Dojmljivi fotokolaži Antuna Motike koji su reparirani u likovnoj radionice zbirke umjetnina Grada Pule u Rojcu predstavljaju se na izložbi otvorenoj proteklog vikenda u Dnevnom boravku Rojca pod nazivom "Antun Motika fotokolaži II". Radovi se mogu pogledati do 20. studenog.
Ovo je izbor iz više od 200 tabli sakupljenih u pet albuma u Zbirci Antuna Motike, odnosno donacije obitelji Motika u okviru Zbirke umjetnina Grada Pule. Izloženi radovi su intervencijama likovne radionice rehabilitirani i spašeni od daljnjeg propadanja.
Eros Čakić, voditelj Gradske galerije Pula, kazao je prilikom otvorenja da ovi radovi, kao i oni prošlogodišnji, nikad dosad nisu bili izlagani.
- Nadam se da će, ako nitko drugi, barem ljudi iz Rojca, tog generatora kulture, shvatiti i vidjeti da su eksperimenti počeli još prije 70-ak godina. Tada je Antun Motika bio, mogu to slobodno reći, neshvaćen. Nisu ga prihvaćali u hrvatskoj likovnoj umjetnosti kao avangardnog likovnjaka, već su izlagali samo njegove tradicionalnije tehnike. Eksperimenti mu nikad nisu vrednovani. Nadam se da će povijest pokazati da smo imali jednog genijalca koji je rođen u Puli, a koji se realizirao u Zagrebu, istaknuo je Čakić. Motika je, rođen u Puli 1902., a preminuo je u Zagrebu 1992. godine.
Kustosica Branka Benčić u predgovoru "Antun Motika, Izbor iz donacije V. - Fotokolaži" pojašnjava da Motikini fotokolaži predstavljaju panoramu transfiguriranih prikaza - distorziju ljudskih lica i tijela, najčešće ženskih, zatim detalje životinja kao specifičnu hibridnu biomorfnu ikonografiju, elemente strojeva, ikonografiju tehnološkog svijeta, industrijsku tematiku i fragmente prizora iz svemira, baštineći "omekšane" dadaističke strategije razbijanja cjelovitih likovnih i diskurzivnih oblika te subverzivnu fantaziju u okviru nadrealističkog modela apsurdnog, alogičkog povezivanja nespojivog, logike nalik snu.
- Kolaž postaje mjesto projekcije želje. U tom smislu neki teoretičari uspoređuju kolaž s funkcijom sjećanje-zaslon (screen memory) koja je kod Freuda središnji element analize snova. Funkcija sjećanja-zaslona nije u tome da samo donosi sadržaj, već da ukaže na načine njegova strukturiranja. Sjećanje-zaslon preobražava se u zaslon na kojem se projiciraju fantazme, čiji je sadržaj s pravim sadržajem povezan simboličkim i odnosima sličnosti, nastavlja Benčić.
Osim uočljivih erotskih referenci, zazornih slika, nailazi se i na slike iz svijeta umjetnosti - fragmente reprodukcija slika ili skulptura, a nije nezapaženo i referiranje na svijet tehnologije i zanimanje za svemirska prostranstva, posebno od kraja 1950-ih kada snažan poticaj autoru dolazi u obliku vijesti o svemirskim istraživanjima.
- Vizualni registar, arhiv fragmenata sakupljenih u fotokolažima Antuna Motike, obuhvaća prepoznatljive figurativne elemente civilizacijskih slika: svijeta umjetnosti, popularne kulture - fotomodela, glumaca i glumica, predmeta svakodnevne upotrebe, slika svemira ili strojeva, zaključuje Branka Benčić.