koronavirus

U Hrvatskoj su moguća tri scenarija razvoja situacije I KADA SUZBIJEMO EPIDEMIJU, ŽIVOTI ĆE NAM BITI ODREĐENI ZBIVANJIMA U SVIJETU

| Autor: Jurica Körbler
Snimio M. MIJOŠEK

Snimio M. MIJOŠEK


Za Hrvatsku bi bilo idealno kada bi mogli "uloviti" bar dio turističke sezone. To bi značilo da turisti mogu doći u srpnju i kolovozu, ali se za sada nitko ne izjašnjava kako bi turizam u doba korone mogao izgledati. Prije svega, morale bi se otvoriti granice i ukinuti mjere samoizolacije za sve one koji dolaze u Hrvatsku

 

        Sve će završiti početkom lipnja i od srpnja živjet ćemo više-manje normalno. To je svakako najoptimističniji scenarij završetka krize s epidemijom koronavirusa, koji, nažalost, teško da će biti ostvaren. Postoji i "srednji" scenarij da će do kraja lipnja situacija biti bolja i da će u srpnju i kolovozu doći do značajnijeg ukidanja sadašnjih mjera, što bi značilo i da će biti spašen dio turističke sezone.

Ali, postoji i crni scenarij da će se virus vratiti u Aziju i da će sve sadašnje mjere i u Europi biti i dalje na snazi cijelo ljeto, a možda i do kraja godine.

Kritična tri tjedna

Koji će od ta tri scenarija uslijediti u Hrvatskoj u ovom trenutku zaista nitko ne zna. Odgoda zagrebačkog summita koji se trebao održati 6. i 7. svibnja, kao kruna hrvatskog predsjedanja Europskom unijom, pokazatelj je da nitko ne računa da će u svibnju biti moguće vratiti život bar donekle u normalu. Hrvatska je poručila Bruxellesu da odgađa i sve konferencije koje su trebale biti održane u Hrvatskoj do sredine svibnja, a ogradila se da bi summit mogao u lipnju biti održan putem video konferencije. Dakle, u svibnju, ali i u lipnju, nema velikih šansi da možemo odahnuti i vratiti se u normalu.

Sada epidemiolozi uporno ponavljaju da su kritična sljedeća dva do tri tjedna, ali ni najveći svjetski eksperti ne daju prognoze što slijedi. Tako se Italija priprema za ”fazu 2” u kojoj će od 15. travnja neke tvrtke nastaviti s radom, ali će škole ostati zatvorene do kraja školske godine. Postavlja se i pitanje što će sa školama biti u rujnu. Austrijanci su također najavili ukidanje nekih restriktivnih mjera, ali s rezervom da ih mogu hitno vratiti ako se stanje pogorša. Skandinavci su se također odlučili da popuste mjere i život vrate donekle u normalu, dok su Nijemci oprezni i ne izjašnjavaju se previše. 

Optimistični scenarij

Za Hrvatsku bi bilo idealno kada bi mogli "uloviti" bar dio turističke sezone. To bi značilo da turisti mogu doći u srpnju i kolovozu, ali se za sada nitko ne izjašnjava kako bi turizam u doba korone mogao izgledati. Prije svega, morale bi se otvoriti granice i ukinuti mjere samoizolacije za sve one koji dolaze u Hrvatsku. Koji bi turist pristao 15 dana sjediti u hotelskoj sobi ili apartmanu prije nego što bi mogao otići do mora!

U najoptimističnijoj varijanti, nakon djelomičnog otvaranja tržnica širom Hrvatske, odmah poslije Uskrsa pokrenula bi se proizvodnja u firmama koje sada stoje. To bi značilo i otvaranje trgovina, dakle ne samo onih koji prodaju hranu. Tu optimističnu varijantu podržava i Luka Barilović, šef Hrvatske gospodarske komore, koji smatra da bi već u svibnju mogli biti otvoreni dućani, pa i trgovački centri. U protivnom bi posljedice za gospodarstvo bile mnogo teže, ali sve, naravno, ovisi o prilikama.

I u ovoj najoptimističnijoj varijanti teško je očekivati da će do kraja godine biti otvorene škole i fakulteti. Kada bi to i bilo moguće, najrealnije bi se učenici u klupe mogli vratiti tek početkom lipnja i tamo biti dvadesetak dana do kraja školske godine.

Ključno je i što će biti s turizmom u punoj sezoni. Hrvatska ionako u prvom tromjesečju ostvaruje oko 25 posto ukupnog turističkog prihoda, pa sve ovisi kako će biti od lipnja do rujna, možda i dulje. Ako u lipnju budu otvorene granice, ako ne bude novozaraženih u susjedstvu, prije svega Italiji, turizam bi mogao biti spašen. To bi značilo i da poljoprivreda može računati na bolje dane, ali i da bi cijela država izbjegla tešku krizu.

Kada bi se dogodio ovaj, najbolji, scenarij i posljedice po hrvatsku ekonomiju bi mogle biti manje. Svi predviđaju da bi brže mogli prevladati krizu u odnosu na onu iz 2008. godine, da smo bili puno spremniji i jači i da to garantira da ćemo lakše i izaći iz recesije koja slijedi. Dobro je i to što smo članica Europske unije i ako se ostvari najidealniji scenarij za dva do tri mjeseca Hrvatska bi ponovo "stala" na noge. 

