Veći dio krovišta samostana gotov do konca tjedna

Velebno zdanje franjevačkog samostana, osnovanog dekretom porečkog biskupa Alessandra Adelasija i odobrenjem dužda Alvisea Moceniga daleke 1701. godine, dobrim svojim dijelom nalazi se pod skelama.

Obnavlja se 300-tinjak četvornih metara krovišta što u potpunosti financira samostan i Franjevačka provincija svetog Jeronima. O kojem se točno iznosu radi fratar Smiljan Belišić nije želio govoriti, kazavši tek da su se popravci, zbog dotrajalosti krova, svake godine sporadično izvodili ondje gdje je bilo najkritičnije. Radove izvodi obrt Nišić iz Kloštar Ivanića.

- Nakon lanjskog velikog zahvata zamjene dotrajale limarije prije dva tjedna smo krenuli uređivati dio krovišta i to zbog urgentne potrebe. Obnavlja se najkritičnija površina, ali onoliko koliko smo mogli sami financirati, pojasnio je fratar Belišić koji dodaje da se krovište parcijalno sanira već punih pet desetljeća.

Obnova samostanske kuhinje

- Čitav samostan, čiju jezgru čine dva klaustra s vodospremama oko kojih su u prizemlju i na katu smješteni tradicionalni samostanski prostori, nije u idiličnom stanju i potrebno je ne samo novaca, već i vremena da ga se obnovi. S obzirom da sve radimo sami i bez tuđe i vanjske pomoći, radovi će se odvijati ovisno o prilivu sredstava, kaže nam fratar, koji se nada i vjeruje da će sljedeći radovi biti usmjereni na obnovu samostanske kuhinje. Kako doznajmo novi bi dio krova, kojim je nadsvođen prolaz iz crkve prema tornju, trebao bi biti zgotovljen do konca tjedna.

Inače, kada je riječ o ovom sakralnom objektu posvećenom svetom Franji Asiškom i izgrađenom 1710. godine, dodajmo i da je jednobrodna, nadsvođena i ožbukana koritastim svodom s uskim i izduženim svetištem u kojem se nalazi glavni oltar iza kojeg i kor s orguljama iz 1882. godine, kao i bočna kapela Blažene Djevice Marije. Također ima i tri oltara koji su obnavljani daleke 1926. i 1931. godine.

Samostan posjeduje pedeset soba

Rovinjski samostan nastavlja predaju franjevaca koji su prvi samostan na tom području podignuli 1442. na rovinjskom otoku Sveti Andrija. Prema predaji, prvi je gvardijan bio sveti Ivan Kapistran, pučki misionar i borac protiv Osmanlija.

Početkom ovog stoljeća samostan svetog Franje tijekom ljetnih je mjeseci služio u svrhu umjetnosti, kao centar međunarodnih slikarskih susreta pod nazivom "Umjetnost bez granica". Samostan je tada tijekom ljetnih mjeseci u sedmodnevnim turnusima ugošćavao štićenike zagrebačkog Caritasa kojima je osiguravao smještaj, hranu i boravak na moru. Od tog se projekta, u kojem su samostan također uređivali volonteri iz raznih zemalja, napose njegove smještajne prostore (a franjevački samostan posjeduje pedeset soba), nažalost, još prije desetak godina odustalo. (Nina ORLOVIĆ RADIĆ)