kaže Borkovsky, "suvremenost je obilježena pojavom mnogih planetarnih problema, nesklada, apsurdnosti".

- Znanstveni napredak ne pobuđuje optimizam. Uviđamo da je uvjetovan profiterstvom. Već odavno svjedoci smo agresivne eksploatacije i uništavanja Afrike, podmukle borbe za prevlast nad naftnim resursima Bliskog istoka, pokušaja novog rasporeda interesa novim oblicima prikrivenog kolonijalizma. Presporo se širi ekološka osviještenost. Svjedoci smo nelogičnosti u medijima, ekonomijama, kulturi, a eskalacija apsurdnosti povezana je sa zdravljem. Umjesto da se terminološki proklamira suradnja, sklad s prirodom, koji nose zdrav život, liječničke akcije opisuju se pojmom borbe. Sve je više zabrana, tzv. demokratskih (iako neustavnih) odricanja. Dio nas, nažalost još premali, raspoznaje da su naputci/naredbe najčešće u korist neke povlaštene grupe. Naoko pozitivna ideja globalizacije pretvorila se u interesne, političke proklamacije, a sada i prisile. Ne možemo preskočiti događanja kojima smo okruženi: cenzura osobnog mišljenja, politički pritisci na grupe i pojedince, nametanje GMO prehrane, forsiranje rigidnih religijskih dogmi, zabrane komunikacija, putovanja, maltretiranje djece i slično. Ako bar malo zagrebemo u neovisne medije koji još nisu uništeni, shvatit ćemo da mainstream glasila djeluju unisono, ali ne u korist običnog stanovnika planeta, smatra Borkovsky kojeg veseli da se već zapaža znatni neposluh kao reakcija na uzurpacije sloboda od strane vladajuće (financijske) elite, no ističe da se u službenim medijima ne mogu naći realne informacije o protestima na ulicama gradova diljem svijeta.

On ističe i da je kapital posegnuo i za životima onih koji su ga poštovali, stanovnika zapadnih demokracija. Također i tzv. mladih demokracija, koje su postale područja bjesomučne eksploatacije.

- Pohlepa je previdjela da kapitalizam time odsijeca vlastitu stabilnost. Mnoštvo ljudi dovedeno je na rub egzistencije, a upornom i bezobzirnom eksploatacijom bit će ih sve više. Divljanje profiterstva ne staje. Ne slušaju se apeli o tome da rješenje nije u ubijanju ili bacanju na koljena prosječnog čovjeka, već u preraspodijeli dobiti. Neuspjeh projekta stvaranja mirnog svijeta, širenje krvavih, prikrivenih interesnih i vjersko-etničkih sukoba izaziva indignaciju i reakciju umjetnika, kaže.

Povezane vijesti

• HDLU ISTRE Otvorenje izložbe "Crni labud"
• CRNI LABUD: Nagrađen Robert Fišer za rad "Event horizon"
• FAKE LIGHTS/LAŽNA SVJETLA DRAŽENA TURKOVIĆA: Slike nadograđene proširenom stvarnošću