Srednji scenarij

Ako se kriza nastavi istim intenzitetom i u svibnju i lipnju, stanje u Hrvatskoj moglo bi biti mnogo teže. To bi značilo da treba produžiti sadašnje mjere pomoći gospodarstvu i građanima i u sljedeća tri mjeseca, a život bi bio blokiran i početkom ljeta.

Bude li novozaraženih i sljedećih mjesec dana teško da će biti moguće otvoriti ugostiteljske objekte i hotele, iako će biti učinjeno sve kako bi se nastavilo s radom.

Ne bude li bolje u lipnju, male su šanse da bi turizam krenuo i u srpnju, možda tek u kolovozu. A ni onda se ne trebaju očekivati čuda, pogotovo ne u srednjoj i južnoj Dalmaciji, jer će turisti željeti doći na Jadran automobilom, a ne zrakoplovima, kako bi lakše i brže otišli ako dođe do nove krize. A ti turisti prije bi birali Istru i sjeverni Jadran.

Ostaje i pitanje što će se događati od Amerike do Kine, jer za sve nas nije dobra vijest da tamo ne bude bolje, bez obzira na to što će se događati u Europi. Tada bi se morali priviknuti na život uz brojna ograničenja, i dalje bi mnogi morali raditi od kuće. Ipak, i u tom "srednjem" scenariju može se očekivati ublažavanje mnogih mjera, pa i one o ograničenju kretanja iz mjesta u mjesto.

Ne posustane li virus naredna dva mjeseca sigurno je da bi vrijedila pravila o ograničavanju socijalnih kontakata i epidemiolozi bi preporučali da se ljudi što manje druže. Nosile bi se maske, u trgovine bi se ulazilo pod posebnim uvjetima, djeca bi se igrala u parkovima na način da roditelji što više izbjegavaju da ih bude previše na jednom mjestu. Bilo bi znatnih teškoća i prilikom upisa u srednje škole i na fakultete. U tom bi slučaju svi u Hrvatskoj čekali informacije o kretanju virusa u svijetu i morali se naviknuti na život pod izvanrednim okolnostima. 

Najgori scenarij

Ako virus ne posustane ni u ljetnim mjesecima sve nas čeka najgori scenarij. To bi značilo da od ove turističke sezone neće biti ništa, da nas čeka teška ekonomska budućnost, da će biti novih otpuštanja radnika i da će država biti krajnje opterećena spašavanjem gospodarstva i građana.

Najkraće, to bi značilo "ratno stanje" koje bi moglo potrajati mjesecima dok se ne pronađe cjepivo, a kako sada stoje stvari teško da je to realno do kraja ove godine. Možda i dulje. U tom crnom scenariju kafići bi bili zatvoreni, hoteli također, zrakoplovi prizemljeni, vlakovi zaustavljeni. To bi značilo i da ubuduće moramo računati na kretanje uz propusnice, da bi u konačnici prošao i prijedlog o praćenju mobitela građana.

I zdravstveni sustav bio bi daleko opterećeniji nego što je sada, a već i u ovom trenutku liječnici i sestre poduzimaju maksimalne napore da stvari drže pod kontrolom. Postojao bi veći pritisak na nabavku nove opreme, kako zaštitne, tako i respiratore.

Sigurno je da bi produljenjem ove krize došla u pitanje i redovna opskrba građana hranom i nekim proizvodima, iako se sada ne čini da je to realno bar do kraja ove godine. Sve službe pokazale su visoki stupanj reakcija u ovoj krizi i može se očekivati da će tako biti i dalje.

Ali, ako ćemo ostati u kućama do kraja godine, a možda i duže, život će se kompletno promijeniti. Ostaje samo nada da se taj crni scenarij neće ostvariti.

Kako se kriza nastavlja, polako se i politika vraća na velika vrata. U susjednoj Sloveniji traje svađa između Janeza Janše i predsjednika UEF-e, Slovenca Aleksandera Čeferina, kojeg premijer optužuje da je zbog pohlepe nogometne organizacije nastavio s davanjem dozvola da se igraju utakmice, pa se virus proširio. S druge strane Čeferin ne taji da ima političke ambicije i zamjera Janši da vodi ekonomiju u propast.

Parlamentarni izbori

I u našem dvorištu je sve burnije. Davor Bernardić je izvukao asa iz rukava i predlaže moratorij za kredite sljedeću godinu dana, što će građani sigurno honorirati na političkom planu. Isto tako, dok Andrej Plenković uživa ugled premijera koji se nosi s krizom, ”Politico” zamjera što je Hrvatska koja predsjeda Vijećem Europske unijom kasnila gotovo dva tjedna s organizacijom konferencije o koronavirusu, dok je premijer smjenjivao Milana Kujundžića.

Bude li se ostvario prvi, optimistični scenarij za Hrvatsku, ali i drugi - srednji, hrvatski će građani do kraja godine izaći na parlamentarne izbore. Bude li se pak realizirao ovaj treći, crni scenarij, izbori će biti sljedeće godine.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter