Imamo samo dva nezaposlena u cijeloj općini, a prosječna plaća na našem području kreće se između 6.200 do 11.400 kuna. Žminjci su izuzetno radišni ljudi i rade po cijele dane, u prosjeku i do deset sati dnevno. No, za to su i dobro plaćeni. Imamo niz kvalitetnih poduzetnika koji drže do svojih ljudi i kontinuirano ulažu u njih

Načelnik Općine Žminj Željko Plavčić nedavno je podržao volju vijećnika da se njegovom zamjeniku i bliskom suradniku, SDP-ovom donačelniku Lucianu Žufiću, umanji plaća. Kao što smo pisali, ovaj je SDP-ovac dosad u Općini volontirao, a onda se pred kraj mandata dosjetio da bi ipak radio za plaću, i to za 11.600 kuna! Plavčić se tome usprotivio, a na nedavnoj sjednici Vijeća gotovo je jednoglasno odlučeno da se donačelniku umanji plaća koja bi trebala biti oko 3.700 kuna.

Smirio tenzije

Općina Žminj godinama je bila mjesto političkih trzavica i ozbiljno uzdrmana frakcijskim podmetanjima, a u nekoliko mandata izmjenjivale su se gotovo sve stranke - od HDZ-a, IDS-a , SDP-a - do nezavisnih. Zasad niti jedan načelnik nije uspio zadobiti novo povjerenje birača i osvojiti drugi mandat. No, mladom i ambicioznom HSS-ovcu pošlo je za rukom smiriti političke duhove i napraviti snažan zaokret u rastu jedne od najrazvijenijih općina koja se nametnula kao važno trgovinsko i prometno središte Istre. Općinu je preuzeo s navršenih 27 godina i tada je bio drugi najmlađi načelnik u Hrvatskoj ali i najmlađi u Istri.

Idealan geografski položaj, prometna povezanost s ostatkom Istre, niz uspješnih poduzetnika koji su kao bazu izabrali upravo ovu općinu, neke su prednosti zbog čega ljudi ne odlaze sa Žminjštine, već ostaju ovdje živjeti i osnivaju obitelji.

Zbog trzavica koje su ga potresale, Žminj su mnogi nazivali "općinom slučaj". Plavčić kaže da mu se od toga već diže kosa na glavi. Uspio je smiriti tenzije i pridobiti povjerenje gotovo svih političkih opcija. I oporbenjaci s kojima smo razgovarali ga hvale. Kažu, jesmo oporba, ali kao da nismo, jer interes nam je isti-razvoj i prosperitet. Nikome nije u interesu načelniku podmetati klipove ako radi dobro i kvalitetno.

Plavčić priznaje da je nakon odluke o nižoj plaći svog donačelnika doživio pritiske. Ni danas ne otkriva tko se tako snažno založio za žminjskog SDP-ovca Žufića koji je donedavno bio zaposlen u Bina-Istri. Tamo je dao otkaz računajući na općinsku plaću od 11.600 kuna. Ipak, stvari mu se i nisu baš posložile kako je zamislio, a Plavčić mu nije želio držati ljestve. Kaže nam da nikad neće pristati na ucjene ili pritiske, čak ni kada se radi o ljudima s kojima blisko surađuje.

Nikad veći proračun

Moglo se pretpostaviti da su ga cimali SDP-ovci, no Plavčić odbacuje tvrdnje da je to činio šef istarskog SDP-a Vili Bassanese.

- To su bili pritisci prijateljske prirode. Bassanese nije vršio pritisak. On je sada detaljno upućen u cijelu situaciju i drago mi je da s te razine možemo i dalje ostvarivati jednu kvalitetnu suradnju. Žao mi je što se možda prije nekih izjava u javnosti nije kontaktiralo članstvo SDP-a u Općini Žminj. Na Vijeću smo de facto jednoglasno donijeli odluku da se donačelnikova plaća svede na minimum, kaže Plavčić koji je ponosan na jedinstvenost i konsenzus koji se postigao u predstavničkom tijelu.

Vođenju Općine pristupio je menadžerski što i ne čudi s obzirom da je magistrirao na temu uvođenja menadžerskih metoda u sustav planiranja izvršenja i kontrole proračuna Općine Žminj.

- Ako ja ne konsolidiram proračun, onda stvarno mogu zapaliti svoj magistarski rad, kaže.

Prije njegovog dolaska, Općina je bila u gubitcima, a iz europskih fondova nisu povukli ni jedan jedini euro. Danas se mogu pohvaliti brojnim projektima sufinanciranim iz europskih fondova koji su ponajprije usmjereni u podizanje standarda i kvalitete života.

- Proračun nam nikad nije bio veći, pa ove godine iznosi 38,5 milijuna kuna od čega su 26 milijuna vanjski izvori prihoda. To se u Žminju nikad nije dogodilo. Trenutno smo u pregovorima s HNS-om za izgradnju novog nogometnog stadiona, a od Istarske županije ovih smo dana dobili projektni prijedlog za nadogradnju osnovne škole i gradnju dvorane što je investicija vrijedna oko 40 milijuna kuna, govori Plavčić.

Puno investicija

Otvoreno priznaje da je dolaskom na mjesto načelnika svima jasno poručio da ne želi oporbu. Nekima je, kaže, to možda bilo čudno, ali pokazalo se da su svi shvatili da interes Žminja treba biti u fokusu političkog djelovanja.

- Evo, i zadnja situacija oko izglasavanja plaće donačelnika pokazala je da Žminjci mogu biti ujedinjeni. Naravno da kritike i prijedlog prihvaćam, ali moj je jedini cilj bio da svi stavimo glave skupa i da Općinu izvučemo iz financijskih dubioza.

Kad je došao, HSS-ov načelnik preuzeo je 8,6 milijuna kuna zaostataka. "Čim sam preuzeo mandat vidio sam da samo dospjela dugovanja iznose 1,6 milijuna kuna. Potom mi je nakon 15 dana stigla pravomoćna ovršna presuda koju je pokrenulo Ministarstvo gospodarstva, a vezano uz niz nepravilnosti utrošenih sredstava u famoznu poduzetničku zonu. Kad dobijete pravomoćnu presudu u kojoj u roku od osam dana morate vratiti 2,4 milijuna kuna, a na računu imate minus od 100 tisuća kuna, onda se pitate kako dalje. Ali evo uspjeli smo. Naravno, trebamo razmišljati u smjeru da možemo trošiti samo onoliko koliko imamo, a da eventualna zaduženja moraju ići u smjeru kapitalnih investicija za neophodnu infrastrukturu, naglasio je.

Takvih je investicija trenutno na području općine puno, a njihova vrijednost u ovom trenutku doseže 30-ak milijuna kuna.

- Realizirana je rekonstrukcija kapilarne prometnice Žminj-Balići čime smo skratili putovanje naših ljudi. Ta je investicija iznosila 3,7 milijuna kuna. Tu je svakako i kapitalni projekt gradnje rotora koji je u opticaju od kraja prošle godine. Sufinancirali smo i uređenje ambulante i to je sada jedna reprezentativna zdravstvena ustanova, kaže Plavčić. Paniraju i dogradnju osnovne škole, gradnju pročistača, reciklažnog dvorišta, kao i novog vrtića. Odveo nas je na gradilište na kojem će se u novu zgradu preseliti sva vrtićka djeca. - Sretan sam i zadovoljan dok god u Žminju, umjesto da proširujem groblje, gradim vrtić, rekao je.

Prvi milijun

Sve projekte koje rade, sufinanciraju iz raznih fondova, a kad je preuzeo Općinu odmah je "povukao" prvi milijun. "Kad sam došao na mjesto načelnika nije bilo lako vidjeti da u rubrici vanjski izvor prihoda stoji "0" kuna. Neki kolege znaju mi reći da mi se sve poklopilo. Nije to baš tako, jer stvari su se mogle posložiti i mojim prethodnicima", kaže.

Govoreći o njima, kaže da vjerojatno nisu bili dovoljno angažirani. "Nije bilo sluha ni volje, a to su prepoznali birači", veli Plavčić.

Poslovna zona u Žminju inače najveća u Istri, doslovno puca po šavovima i zato je planiraju širiti. Investicije su ovdje realnost.

"Našim poduzetnicima pokušavamo omogućiti sve uvjete da kvalitetno šire svoje poslovanje. Na cijelom području imamo 232 poduzetnika. Trenutno su otvorena dva gradilišta, imamo u najavi gradnju još tri objekta, a početkom srpnja planirano je otvaranje Plodina. Investicije se kontinuirano događaju jer imamo najbolji geostrateški položaj. Što god se ovdje otvorilo, bilo distribucijski centar ili proizvodnja, poduzetnici ostaju i dobro rade. Na doslovno 500 metara od ipsilona imaju apsolutno sve što im treba, kaže načelnik.

Na pitanje koliko im je bitan turizam, veli da je to tek osma grana učešća u ukupnom domaćem proizvodu.

- Turizam nije zanemariv, ali nama to jednostavno nije fokus. Oslonac nam mora biti realno gospodarstvo. Turizam nam je na neki način potreban za plasman domaćih proizvoda, od OPG-ova, obrtnika... Naš cilj je jačati prerađivačku industriju, visoku tehnologiju, a turizam je samo bonus. I situacija s koronavirusom će pokazati da mi idemo u pravom smjeru i da se ne oslanjamo samo na turizam. Koronavirus nas treba osvijestiti i probuditi iz sna jer ne možemo sve investicije bazirati samo na tom području, kaže načelnik.

Žminj bilježi i porast stanovništva, i to između tri i šest posto. Ljudi se u Žminj doseljavaju. Mladi se nakon studija u Zagrebu i Rijeci vraćaju u rodni kraj. Općina izdaje velik broj građevinskih dozvola isključivo za stanovanje, a ne u komercijalne svrhe. Mogu se pohvaliti i jednom od viših naknada za novorođenčad u Istri koja od ove godine iznosi 4 tisuće kuna.

Načelnik kaže da svi koje žele, mogu raditi. "Imamo deficit radne snage i samo dva nezaposlena u cijeloj općini, a prosječna plaća na našem području kreće se između 6.200 do 11.400 kuna. U Žminju se dobro živi, a standard života je puno bolji nego u ostatku Istre. Žminjci su izuzetno radišni ljudi i rade po cijeli dan, u prosjeku i do deset sati dnevno. No za to su i dobro plaćeni. Imamo niz kvalitetnih poduzetnika koji drže do svojih ljudi i obrazovanja te kontinuirano ulažu u svoje ljude. Čak 86 posto proizvodnje s našeg područja izvozimo. Imamo mesnu industriju, mljekaru, a našim poljoprivrednicima nastojimo maksimalno izaći u susret. Upravo smo u pregovorima s Ministarstvom poljoprivrede kako bi žminjski dio Drage stavili u funkciju i pokrenuli projekt navodnjavanja, a time vratili mlade poljoprivrednike. Mislim da je tu budućnost.

Pitamo načelnika hoće li se opet kandidirati i ići u još jedan mandat: - Mi smo još lani zatvorili cijeli predizborni program. Momentalno razmišljam o drugom mandatu, ali mislim da treba ići i stepenicu više, veli nam. Nije otkrio što to konkretno znači ali dao je naslutiti da ima ambiciju uključiti se u visoku politiku pa i kandidirati se za Sabor. Prema svemu sudeći, plan mu je priključiti se nekoj drugoj političkoj opciji.

Put Sabora

- Istra nije dovoljno zastupljena u Zagrebu i ne slažem se s tezom da se Zagreb prema Istri ponaša kao maćeha. Distancirali smo se od Zagreba i dalje živimo u nekakvoj iluziji odcjepljenja i samostalnosti Istarske županije, što nije u redu. Vjerujem da je lista za Sabor, put kojim ću ići, a detalje ćete uskoro doznati. Glas Istre se treba puno jače čuti u Zagrebu, kaže i naglašava da odlično surađuje sa svima u središnjoj vlasti - od vrha Vlade do čistačice u ministarstvima.

- Vremena su se promijenila. Više se ne radi na način "pišem pismo, tinta mi se proli" pa onda čekamo 15 dana odgovor nadležnih institucija. Danas je komunikacija izravna sa samim vrhom u državi. To je jedna razina koja najviše utječe na standard naših građana, kaže.

Na našu konstataciju da očito puno bolje komunicira s Vladom nego predsjednik stranke kojoj pripada Krešo Beljak, Plavčić Beljakovu komunikaciju nije želio komentirati. Kaže da je HSS uvijek bio stranka desnog centra, čime je zapravo dao naslutiti što misli o svom aktualnom predsjedniku.

- U kojem pravcu će ići HSS i kako će se odvijati stvari, iskreno ne znam i dosta sam skeptičan po tom pitanju. Osobno njegujem određene tradicijske vrijednosti i tako će biti i u budućnosti. To su obitelj, dom i regionalizam i za sebe ću uvijek reći da sam Istrijan što ne znači da sam manje Hrvat i obrnuto. Tunel Učka konačno treba postati poveznica sa Zagrebom, a ne da preko Učke konstanto pucamo pa, ako pogodiš, dobro, ako ne, isto dobro. Ja sam seljak, ali nisam seljačina, kaže Plavčić.

Isključio je bilo kakvu suradnju s HDZ-om, rekavši da mu to nije opcija. Za novu moguću političku opciju veli da će to biti novi koncept i ljudi koji iza sebe imaju rezultate. "Našu državu bi trebali voditi sposobni ljudi. Meni je nevjerojatno da pometač u Općini mora znati dva zakona i statut Općine, a ja kao načelnik ne moram znati ništa. Igrom slučaja ja zakone i pravilnike poznajem, ali razumijete o čemu pričam" zaključio je razgovor Plavčić.

Povezane vijesti

• NASTAVLJA SE ZAVRZLAMA U SLUČAJU DIREKTORICE TZ ŽMINJ: Na funkciju tajnim glasanjem izabrali Lenku Šajina, ali uopće nisu razgovarali s jednom od kandidatkinja. Doznajemo kako će sve završiti
• SLUČAJ ŽUFIĆ: Donačelnik Žminja, koji je obećao biti volonter pa sad traži ogromnu plaću, ima i nesuvisle imovinske kartice. Njegov šef je također iznenađen ovime što je napravio. Nazvali smo Žufića i to što nam je rekao zvuči vrlo neobično i rastreseno...
• Poznati porečki poduzetnik očajan je jer mu tvrtka u vlasništvu Općine Žminj godinama duguje ogroman novac koji ne može naplatiti. "ONI SE SMIJU I TRLJAJU RUKE, A MENE TO MOŽE GURNUTI U STEČAJ"